2010–2019
Jokālet ko n̄an Indeeo
Oktoba 2013


Jokālet ko n̄an Indeeo

N̄an jeļā kōjerbal anemkwoj eo am̧ n̄an kōm̧m̧ani kālet ko am̧ make eaorōkļo̧k ilo eddōkļo̧k eo am̧ ilo jetōb, kiiō im n̄an indeeo.

Ro jeiū im jatū rejitenbōro, kajjojo raan ej raan in kālet. Būreejtōn Thomas S. Monson eaar katakin kōj bwe jen “kōm̧m̧ani kālet ko rej kalikar ia eo jej jibadeklok.”1 N̄an jeļā kōjerbal anemkwoj eo am̧ n̄an kōm̧m̧ani kālet ko am̧ make eaorōkļo̧k ilo eddōkļo̧k eo am̧ ilo jetōb, kiiō im n̄an indeeo. Kwoj jamin dik n̄an ekkatak, kwoj jamin bwij wōļā n̄an oktak. Jan̄ in iuwade eo am̧ n̄an katak im oktak rej itok kōn juon ikdelel in eddōkļo̧k eo ekwojarjar indeeo.2 Kajjojo raan ej bōktok iien em̧m̧an n̄an kōm̧m̧ani kālet ko n̄an indeeo.

Jej armej indeeo―ajri in jetōb ro nejin jined im jemed ilo lan̄. Baibōļ ej kwaļo̧k bwe “Anij eaar kōm̧anm̧an armej ilo nememe in wōt e, … eaar kōm̧anm̧an m̧aan im kōrā.”3 Jet tōre rem̧ootļok iaar ron̄ an ajri ro al kōn al eo em̧m̧an “N̄a Nejin Anij.”4 Iaar ļōmņak, “Etke iaar jab ron̄ aer al kōn m̧am̧a im baba ro retiljek?” Jej jab aolep ajri ro nejin Anij ke? Ilo m̧ool, ejjeļo̧k juon iaad emaron̄ kabōjrak n̄an jidik erom juon nejin Anij!

Āinwōt ajri ro nejin Anij, jej aikuj iakwe E kōn aolepān būruwōd im ad, em̧ool eļapļo̧k jen ad iakwe ro jinen im jemed ilaļ in.5 Jej aikuj iakwe ro rūturiid āinwōt ro jeid im jatid. Ejjeļo̧k bar kien eļapļo̧k aer jān kein..6 Im jej aikuj jab n̄an jidk ukōt aorōk eo an mour an armej, ilo aolep kajjojo jekjek rellōn̄ an mour.

Jeje ko rekwojarjar rej katakin bwe ānbwin im jetōb rej an armej.7 Āinwot kanniōk im jetōb jimor, kajjojo iami emaron̄ leļo̧k kam̧oolol n̄an Anij kōn menin letok ko ejjeļo̧k wōņāān an ānbwin im jetōb eo am̧

Ānbwinin Armej

Ilo iiō in jerbal ko aō āinwōt juon taktō kar letok n̄an eō juon kea eo em̧wilaļn̄an ānbwinin armej. Kar kōm̧anm̧an jān Anij āinwōt juon menin letok n̄an kom̧, elukkuun kabwilōn̄lōn̄! Ļōmņak kōn mej ko mejem̧ rej loļo̧kjeņ, lo̧jiln̄i ko rej ron̄ļo̧kjeņ, im addi ko me rej en̄jake aolep men ko reaiboojoj ipeļakiūm̧. Kōmālij eo am ej kōm̧m̧an bwe kwon katak, ļōmņak, im jipadpad. Menono eo am ej menono kajjojo raan im bon̄ ilo an jab bōrjak, ilo am jab jeļā kake.8

Ānbwinūm̧ ej make kōjparoke. Metak ej itok āinwōt juon kōkaļļe bwe ewōr men en ejjab em̧m̧an im eaikuj jipan̄. Nan̄inmej ko rekapopo rej waļo̧k jān iien n̄an iien, im n̄e rej waļo̧k, kij ej ejaak im kōlaplok an pen am bōprae an naaj mōñañe.

Ānbwiinūm̧ ej make kōkm̧anm̧naļo̧k. Kinej ko im mao ko rej bar mo. Dii ko rebwilo̧k remaron bar kajoor bar juon alen. Iaar konono kon jidikin wot men ko rellōn̄ im aorōk im Anij eaar kōm̧m̧ani ilo ānbwin.

