2010–2019
Haapeepeeraa i te faanahoraa ha‘uti a te Fatu!
Atopa 2013


Haapeepee i te faanahoraa ha‘uti a te Fatu!

E ti‘a ia tatou tata‘itahi ia faanaho e ia faatupu i ta tatou iho faanahoraa ha‘uti no te tavini ma te anaanatae i piha‘iho i te mau misionare rave tamau.

E rave rahi mau matahiti i ma’iri aʻenei, ua hinaaro vau i te paraparau i te vahine faaipoipo a te hoê o te mau episekopo i roto i ta matou titi, no reira ua niuniu vau i to ratou fare. Ua pahono mai te tamaiti apî i te niuniu. Ua parau atu vau, « Ia ora na. Tei reira to oe mama ? »

Ta’na i pahono, « E, tei ô nei oia. E tii au ia’na. O vai teie ? »

Ta’u i pahono : « A parau atu ia’na e o te peresideni Nielsen ».

Ua tupu te hoê faaearaa poto, e i muri iho, ma te reo puai, ua faaroo vau, « E, Mama, o te peresideni Hinckley teie i te niuniu ! »

Aita i nehenehe ia’u ia feruri eaha ra ta’na i feruri i taua taime ra. O te e‘a roa roa‘e ta’na i rave no te haere e pahono i te niuniu. Ua puta mai te mana‘o i roto i to’u feruriraa : « E parau haʻuti atu vau ? » Aita râ vau i na reira, ua ata maitai râ maua. Ia feruri au i teie nei i te mea tei tupu, aita paha oia i anaanatae i te faarooraa ona e, o vau noa tera.

Eaha ta outou e rave mai te mea e pii mau te peropheta a te Fatu ia outou ? Oia mau, ua na reira oia ! Ua pii te peresideni Thomas S. Monson, mai ta’na i na reira faahou â i teie po‘po‘i, ia tatou tata‘itahi i te hoê ohipa faufaa rahi roa. Ua parau oia, « Teie te taime no te mau melo e no te mau misionare ia tahoê, ia rave amui i te ohipa, ia rave i te ohipa i roto i te ô vine a te Fatu no te afa‘i mai i te mau varua Ia’na ra ». (« Faaroo i roto i te ohipa no te Faaoraraa », [haapurororaa Haapiipiiraa na te Feia Faatere o te Ao nei, Tiunu 2013] ; lds.org/broadcasts).

Ua faaroo anei tatou ?

Te ite nei te mau titi, te mau mataeinaa, e te mau misioni i te hoê faito itoito apî, e te itehia ra te parau a te Faaora ia Iosepha Semita i te matahiti 1832 ra i te faatupuraahia : « Inaha, e rave oioi [hapeepee] au i ta’u ohipa i roto i te tau mau no te reira » (PH&PF 88:73).

Te mau taea‘e e te mau tuahine, i teie nei te tau mau ! Ua ite roa vau i te reira i roto i to’u aau, e ua papû ia’u e, ua ite atoa outou.

Ua hinaaro roa vau ia faaohipa i to’u anaanatae e to’u faaroo ia Iesu Mesia. I te tau a ha‘uti ai au i te tu‘aro faahororaa popo marite, ua mana‘o vau i te mau faanahoraa ha‘uti. E mea papû roa e, ia tupu ana‘e te hoê tataʻuraa e mai te mea ua ineine ta matou pupu e te mau faanahoraa ha‘uti tano, e manuïa ihoa matou. Ua ite outou, Ua paraparau iho nei au i te taata faaineine tuiroo no BYU o LaVell Edwards no ni‘a i ta matou mau faanahoraa ha‘uti, e ua parau mai oia, « Aita vau i tau‘a eaha te ha‘uti ta oe i tamata, ua haapa‘o noa vau e ia rê tatou ! Ei hoê taata ha‘uti « quaterback » tei faanaho i te ha‘utiraa, ua mana‘o roa vau e, e ohipa hau atu ïa te fifi, atira pai, to’na te i‘oa i topahia te hoê tahua tuʻaro, no teie paha ïa feruriraa ohie to’na.

No te mea ho‘i e, tei roto tatou i te pupu a te Fatu, te vai ra anei ta tatou iho faanahoraa ha‘uti no te manuïa ? Ua ineine anei tatou i te ha‘uti ? Mai te mea, tatou ei melo, ua here mau tatou i to tatou utuafare, te mau hoa, e te mau hoa ohipa, eita anei tatou e hinaaro i te faaite ia ratou i to tatou iteraa papû no ni‘a i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai ?

