2010–2019
Haafatata i te Atua
Atopa 2013


Haafatata i te Atua

Te hinaaro nei to tatou Faaora ia here mau tatou Ia’na e tae roa i te hinaaro ia faaau tatou i to tatou hinaaro i ni‘a i To’na.

Te vai ra ta maua hoê mootua e ono matahiti, o Oli, e mea au roa na’na ia pii ia’u e, « Papy, ». I te hoê taime, ua titauhia ia’na ia haere e tii i te hoê mea i roto i te pereoo uira. Tei roto to’na metua tane i te fare a hi‘o noa mai ai ia’na, e ua pata oia i te pitopito na te atea no te iriti i te opani pereoo a fatata atu ai o Oli, ma te ore o Oli e ite, e ua pata faahou i te pitopito no te opani, ia oti ta Oli ohipa. E ua horo mai o Oli i roto i te fare ma te ataata !

Ua ui atura te utuafare taatoa ia’na e, « E mea nahea to oe iritiraa i te opani pereoo, e ia tapiri faahou ? » Ua ataata noa maira oia.

Na ô a‘era ta maua tamahine, oia hoʻi, to’na mama, « Peneia‘e mai ta Papy atoa e rave—te vai atoa ra paha to oe manamana mai to’na ! »

Ia tupu faahou râ teie ohipa no te piti o te taime tau minuti rii noa i muri mai, teie te pahonoraa a Oli i te tahi mau uiraa no ni‘a i to’na mau ite apî : « E mea maere roa ! Te mana‘o nei au e, no te mea te here nei o Papy ia’u e o oia te hoê o to’u mau hoa maitai a‘e, e te haapa‘o nei oia ia’u ! »

Ua haamaitaihia vau ia ite i te mau ohipa semeio tei tupu i roto i te oraraa o te Feia Mo‘a no Afirita, no Papua Niu Guinea, Auteraria, Niuterani e te mau motu no Patifita. Ua tuʻati to’u mana‘o i to Oli—Te mana‘o nei au e, no te mea ïa teie mau taata haapa‘o maitai, te ite atoa nei ratou i te mau mea no ni‘a i te Metua i te Ao ra e te Faaora, mai ta Oli atoa e ite nei no ni‘a ia’u. Ua here ratou i te Atua mai ta ratou i here i te hoê hoa rahi, e te haapa‘o nei Oia ia ratou.

E ti‘araa to te mau melo o te Ekalesia ia farii i te faaʻiteraa a te varua, e e rave rahi o te farii nei, e ia rave i te mau fafauraa mo‘a ia pee i te Fatu. Noa’tu râ i te reira, te haere nei te tahi pae i mua Ia’na, e te tahi ra, aita ïa. Tei roto i tei hea pupu outou ?

Ia riro te Atua ei pû no to tatou oraraa e ti‘a ai—ta tatou rotahiraa. E na reira anei tatou ? Aore râ, tei te atea ê anei Oia i to tatou mau mana‘o e i te mau hinaaro o to tatou aau i te tahi taime ? (hi‘o Mosia 5:13). Te ite nei outou e, e ere te mau mana‘o noa o to tatou aau te mea faufaa, te « hinaaro » râ. Te itehia ra anei te paieti o to tatou mau hinaaro i roto i to tatou huru e ta tatou mau ohipa ?

16 matahiti to ta maua tamaiti o Ben, a paraparau ai oia i roto i te hoê amuiraa titi, te ui ra oia e, « Eaha to outou feruriraa mai te mea e, e fafau mai te hoê taata i te hoê mea ia outou i te mau hepetoma atoa, e aita roa’tu oia e tape‘a i ta’na fafauraa ? » Te parau faahou ra oia e, « Te haapa‘o mau ra anei tatou i te fafauraa ta tatou e fafau nei a amu ai tatou i te oro‘a mo‘a e a fafau ai ia haapa‘o maitai i Ta’na ra mau faaueraa e ia haamana‘o tamau noa Ia’na ? »

E horo‘a mai te Fatu ia tatou i te mau rave‘a no te tauturu ia tatou ia haamana‘o Ia’na e i To’na mau puai no te paturu ia tatou. Te hoê o te rave‘a ta tatou paatoa i mataro—o te ati ïa (hi‘o Alama 32:6). Ia hi‘o ana‘e au i muri i te mau tamataraa ta’u i farerei, e mea papû maitai e, ua faatupu mai te reira i to’u haereraa i mua, te haroʻaroʻaraa e te here. Na te reira i haafatata ia’u i to’u Metua i te Ao ra e i Ta’na Tamaiti, ma te nana‘ohia i roto i to’u aau te mau iteraa e te faaneheneheraa.