Men̄e āindein, ilo kajjojo baam̧le, eļan̄n̄e ejjab ilo kajjojo armej, jet wāween ejmuur ko rej bed ak raikuj kōm̧adm̧ōd ko rekkar.9 Juon jon̄ak ñan ņa wāween abañ kein letok jen Irooj. Eaar ba, “Ij leļo̧k n̄an armej m̧ōjņo̧ bwe ren maron̄ ettā bōro; … bwe eļan̄n̄e rej kōttāik er … im wōr aer tōmak ilo N̄a. Innām Inaaj kōm̧m̧an menin m̧ōjņo̧ ko ren erom kajoor n̄an er.”10

Jetōb ko rem̧m̧an ekkā aer pād ilo ānbwiin ko rejjab weppān.11 Menin letok eo an juon ānbwin emaron̄ kōkajoorļo̧k juon baam̧le āinwōt ro jinen im jemen im ro jeid im jatid me rekōņaan kalōk mour ko aer ipeļaakin ajri eo ear lo̧tak tok kōn utm̧we ko ilo ānbwin.

Bwijwōļāļo̧k ej barāinwōt juon menin letok jān Anij, āinwōt mej. Am mej ilo kanniōk ej karōk eo eaorōktata ilo karōk in m̧ōņōņō eo eļap an Anij.12 Etke? Kōnke mej ej kōtļo̧k jetōb eo am n̄an jepļaakļo̧k n̄an kapijuknen eo Ippān.13 Jān ad ļōmņak kōn mour indeeo, mej ejañin iien an itok n̄an ro rejjan̄in pojak n̄an ioon Anij.

Āinwōt an ānbwiinūm̧ aorōk ilo m̧ōttan karōk eo an Anij ñan indeeo, ejjab menin bwilōn̄ kōn ta eo Rijilōk Paul eaar kōmeļeļeki āinwōt juon “tam̧peļ an Anij.”14 Kajjojo iien kwoj kalimjok kūlaj eo, lo ānbwiinūm̧ āinwōt tam̧peļ eo. Mool eo―bwe jej aikuj kōkaal m̧ōņōņō ko ad kake kajjojo raan―emaron̄ im̧we kālet ko am kōn wāween am naaj kōjparok ānbwiinūm̧ im ewi wāween am kōjerbale. Im kālet ko kōm̧m̧ani naaj kwaļo̧k ijo jikum̧ ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin. Ekōjkan an naaj kōm̧m̧an? Kōnke ānbwiinūm̧ ej tam̧peļ eo n̄an jetōb eo am̧. Im wāween am kōjerbal ānbwinūm̧ ejelet jetōb eo am̧. Jet iaan kālet ko me renaaj kwaļo̧k indeeo eo am ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin rej:

  • Ewi wāween am̧ naaj kālet n̄an kōjparok im kōjerbal ānbwinūm̧?

  • Ta m̧wil ko ilo jetōb kwonaaj jipan̄ eok kālet n̄an kaddōkļo̧k?

Jetōb an Armej

Jetōb eo am ej n̄an indeeo. Irooj ar ba n̄an rikanaan eo An Ebream bwe eaar kālet e m̧okta jen an kar lo̧tak.”15 Irooj eaar ba ejja men eo wōt ilo Jeremaia16 im elōñ ro jet.17 Em̧ool eaar ba kōn kwe.18

Jemedwōj Ilan̄ eaar jeļā kōn kom̧ ilo juon tōre eaetok. Kom̧ij, ļaddik im leddik ro Nejin, kar kālet jen E n̄an itok n̄an laļ in ilo tōre in, n̄an erom̧ ritōl ro An ilo jerbal in eļap ioon laļ in.19 Kom̧ ar kālet ejjab n̄an paoktok ko an ānbwinūm̧ ak n̄an m̧wil ko am̧ ilo jetōb āinwōt kajoor, peran, m̧ool ilo bōro, juon maro kōn m̧ool eo, juon kwole kōn jeļāļo̧kjeņ, im juon kōņaan jerbal n̄an ro jet.

