2010–2019
ʻUnu ke Ofi Ange ki he ʻOtuá
ʻOkatopa 2013


ʻUnu ke Ofi Ange ki he ʻOtuá

ʻOku fie maʻu ʻe hotau Fakamoʻuí ke tau ʻofa moʻoni ʻiate Ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga te tau fie maʻu ke fakafenāpasi hotau lotó mo Hono finangaló.

Naʻe fie maʻu ke ʻalu homa mokopuna tangata ko ʻOlí, ʻa ia ʻokú ne ui au ʻi he loto ʻofa ko “Popí,” ʻo ʻomi ha meʻa mei he kaá. Ne tuʻu pē ʻene tamaí ʻi fale ʻo lomiʻi fakaava e kaá ʻi he fakaofi atu ʻa ʻOlí pea loka ʻi heʻene ʻosí ʻo ʻikai ʻilo ki ai ʻa ʻOli. Ne lele fiefia mai leva ʻa ʻOli ki fale!

Ne fehuʻi ange ʻe he fāmilí kotoa, “Naʻe founga fēfē hoʻo fakaava pea toe loka e kaá?” Naʻá ne malimali pē.

Ne pehē ange ʻe heʻema tama fefiné, ko ʻene faʻeé, “Mahalo ʻoku hangē pē ko hono fai ia ʻe Popí—mahalo ʻokú ke faimana hangē ko iá!”

ʻI heʻene hoko tuʻo uá ʻi ha taimi siʻi mei aí, ko ʻene tali ʻeni ki hono fakafehuʻia e meʻa foʻou kuó ne malavá: “Tika atu! ʻOku ou tui ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻofa ʻa Popi ʻiate au, ko e taha ia hoku kaungāmeʻa leleí pea ʻokú ne tokangaʻi au!”

Kuo tāpuekina au ke ʻilo e ngaahi meʻa fakaofo ne hoko ʻi he moʻui ʻa ha kāingalotu faivelenga ʻi ʻAfilika, Pāpua Niu Kini, ʻAositelēlia, Nuʻu Sila mo e ngaahi motu ʻo e Pasifikí. ʻOku ou tui tatau mo ʻOli—ko hono ʻuhingá he ʻoku maʻu ʻe he kakai faivelenga ko iá ʻa e ongo tatau ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí mo ia ʻoku maʻu ʻe ʻOli kiate aú. ʻOku nau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ha kaungāmeʻa mamaé pea ʻokú Ne tokangaʻi kinautolu.

ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, pea ʻoku maʻu ʻe ha tokolahi ha fakamoʻoni fakalaumālie pea fai ha ngaahi fuakava toputapu ke muimui ki he ʻEikí. Neongo iá, ʻoku ʻunu ha niʻihi ke ofi kiate Ia kae ʻikai pehē ʻa e niʻihi. ʻOkú ke ʻi he faʻahinga fē?

ʻOku totonu ke mahuʻinga taha pē ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu—ʻo tau tokanga taha ki Ai. ʻOku pehē nai? Pe ʻokú Ne faʻa mamaʻo mei heʻetau fakakaukaú mo hotau lotó? (vakai, Mosaia 5:13). Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa pē ʻi hotau lotó ʻoku mahuʻingá ka ko e “taumuʻá.” ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe heʻetau tōʻongá mo e ngāué ʻa e angatonu ʻetau taumuʻá?

ʻI hono taʻu 16, ne fehuʻi ʻe homa foha ko Pení, ʻi haʻane lea ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻo pehē, “Te ke ongoʻi fēfē kapau ʻe palōmesi atu ha taha he uiké kotoa te ne fai ha meʻa pea ʻikai pē fai ia?” Naʻá ne toe pehē, “ʻOku tau tauhi fakamātoato nai ʻetau palōmesí ʻi heʻetau toʻo e sākalamēnití pea fuakava ke tauhi ʻEne ngaahi fuakavá pea manatu maʻu ai pē kiate Iá?”

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga ke tokoni ke tau manatuʻi Ia mo Hono ngaahi mālohi ke tokoní. Ko e founga ʻe taha ʻoku fakafou ia ʻi he meʻa ko ia ʻoku tau tofuhia aí—ʻa e ʻahiʻahí (vakai, ʻAlamā 32:6).ʻI heʻeku toe vakai ki he ngaahi faingataʻa kuó u aʻusiá, ʻoku hā mahino ia ʻi heʻeku tupulakí, mahinó mo e ongoʻi ʻofá. ʻOku nau ʻai ke u ofi ange ki heʻeku Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló ʻaki e ngaahi aʻusia mo e fakalelei kuo tohitongi ʻi hoku lotó.