E mea faufaa te arata‘iraa e te haapiiraa a te Fatu. Ua tauturu Oia i te taea‘e haapa‘o maitai o Iareda na roto i te tatararaa i te hoê o na titauraa e piti na’na ra, a parau atu ai Oia ia’na e mea nahea e roaa ai te mata‘i i roto i te mau pahi tei hamanihia na roto i te faaroo (hi‘o Etera 2:20). Tera râ, te vahi papû roa’tu, aita te Fatu i faataime noa i te tatararaa i te fifi no te noaaraa te maramara, ua haapapû atoa râ Oia e, e vaiiho noa Oia, te Fatu, i te mau ati e i te mau tamataraa o te ti‘a ia faatitiaifarohia. Na’na e tono mai i te mau mataʻi, te ûa e te mau pape pu‘e (hi‘o Etera 2:23–24).

No te aha Oia e rave ai i te reira ? E no te aha Oia e faaara ai ia tatou ia faatea ê i te vahi ati, inaha, e nehenehe hoʻi Ta’na e tape‘a noa’tu i te fifi eiaha ia tupu mai ? Te faati‘a ra te peresideni Wilfdord Woodruff i te aamu o to te varua faaʻiteraa ia’na ia faanuu i pereoo puaahorofenua tei roto i reira te taotoraa oia iho, ta’na vahine, e te hoê tamarii, e a ite atu ai i muri noa iho e, ua iriti tumu roa te hoê mataʻi puahiohio i te hoê tumu raau rahi e ua taora atu i te vahi mau i vai na te pereoo puaahorofenua (hi‘o Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Wilford Woodruff [2004], 51).

I roto i teie na hi‘oraa toopiti, ahani e, ua tamarûhia te huru o te reva, ua faaore-atoa-hia ïa te mau ati. Tera râ, teie te fa—Aita te Fatu iho e tatara i te fifi, ua hinaaro râ Oia ia faaʻite tatou i te faaroo o te tauturu ia tatou ia turuʻi i ni‘a Ia’na no te tatara i to tatou mau fifi e no te ti‘aturi Ia’na. I reira tatou e ite ai i To’na here ma te tamau, ma te puai, ma te papû e na roto i to tatou iho iteraa. I reira tatou e hoê ai e o O’na, e e nehenehe ta tatou e riro mai mai Ia’na ra te huru. Ta’na opuaraa o te riroraa ïa tatou mai Ia’na te huru. O To’na ïa hanahana e Ta’na hoʻi ohipa (hi‘o Mose 1:39).

Te tamata ra te hoê tamaiti ia haamanina i te repo i muri mai i to’na fare ia ti‘a ia’na ia haʻuti i ta’na mau pereoo i reira. Te vai ra râ hoê ofa‘i rahi e faaapiapi ra i ta’na ohipa. Ua tura‘i teie tamaiti e ua huti ma to’na puai atoa, tera râ, noa’tu to’na puai, aita te ofa‘i e ha’utiuti.

Ua hi‘o noa to’na metua tane maa taime te maoro, e i muri iho, ua haere maira i piha‘i iho i ta’na tamaiti e na ô atura, « titauhia ia oe ia faaʻohipa i to oe puai taatoa no te faanuu i te hoê ofa‘i mai teie te rahi ».

Pahono mai nei te tamaiti e, « Ua faaʻohipa vau i to’u puai taatoa ! »

Faaafaro atura to’na metua tane ia’na e : « Aita. Aita oe i farii atura i ta’u tauturu ! »

Ua pi‘o amui a‘era raua i raro e ua faanuu ohie atura i te ofa‘i.

Ua haapii-atoa-hia te metua tane o Vaiba Rome e, e nehenehe ta’na e fariu ti‘a i ni‘a i to’na Metua i te Ao ra i roto i te mau taime fifi. Te peresideni titi matamua teie no Papua Niu Guine. To’na ora e to te mau taata atoa o to’na oire, tei roto ïa i te mau maa huero e tanuhia e ratou. I te hoê mahana, ua tutu‘i oia i te auahi no te tamâ i te hoê tuhaa fenua no te tanu i te maa. Tera râ, e tau pa’ura taua taime ra, e e mea marô roa te aihere e te uru raau. No reira ua riro mai ta’na auahi mai te auahi a te peresideni Monson, mai ta to tatou peropheta iho i faati‘a mai i roto i te amuiraa rahi i maʻiri a‘enei (hi‘o « E horo‘a mai te haapa‘o i te mau haamaitairaa », Liahona, Me 2013, 89–90). Ua haamata te reira i te parare na ni‘a i te aihere e te uru raau, e ia au i te faati‘araa a ta’na tamaiti, riro mai nei ei « auahi rahi riʻariʻa ». Ua riʻariʻa oia no te mau taata o to’na oire, e o te paapaa ta ratou mau faaapu maa. Mai te mea e, e mou te reira, e faautuʻa te oire ia’na. E no te mea hoʻi e, aita ta’na e nehenehe e tupohe i taua auahi ra, haamana‘o iho ra oia i te Fatu.