Kwar kōm̧m̧ani jet iaan jerbal kein ilo mour eo m̧okta. Men ko jet komaron̄ kōm̧m̧ani ilo laļ in20 kōnke kwoj kajieon̄ pukoti.21

Ta eo eaorōk ilo men ko an jetōb ej am̧ meļeļe kaki―kajoor eo n̄an kōm̧m̧an kālet ioon kōņaan. Ļōļātāt ej kalōk bōklōkōt eo ekajoor. Im bōklōkōt eo am ej kwaļo̧k uwaak ko am ilo kanniōk, ko reppen, ko rekapopo, im jekjek ko kwōj kajeoñi. Jitlo̧k ejipan̄ jetōb eo am n̄an kōļapļo̧k kajoor ioon ta eo ānbwiinūm̧ ej kōņaan. Jitlo̧k ebarāinwōt kōpeļļo̧k jipan̄ eo an lan̄ n̄an eok, kōnke ekokajoorlok jar ko am. Etke jej aikuj ļōļātāt? Anij eaar likūt ilo kōj kōņaan ko reļļap n̄an najidik ad im iakwe, lap tokjeer ñan baamle ko an armej ñan aer maroñ wōnmanlok wōt22 N̄e jej kōjparok kōņaan ko ad ilo kien ko an Anij, emaron̄ aetokļo̧k ad mour, ļapļo̧k iakwe, im lan̄lōn̄ eo eweppān.23

Ejjab kabwilōn̄lōn̄ menin, kapo ko rej make wōt eļļap n̄an jōbwābwe jān karōk in m̧ōņōņō eo an Anij ej itok ilo an bōd ad kōjerbali men kein raorōk, Anij eaar letok men ko kijed. Kōjparok men ko kijed ejjab aolep iien pidodo. Ejjeļo̧k juon iaad em̧m̧an an kōm̧m̧ane.24 Likjab ej waļo̧k. Bōd ej kōm̧m̧an. Jerawiwi ko rej bōk jikier. Innām ta eo jemaron̄ kōm̧m̧ane? Jemaron̄ ekkatak jāni. Im jemaron̄ lukkuun ukweilo̧k.25

Jemaron̄ ukōt m̧wilid. Lukkuun kōņaan ko ad remaron̄ oktak. Ekōjkan? Ewōr juon wōt iaļ. Oktak eo em̧ool—likkuun oktak emool—emaron̄ waļo̧k kōn wōt kemour, erreeo, im kōn kajoor in Pinmuur eo an Jisōs Kraist.26 Ej iakwe eok—kajjojo iami!27 Ej kōm̧m̧an bwe kwon bōk An kajoor ilo am kōjparok kien ko An ilo, ikdelel, kijejeto, im ilo jejjet. Epidodo im alikar. Ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist ej juon ko̧jpeļ in ukōt!28

Juon jetōb eo ekajoor, ej kōjparok jen m̧ōm̧ ko an kanniōk, ej jeban ilōn̄ in en̄jake ko im ikdelel ko im ejjab rikōm̧akoko n̄an er. Kain anemkwoj rot in ej aorōkļo̧k n̄an jetōb eo āinwōt an oxygen aorōk n̄an ānbwiin eo! Anemkwoj jān peek kōņaan ko ami ej anemkwoj eo em̧ool!29

Jej “anemkwoj n̄an kālōt anemkwoj im mour indeeo … ak n̄an kālōt komakoko [,inebata,] im mej.”30 N̄e jej kālet n̄an iaļ eo em̧m̧anļo̧k n̄an anemkwoj im mour indeeo, iaļ eo ekoba m̧are.31 Kean̄ eo an Ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata ej kwaļo̧k bwe “m̧are eo ikōtaan juon em̧m̧aan im juon kōrā ej ekkapit jān Anij im bwe baam̧le eo ej dilepen karōk eo an Rikōm̧anm̧an eo n̄an jipadpad eo n̄an mour indeeo an ajri ro Nejin.” Jej barāinwōt jeļā bwe “Oktak in ānbwiniid jān doon ej juōn jōkjōk eo eaorōk n̄an kwaļo̧k kadkad in kajjojo ilo mour eo m̧okta, im kadkad in kajjojo ilo mour in, im kadkad eo ejjeļo̧k jem̧ļokin im unleplep eo.”32

M̧are eo kōtaan ļeo im lieo eļap tokjen ñan katak eo an Irooj im eaorōk n̄an karōk indeeo eo an Anij. M̧are eo kōtaan ļeo im lio pālele ej jon̄ak eo an Anij n̄an juon tarlep in mour ilo laļ in im ilo lan̄. Eļan̄n̄e kwoj kōņaan bōk juon lan̄lōn̄ eo em̧ool, koban kowaan ak kajej tokjeņ jon̄ak eo an Anij kōn m̧are.33 Ejjab n̄e kwoj kōņaan lan̄lōn̄ eo em̧ool. Jon̄ak eo an Anij kōn m̧are ej kōjparok kajoor eo ekwojarjar n̄an wōrļo̧k im lan̄lōn̄ eo em̧ool ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin.34 Jejeļā bwe Adam im Eve raar m̧are jen Anij m̧okta jen aer idajon̄jon̄ e lan̄lōn̄ eo āinwōt ļeo im lieo pālele.35