ʻOku mahuʻinga e tataki mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí. Naʻá Ne tokoni ki he tokoua faivelenga ʻo Sēletí ʻi hono solova e taha ʻo e ongo faingataʻa ne fehangahangai mo iá ʻi Heʻene fakahā ange e founga ke ʻi ai ha ʻea ʻi he vaka ko ia ne ngaohi fakamātoatoʻí (vakai, ʻEta 2:20). Ka naʻe hā mahino ne tuku fakataimi ʻe he ʻEikí ke nau faingataʻa ʻi he feinga ke ʻilo pe ʻe maʻu e māmá mei fē, peá Ne toe fakamahino ko Ia ko e ʻEikí te Ne tuku ke nau aʻusia e ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi ne pau ke nau feinga ke ikunaʻí. Ko Ia ʻokú Ne ʻomai ʻa e matangí, ʻuhá mo e ngaahi tāfeá (vakai, ʻEta 2:23–24).

Ko hā ka Ne fai ai iá? Ko e hā ʻokú Ne fakatokanga mai ki ha taha ʻo kitautolu ke tau mavahe mei ha meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki neongo te Ne lava pē ke taʻofi ʻene hokó? Ne fai ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ha talanoa kau ki he fakatokanga fakalaumālié ke ʻunuakiʻi e saliote ne mohe ai mo hono malí mo ʻena tamá, pea toki ʻilo hano taʻaki ʻe ha ʻahiohio ha fuʻu ʻakau ʻo lī he feituʻu ne tuʻu ai e saliote (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Ulifooti Utalafi [2004], 53).

ʻI he ongo meʻa ne hokó naʻe mei lava pē ʻo liliu e ʻeá ke ʻoua naʻa hoko ha fakatuʻutāmaki. Ka ko e ʻuhingá ʻeni—ne ʻikai ke Ne fakaleleiʻi e palopalemá, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fakatupulaki e tui ʻe tokoni ke tau fakafalala kiate Ia ke fakaleleiʻi e ngaahi palopalemá pea falala kiate Ia. ʻE lava leva ke tau ongoʻi lahi, mālohi, mahino mo fakatāutaha ange ʻEne ʻofá. ʻOku tau fāitaha mo ia, pea lava ke hoko ʻo tatau ange mo Ia. Ko ʻEne taumuʻá ke tau hangē ko Iá. Ko e moʻoni ko Hono nāunaú mo ʻEne ngāué ia (vakai, Mōsese 1:39).

Ne feinga ha kiʻi tamasiʻi ke fakatokalelei e kelekele makamaka ʻi mui ʻi hono ʻapí ke vaʻinga ai mo ʻene fanga kiʻi kaá. Ne ʻi ai ha foʻi maka lahi naʻá ne fakafeʻātungiaʻi ʻene ngāué. Ne teke mo fusi ʻe he kiʻi tamasiʻí e foʻi maká ʻaki hono iví kotoa ka naʻe ʻikai pē ngaue e foʻi maká ia.

Ne sio pē ʻene tamaí peá ne pehē ange ki hono fohá, “ʻOku fie maʻu ho iví kotoa ke ʻunuakiʻi ha foʻi maka lahi peheni.”

Ne tali e kiʻi tamasiʻí, “Kuó u fakaʻaongaʻi hoku iví kotoa!”

Ne fakatonutonu ia ʻe heʻene tamaí: “ʻIkai. Kuo teʻeki ke u tokoni atu!”

Naʻá na punou fakataha peá ne faingofua hono ʻunuakiʻi e foʻi maká.

Ne toe akoʻi mo e tamai ʻa hoku kaungāmeʻa ko Vaipa Loma, ko e fuofua palesiteni siteiki ʻo Papua Niu Kini, te ne lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he taimi faingataʻá. Naʻá ne moʻui mo e kakai ʻi hono koló ʻi he meʻakai ne nau toó. Naʻá ne tutu he ʻaho ʻe taha ʻene konga ʻo e ngoueʻanga e koló ke ngoueʻi. Ko e taimi vela ʻeni pea ne fuʻu mōmoa e vaó kimuʻa e velá. Ne hangē ia ko e vela ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahi kuoʻosí (vakai, “ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá ʻa e Ngaahi Tāpuakí,” Liahona, Mē 2013, 89–90). Ne kamata ke mafola ia ki he vao sāfá mo e ʻuluʻakau īkí, pea ʻi he fakamatala hono fohá ne hoko ai, “ha vela fakalilifu.” Naʻá ne manavasiʻi koeʻuhí ko hono kaungā koló mo e mole ʻe ala hoko ki he ngoué. Kapau ne fakaʻauha kinautolu, kuo pau leva ke tauteaʻi ia ʻe he koló. ʻI he ʻikai ke ne lava ʻo tamateʻi e afí, naʻá ne manatuʻi ai e ʻEikí.

Ko e lea ʻeni hono fohá ka ko hoku kaungāmeʻá: “Naʻá ne tūʻulutui ʻi he tafungofungá ʻi he vaó pea kamata lotu ki he Tamai Hēvaní ke taʻofi e velá. Fakafokifā kuo ʻasi ha ʻao fakapoʻuli ʻi ʻolunga he meʻa ne lotu aí, pea ne ʻuha lōvai—ka ʻi he feituʻu pē ne hoko ai e velá. ʻI heʻene vakavakai holó ne tafitonga e langí tukukehe pē feituʻu naʻe velá. Naʻe ke ne ʻikai tui ʻe tali he ʻEikí ha lotu ʻa ha tangata hangē ko iá, naʻá ne toe tūʻulutui ʻo tangi hangē ha tamasiʻí. Naʻá ne pehē ko ha ongo fakaʻofoʻofa moʻoni ia” (vakai, ʻAlamā 36:3).