I te haapiipiiraa a te mau peresideni misioni apî i te ava‘e tiunu ra, ua farii e 173 peresideni misioni apî e ta ratou vahine faaipoipo i te arata‘iraa hopea hou a haamata ai i ta ratou taviniraa. Ua a‘o atu na 15 melo no te Peresideniraa Matamua e no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i teie pupu taa ê.

Ua parau o Elder L. Tom Perry i te mana‘o hopea ma te parau e, « Teie te tau faahiahia roa‘e i roto i te aai o te Ekalesia. Teie te tahi mea e nehenehe e faaauhia i te mau oro‘a rahi tei tupu i mutaa ihora, mai te Orama Matamua, te tao‘a rahi o te Buka a Moromona, e te Faaho‘iraahia mai te evanelia, mai te mau mea atoa tei patu i te niu e haere ai tatou i mua e ia haapii i roto i te basileia a to tatou Metua i te Ao ra » (« A‘oraa opaniraa » [aʻoraa i horo‘ahia i te haapiipiiraa na te mau peresideni misioni apî, 26 no tiunu 2013], 1, Church History Library, Salt Lake City).

E ti‘a ia tatou ia faarahi atu â i ta tatou haaraa no te tu‘ati atu i te anaanatae rahi a to tatou feia faatere e te itoito o to tatou mau misionare rave tamau. Eita teie ohipa e nuu i mua mai ta te Fatu i opua mai te mea aita tatou ! Mai ta te peresideni Henry B. Eyring i parau, « Noa’tu to tatou matahiti paari, to tatou ite, to tatou piiraa i roto i te Ekalesia, e aore râ, to tatou vahi nohoraa, ua piihia tatou paatoa ia rave amui i te ohipa no te tauturu Ia’na i roto i Ta’na auhuneraa varua » (« Ua hoê Tatou », Liahona, Me 2013, 62).

E nehenehe anei ta’u e faaite atu i te tahi faanahoraa ha‘uti tei tae mai i roto i to’u aau i muri iho te pureraa e te tai‘oraa i te pene 13 no te buka Ia Poro Haere i Ta’u Evanelia, te feruri-maite-raa i te mau ohipa tei tupu na ? Te ani nei au ia outou ia feruri i teie e toru mana‘o a feruri ai outou i ta outou iho faanahoraa.

A tahi, a pure papû no te haafatata’tu i te tahi taata i te Faaora ra e i Ta’na evanelia i te mau mahana atoa. E nehenehe ta outou e rave i te reira ma te faariro i te mau taata atoa ei mau tamaroa e ei mau tamahine na te Atua, o te tauturu ra i te tahi e te tahi i ni‘a i to ratou eʻa hoʻiraa i te fare. A feruri i te mau hoa apî ta outou e faahoa mai.

A piti, a pure no te mau misionare e tavini ra i roto i to outou area e ta ratou mau taata e haapii ra ma te faahiti i to ratou mau i‘oa i te mau mahana atoa. Te rave‘a no te raveraa i te reira o te haamâtauraa’tu ïa ia ratou, hi‘o atu i to ratou pine i‘oa, pii atu ia ratou ma te i‘oa e ani atu ia ratou o vai ta ratou e haapii nei. Ua parau paari mai o Elder Russell M. Nelson e, « eita ta te Fatu e nehenehe e tauturu ia outou ia ite i te aau o te hoê taata maori râ ua ite na mua outou i to’na i‘oa e to’na hoho‘a mata ».

Ua haere atu vau i te hoê bapetizoraa no te hoê tuahine faahiahia tei faaite i to’na iteraa papû. E ore roa e mo‘ehia ia’u ta’na parau, « aita roa’tu vau i farii na e rave rahi taata tei pure no’u e te iteraa i te here rahi ! Ua ite au e parau mau teie ohipa ! »

A toru, a ani i te hoê hoa ia haere mai i te hoê faaoaoaraa i to outou fare aore râ i te tahi atu vahi. Noa’tu te vahi ta outou e haere aore râ te mea ta outou e rave, a feruri e, o vai ïa te fana‘o i teie faaoaoaraa ei reira a faaroo i te Varua o te arata‘i ia outou.

Ua haapii mai te Faaora ia’u i te hoê haapiiraa ohie i roto i ta’u haapiiraa i te evanelia, e o ta’u e ti‘aturi, e tano maitai i teie « haapeepeeraa ». Ia anaanatae rahi ana‘e au no te tahi mea, e itehia te reira i roto i ta’u mau papa‘iraa, e e hope te reira i te periota maere [!] o te faaite mai i te « hoê mana‘o [e aore râ hoê] faaiteraa puai faufaa rahi roa » (Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. [2003], « exclamation point »).