Ilo tōre in ad, m̧are ko ilo kien ewōr juon itoklimo n̄an kōjparok m̧are eo kōnke baam̧le ko rekajoor rej kwalok ta em̧m̧antata n̄an kabwe ilo ājmour, jeļāļo̧kjeņ, jipan̄, im eddōkļo̧k eo an diktak in epepen in.36 Ak m̧are ko ilo kien rej okoktak ilo doulul ko im ļōmņak ko aer make ilo aer je, bar je, im ejaki kakien ko. Jekdo̧o̧n kakien rot eo enaaj waļo̧k, katak eo an Irooj kōn m̧are im mour erreo ejjab maron̄ oktak.37 Kememej: jerawiwi, meñe emōj kōmalim jān armej, ej jerawiwi wōt im̧aan mejān Anij!

Ilo ad aikuj in ļoor jouj im tiram̧okake eo an ad Rilo̧mo̧o̧r, ilo ad kaorōk jim̧we ko im en̄jake ko an aolep ajri ro nejin Anij, jejamin ukōt katak eo An. Ejjab kōj eo jej ukōte. Katak eo An ej ad n̄an ekkatak, meļeļe, im dāpiji.

Iaļen mour eo em̧m̧an an Rilo̧mo̧o̧r eo, iaļ eo An ekoba mour erreeo m̧okta jen m̧are im lukkuun tiljek ilowan m̧are eo.38 Iaļ eo an Irooj ej iaļ eo wōt n̄an kōj n̄an dibuk m̧ōņōņō eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin. Iaļ eo An ej bōktok aenōm̧m̧an n̄an jetōb ko ad im im̧oko im̧ōd. Im ijo em̧m̧antata n̄an aolep, iaļ ko An rej tōl ļo̧k kōj n̄an kapijuknen eo ad Ippān im Jemedwōj Ilan̄, n̄an mour indeeo im mour āinwōt Anij.39 Menin ej m̧ōttan eo eaorōk ilo jerbal im aiboojoj eo an Anij.40

Ro jeiū im jatū, kajjojo raan ej raan in kālet, im kōm̧m̧ani kālet ko ad rej kwaļo̧k jibadbad ko ad. Juon raan kōj kajjojo naaj jutak im̧aan Irooj ilo ekajet.41 Jenaaj kajjojo wōr ad iien intōrpiu make ippān Jisōs Kraist.42 Jenaaj eddo kōn jokālet ko me jaar kōm̧m̧ani n̄an ānbwinid, m̧wil ko ad ilo jetōb, im ekōjkan ad kar kautiej jon̄an eo an Irooj kōn m̧are im baam̧le. Bwe jān maron̄ kālet ilo lo̧ļe kajjojo raan ilo jokālet ko n̄an indeeo ej jar eo aō eļap in ilo āt eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Thomas S. Monson, “Decisions Determine Destiny” (Church Educational System fireside, Nob. 6, 2005), 3; speeches.byu.edu.

  2. Unin kōnono eo kōn mour indeeo kar kōmeļeļeik jen W. W. Phelps ilo al eo “If You Could Hie to Kolob” (Hymns, no. 284). Eoon 4 ej riit āinwōt in: “Ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin wānōk; / Ejjeļo̧k jem̧ļo̧k ilo kajoor; / Ejjeļo̧k jem̧ļo̧k ilo jodikdik; / Ejjeļo̧k jem̧ļo̧k ilo prietsthood; / Ejjeļo̧k jem̧ļo̧k ilo m̧ool.” Jem̧ļo̧kin eoon ba ej ba. “Ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin ilo aiboojoj; / Ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin ilo iakwe; / Ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin ilo armej; / Ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin ilo lan̄.”

  3. Jenesis 1:27; bar lale Kolosse 3:10; Alma 18:34; Ether 3:15; Moses 6:9.

  4. “N̄a Nejin Anij,” Al, nōm̧. 44.