ʻOku fie maʻu ʻe hotau Fakamoʻuí ke tau ʻofa moʻoni ʻiate Ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga te tau fie maʻu ke fakafenāpasi hotau lotó mo Hono finangaló. Te tau lava leva ʻo ongoʻi ʻEne ʻofá mo ʻilo hono nāunaú. Pea te Ne tāpuekina kitautolu ʻo fakatatau ki Hono finangaló. Ne hoko ʻeni kia Nīfai ko e foha ʻo Hilamaní, ʻa ia ne aʻu ki ha tuʻunga ne matuʻaki falala ki ai e ʻEikí, pea tupu ai hono tāpuekina ia he ʻEikí ʻaki e meʻa kotoa naʻá ne kolé (vakai, Hilamani 10:4–5).

ʻI he tohi talanoa faʻu ko ia ʻa ʻIani Māteli (Yaan Martel) ko e Life of Pi, ne fakahaaʻi ʻe he moʻungaʻi tangatá ʻa ʻene ongo kau kia Kalaisí: “Ne ʻikai lava ʻo tuku ʻeku fakakaukau kiate Ia. ʻOku teʻeki pē ke lava. Ne lava ha ʻaho ʻe tolu kakato ʻeku fakakaukau kiate Iá. Ko e lahi ange ʻeku fakakaukau kiate Iá ko e siʻi ange ia e malava ke u fakangaloʻi Iá. Pea ko e lahi ange ʻeku ako kiate Ia, ko e siʻi ange ia ʻeku fie tukuange Ia” ([2001], 57).

Ko e ongo moʻoni ia ʻoku ou maʻu ki he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne ofi maʻu pē, tautautefito ʻi he ngaahi potu toputapú pea ʻi he taimi faingataʻá; pea ko e taimi ʻe niʻihi ne ʻikai ke u ʻamanaki ki ai, hangē pē ʻokú Ne kiʻi tātaaʻi hoku umá ke u ʻilo ʻokú Ne ʻofa ʻiate au. Te u lava ʻo fakafoki e ʻofa ko iá ʻi ha founga pē ʻaʻaku ʻaki hono foaki kiate Ia hoku lotó (vakai, T&F 64:22, 34).

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo ʻosí ne u tangutu ai mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻi heʻene vahe e kau faifekaú ki honau ngaahi misioná. ʻI heʻene ʻalú, naʻá ne tatali mai kiate au, pea ʻi heʻema lue atú naʻá ne hili mai hono nimá ʻi hoku tuʻá. Ne u talaange naʻá ne fai e meʻa tatau kimuʻa ʻi ʻAositelēlia. Naʻá ne pehē mai, “Ko hono ʻuhingá he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe!” Ne u ʻilo ʻoku moʻoni ia.

ʻOku ou tui kapau ne tau maʻu e faingamālie ke fononga mo e Fakamoʻuí, te tau ongoʻi e hili mai Hono toʻukupu ʻi hotau umá ʻo pehē pē. Hangē ko e fononga e kau ākongá ki ʻEmeasí, ʻe “vela [hotau] lotó” (Luke 24:32). Ko ʻEne pōpoakí ʻeni: “Haʻu ʻo mamata” (Sione 1:39). ʻOku fakatāutaha, fakalata, pea tali lelei e fakaafe ke ʻaʻeva ʻokú Ne hili mai Hono toʻukupú ki hotau umá.

ʻOfa ke tau ongoʻi loto falala hangē ko ʻĪnosí, ʻi heʻene hā he veesi fakaʻosi ʻo ʻene tohi nounou kae mahuʻingá: “ʻOku ou fiefia ʻi he ʻaho ʻo ka ʻai ai ʻe hoku sino ʻauʻauhá ni ʻa e taʻe-faʻa-ʻauʻauhá, peá u tuʻu ʻi hono ʻaó: te u toki mamata ki hono fofongá ʻi he fiefia, pea te ne folofola mai kiate au: Haʻu kiate au, ʻa koe ʻoku monū ʻia, ʻoku ʻi ai ha potu kuo teuteu moʻou ʻi he ngaahi fnofoʻanga ʻo ʻeku Tamaí” (ʻĪnosi 1:27).

Koeʻuhí ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa kuó u aʻusiá mo e mālohi kuo fakamoʻoniʻi mai ʻaki ʻe he Laumālié, ʻoku ou fakamoʻoni ʻi he ʻiloʻilo pau ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ongoʻi ʻEne ʻofá. Ko e ongo fakaʻofoʻofa tahá ia. ʻOfa ke fai e meʻa ʻoku fie maʻu ke fenāpasi hotau lotó mo Hono finangaló pea ʻofa ʻiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.