I teie nei e faahiti atu vau i te parau a ta’na tamaiti, to’u hoa : « Ua tuturi oia i raro i ni‘a i te aivi i roto i te uru aihere e ua haamata i te pure i te Metua i te Ao ra ia tape‘a i te auahi. I tera iho taime ua itehia a‘era te hoê ata rahi ereere i ni‘a a‘e i te vahi tei reira oia i te pureraa, e ua topa a‘era te ûa rahi—tera râ i te vahi noa tei reira te auahi te amaraa. Ia hi‘o a‘e oia na te tahi atu mau vahi e mea maramarama te ra‘i i te mau vahi atoa maori râ i te vahi te ama ra te auahi. Aita ta’na e nehenehe e ti‘aturi e, e pahono mai te Fatu i te hoê taata ha‘iha‘i mai ia’na te huru, e ua tuturi faahou oia i raro e ua ta‘i mai te hoê tamarii. Te parau ra oia e, e mana‘o au mau te reira no te aau » (hi‘o Alama 36:3).

Te hinaaro nei to tatou Faaora ia here mau tatou Ia’na e tae roa i te hinaaro ia faaau tatou i to tatou hinaaro i ni‘a i To’na. I reira tatou e ite ai i To’na here e i To’na hoʻi hanahana. I reira Oia e nehenehe ai e haamaitai ia tatou mai Ta’na e hinaaro. Ua tupu te reira i ni‘a ia Nephi te tamaiti a Helamana, inaha, ua tae oia i te hoê faito ua ti‘aturi hope roa te Fatu i ni‘a ia’na, e na roto i te reira, ua ti‘a i te Fatu ia haamaitai ia’na i te mau mea atoa ta’na i ani (hi‘o Helamana 10:4–5).

I roto i te buka ra Life of Pi, e buka ferurihia e papa‘ihia e Yann Martel, te faaite nei te aito i to’na mau mana‘o no ni‘a i te Mesia : « Aita ta’u e nehenehe e tatara Ia’na i rapae i to’u upoo. Aita roa’tu. Ua pau e toru mahana taatoa to’u feruri-tamau-noa-raa Ia’na. Rahi noa’tu To’na vairaa i roto i to’u feruriraa, iti noa’toa’tu ta’u haamo‘eraa Ia’na. E rahi noa’tu ta’u haapiiraa mai no ni‘a Ia’na, iti noa’toa’tu to’u hinaaro ia faaru‘e Ia’na » ([2001], 57).

Mai te reira mau atoa to’u mana‘o no ni‘a i te Faaora. Mea fatata noa mai Oia i te mau taime atoa, i roto ihoa râ i te mau vahi mo‘a e i te mau taime fifi ; e i te tahi taime, i te taime aita roa vau e mana‘o, fatata mai te huru e, te tupaʻipaʻi mai nei Oia ia’u i ni‘a i te tapono no te faaʻite mai ia’u e, te here nei Oia ia’u. E nehenehe ta’u e faaho‘i i te reira here ia au i ta’u rave‘a iti, oia hoʻi, na roto i te horo‘araa i to’u aau Ia’na ra (hi‘o PH&PF 64:22, 34).

Tau ava‘e iti noa i ma’iri a‘enei ua parahi au i piha‘i iho ia Elder Jeffrey R. Holland a opere ai oia i te mau misionare i roto i ta ratou misioni. A haere ai maua i rapae ua tiaʻi mai oia ia’u, e a haere noa ai maua, ua tauahi mai oia i to’na rima i ni‘a i to’u tapono. Ua parau atu vau ia’na e, ua na reira a‘enei oia i te hoê taime i Auteraria. Ua parau maira oia e, « No te mea ua here au ia oe ! » E ua ite au e, e parau mau te reira.

Te ti‘aturi nei au e, ahiri e taime to tatou ia haere tino roa na muri iho i te Faaora, e ite tatou i To’na rima ia tauahi mai i ni‘a i to tatou tapono mai teie te huru. Mai teie na pipi tei haere atu i Emausa, e riro atoa to tatou aau i te « anaanatae i roto ia tatou » (Luka 24:32). Teie Ta’na poro‘i : « A haere mai, a hi‘o » (Ioane 1:39). E aniraa manihini teie i te taata hoê, ia haere ma To’na rima i tauahi i ni‘a i to tatou na tapono.

E ti‘a anei ia tatou ia ti‘aturi atoa mai ia Enosa, mai ta te irava hopea o ta ta’na buka e faaʻite mai nei, e buka poto, e buka faufaa rahi râ « Te popou nei hoʻi au i te mahana e riro ai to’u tino pohe noa nei ei tino pohe ore, a tia’i i mua ia’na ra : ei reira vau e ite ai i to’na ra mata ma te oaoa ; e parau mai oia ia’u ra, e haere mai ia’u nei, e te taata haamaitaihia na e, te vai ra i ŏ te mau parahiraa o to’u Metua » (Enosa 1:27)

No te rau o te mau iteraa e no te puai ta te Varua faaʻiteraa ia’u, te faaʻite papû nei au e, te ora nei te Atua. Te ite nei au i To’na here. E mana‘o au mau te reira no te aau. E mata na tatou i te rave i te mau mea i titauhia no te faaau i to tatou hinaaro i ni‘a i To’na e ia here mau Ia’na. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.