  5. Lale Matu 10:37.

  6. Lale Mark 12:30–31.

  7. Lale Doctrine and Covenants 88:15.

  8. Anij eaar bar letok n̄an kōj bar jet wāween me rej waļo̧k ilo ānbwiniid. Men kein āinwōt, sodium, potassium, im calcium, im kobaiki āinwōt dān, glucose, im ōōn ko raorōk n̄an mour. Ānbwiin eo ej jerbal kōn mejatoto āinwōt oxygen im carbon dioxide. Ej kōm̧m̧an hormone ko āinwōt insulin, adrenalin, im throxin. Kajjojo iaan men kein im ko jet io ānbwiin rej make bōk jikier ilowan jet eria. Kōta ko kōtaan gland ko ilo ānbwiin rej jerbal. N̄an waanjon̄ok, pituitary gland eo ej pād ilo kōmālij eo ej kwaļo̧k juon hormone n̄an kōm̧ōkaj ļo̧k m̧ōttan eo an adrenal gland ko n̄an kowaļo̧k adrenal cortical hormones. Kōļapļo̧k jon̄ak ko an cortical hormones innām leļo̧k pituitary n̄an hormone im vice versa eo. Jon̄an bwil eo an ānbwiinūm̧ ej kwaļo̧k ilo juon normal range eo kōn 98.6˚F or 37˚C, jekdo̧o̧n kwoj pād ilo equator or at the North Pole.

  9. Jekjek ko jet repidodo; jet reno̧jak, jet renaaj jermatmat; jet rejjab. Jet armej rej bōk kānjōr, jet rej kadōk, im āindein. Kajjojo iaad maron̄ in jeļā an make m̧ōjņo̧ im ekkatak ta eo Irooj ekōnaan katakin kōj, n̄an an m̧ōjņō ko erom kajoor.

  10. Ether 12:27.

  11. Jet jekjek reban bōk jikier m̧ae Jerkakpeje, n̄e “aoelp ra im makwōj naaj bar jepļaak n̄an ānbwin eo an” (Alma 40:23).

  12. Lale Alma 42:8.

  13. Ilo Sam Ko, “Men in aorōk im̧aan mejān Jeova, mej an ro rem̧m̧an An” (Sam Ko 116:15) Mej eaiboojoj kōnke ej juon “jepļaakļo̧k” an ro Rekwojarjar ippān Irooj.

  14. 1 Korint 3:16; bar lale 6:19.

  15. Abraham 3:23.

  16. Lale Jeremaia 1:5.

  17. Lale Alma 13:2–3.

  18. Lale Doctrine and Covenants 138:55–56.

  19. Lale Alma 13:2–3; Doctrine and Covenants 138:38–57.

  20. M̧wiļ ko an “tōmak, wānōk, jeļāļo̧kjeņ, lan̄lōn̄, kijenmej, inem̧m̧an, jatōr, iakwe, ettā, [im] tiljek” (lale Doctrine and Covenants 4:6) rej ilōn̄ in menin letok ko an jetōb me jej aikuj in mour kaki. Kam̧oolol ej barāinwōt juon iaan m̧wiļ an jetōb me jemaron̄ kōjerbale. Kam̧oolol ej im̧we juon armej n̄an kōm̧m̧an em̧m̧anļo̧k. Im n̄e ewōr kwoj “bar lotak jen Anij,” komaron̄ bōk laudin̄din̄ kōn Lememein ilo paoktokum̧ (lale Alma 5:14).

  21. Lale 1 Korint 12; 14:1–12; Moronai 10:8–19; Doctrine and Covenants 46:10–29.

  22. Jet rej po n̄an m̧ōn̄ā eļapļo̧k. “Obesity has reached epidemic proportions globally, with at least 2.8 million people dying each year as a result of being overweight” (World Health Organization, “10 Facts on Obesity,” Mar. 2013, www.who.int/features/factfiles/obesity/en. Jet rej po n̄an m̧ōn̄ā jidik. Anorexia im bulimia kakkure elōn̄ mour ko, m̧are ko, im baam̧le ko. Im jet rej poi lo m̧ōm̧ an kanniōk eo kam̧oiki jān ad Rikōm̧anm̧an. Alikar eo ej waļo̧k ilo Tōl Kabun̄ eo, eo ej ba: Kien erreo eo an Irooj ej kariabe ņae make jān jemjerā ro an kanniōk ilikin kakieneo an m̧are im m̧ool eo iloaan wōt m̧are.  … Lenej, lōn̄, m̧ūtōn lōn̄, ak ettoon in m̧akūtkūt eo im eļap an jerawiwi. Ej kōmlet wōt ilo bok in bōk meļeļe eo: “M̧ūtōn homo ej kakure kien ko an Anij, rejekkar n̄an un ko unin kanniōk an armej, im rej kōtļo̧k armej jān kōjeram̧m̧an ko im remaron̄ in kar waļo̧k ilo mour in baam̧le im ilo kōjparok in kain̄i ko an ko̧jpeļ eo. … Ilo kam̧o ōt m̧ūtōn homo ilo kanniō, Kabun̄ eo ej leļo̧k ilo lōtātāt im kautiej n̄an kajjojo ro im raar deel ippān ro nememeir wōt juon” ([2010], 21.4.5, 6).

  23. Lale 1 Korint 6:9–20; Jemes 1:25–27; Doctrine and Covenants 130:20–21. Im jej aikuj keememej iien otemjej bwe “armej ren, bwe ren maron̄ āinwōt” (2 Nipai 2:25).

  24. Mour wabanban ej juon tōre in mālijon̄, āinwōt an waļo̧k ilo jeje ko rekwojarjar: “Anij eaar ba bwe ren aikuj kam̧ool n̄an kōj n̄an lale eļan̄n̄e jej kōm̧m̧ani aolep men ko me rej kakien kōj n̄an kōm̧m̧ani (Abraham 3:25).

  25. Lale Mosaia 4:10; Alma 39:9; Helamōn 15:7. Bok in Bōk Meļeļe 2 ekoba ennaan in: “Homosexual behavior can be forgiven through sincere repentance” (21.4.6).

  26. Kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist im kōn pokake n̄an pedped ko an ko̧jpeļ eo, aolep armej renaaj bōk lo̧mo̧o̧r (lale Doctrine and Covenants 138:4; Laajrak in Tōmak ko 1:3).

  27. Lale Ether 12:33–34; Moronai 8:17.

  28. Lale Mosaia 5:2; Alma 5:12–14.

  29. Lale Rom 8:13–17; Galetia 5:13–25; Doctrine and Covenants 88:86.

  30. 2 Nipai 2:27.

  31. Lale Doctrine and Covenants 131:1–4.

  32. “Baam̧le Eo: Juon Naan in Kean̄ n̄an Laļ in,” Ensign ak Liahona, Nob. 2010, 129.

  33. Lale Matu 19:4–6; Mosaia 29:26–27; Helamōn 5:2.

  34. Kajjojo armej ej lo̧tak ilo jekjek eo ejjejet, chromosomes, im DNA (deoxyribonucleic acid). DNA ej juon molecule me ej kobaik juon koot in kōmeļeļe kar kōjerbale n̄an ejaake im kōjerbal jeel ko remour. Kajjojo armej in DNA kar kōm̧anm̧an ke DNA jān juon jemen im juon jinen rej pād ippān doon n̄an ejaake juon ānbwiin kāāl―juon jem̧jerā eo kōtaan ļeo, lieo im ajri eo.

  35. LaleJenesis 2:24–25; 3:20–21; 4:1–2, 25.

  36. Dr. Patrick F. Fagan eaar je: “pedped eo ekkar ippān ta eo juon laļ ej kōm̧m̧an kōm̧are ilo jeban juon em̧—eļaptata ilo juon baam̧le me ewōr ajri ro ie me rej bōk kuņaer ilo m̧akūtkūt an kabun̄ kajjojo wiik. … Kajjojo m̧are ej ejaake juon jukjuk in pād ekāāl, juon laļ eo ejeno̧ļo̧k ippān doon ilo wāween jolo̧k, jāān, kakkoņ, im kōjparok” (“The Family GDP: How Marriage and Fertility Drive the Economy,” The Family in America, vol. 24, no. 2 [spring 2010]: 136.

  37. Lale Exodus 20:14; Livitkōs18:22; 20:13; Duteronomi 5:18; Matu 5:27–28; Mark 10:19; Luk 18:20; Rom 1:26–27; 13:9; Mosaia 13:22; 3 Nipai 12:27–28; Doctrine and Covenants 42:24; 59:6.

  38. Lale Gordon B. Hinckley, “This Thing Was Not Done in a Corner,” Ensign, Nob. 1996, 49.

  39. Lale Doctrine and Covenants 14:7.

  40. Lale Moses 1:39.

  41. Lale 2 Nipai 9:41, 46; Mosaia 16:10.

  42. Jenaaj ekajet ekkar n̄an ļōmņak ko ad im kōņaan ko ad ilo būruwōd (lale Doctrine and Covenants 137:9; bar lale Hibru 4:12; Alma 18:32; Doctrine and Covenants 6:16; 88:109).