Ua ui maere au i te haamataraa teie periota i te puta mai i roto i te mau irava papa‘iraa mo‘a, i te hopea o te reira, no ni‘a i te « haaputuputuraa », mai roto i te taparuraa uʻana a Alama « Ahiri au e melahi e, e e roaa mai hoi ia’u te hinaaro o to’u nei aau, e tia’i ia’u ia haere, e ia parau ma te pu o te Atua ra, e ma te reo e rurutaina‘i te fenua nei, i te piiraa’tu i te tatarahapa i te taata atoa ra ! » (Alama 29:1).

Ua itehia ia’u e 65 irava e faaite nei i teie huru o te misionare puai, mai teie mau irava mâtauhia i roto i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau :

« Aue hoi te rahi o to’na oaoa i te varua taata ia tatarahapa ra ! …

« E mai te mea e hope to orua pu‘e mahana i te pororaa i te parau tatarahapa i teie nei mau taata, e ia aratai mai orua, i te hoe noa a‘e varua taata ia’u nei, aue hoi to orua oaoa rahi i pihai iho ia’na i roto i te basileia o to’u Metua !

« E teie nei mai te mea ua rahi to orua oaoa i te varua taata hoe a‘e o tei arataihia mai e orua ia’u nei i roto i te basileia o to’u Metua, eaha’tura â ïa te huru o to orua oaoa rahi ia rahi noa’tu â ta orua varua taata e aratai mai ia’u nei ! » (PD&PF 18:15–16).

Ua riro to’u iteraa i teie mau papa‘iraa mo‘a taa ê ei tautururaa faufaa rahi i roto i ta’u ohipa matamua ei Hitu Ahuru Area. Ua huru taiâ rii au no te riroraa ei hoa no te hoê aposetolo, Elder Quentin L. Cook, i te hoê amuiraa titi. I to’u tomoraa’tu i roto i te piha toro‘a a te peresideni titi no te apooraa matamua i taua hope‘a hepetoma ra, ua ite au e piti tiaa hamani-veo-hia, mea huru mutumutu rii, tei ni‘a i te vairaa buka i muri i ta’na iri ohiparaa apitihia e te hoê irava papa‘iraa mo‘a ma teie periota i te hopea. I to’u tai‘oraa i te reira, ua ite a‘era vau e, ua ite te Fatu i ta’u tuatapaparaa e ua pahono mai Oia i ta’u mau pure e ua ite maitai Oia eaha te mea ta’u i hinaaro no te tamărû i to’u aau peʻapeʻa.

Ua ani a‘era vau i te peresideni tĭtĭ ia faati‘a mai i te aamu o na tiaa.

Ua parau oia :

« E mau tiaa teie no te hoê melo faafariu-apî-hia i te Ekalesia e tei roto hoʻi to’na utuafare i te vêvê, ua faaoti râ oia i te tavini i te hoê misioni manuïa e ua na reira oia i Guatemala. I to’na ho‘iraa mai, ua farerei au ia’na no te haamauruuru maitai ia’na e ua ite atura vau e, ua pau roa to’na na tiaa. Ua horo‘a teie taure‘are‘a i te mau mea atoa i te Fatu ma te tauturu-ore-atoa-paha-hia e to’na utuafare.

« Ua ite oia e, te hi‘o ra vau i to’na na tiaa e ua ui mai, ‘e te peresideni, te vai nei te tahi mea hape ?’

« Ua pahono vau, ‘Aita, Elder, mea maitai te mau mea atoa ! E nehenehe anei ta’u e tape‘a i taua mau tiaa ra ? »

Ua parau te peresideni titi : « Ua rahi roa to’u faatura e to’u here no teie misionare ! Ua hinaaro vau i te haamana‘o noa i teie farereiraa, e no reira, ua hamani veo roa vau i teie na tiaa. E faahaamanaʻoraa teie no’u, a tomo ai au i roto i teie piha toroʻa, no te tautooraa e ti‘a ia tatou paatoa ia horo‘a noa’tu to tatou faito oraraa. Te irava, no roto mai ïa i te Isaia : ‘Te nehenehe o te avae o te ve‘a i nia i te mou‘a, o tei hopoi mai i te parau maitai ra, o tei faaite hua mai i te parau hau ra! o tei hopoi mai i te parau oaoa e te maitai ra, o tei faaite hua mai i te ora ra! o te parau mai ia Ziona, Tei to Atua ra te hau !’ » (Isaia 52:7).

E to’u mau taea‘e e mau tuahine here, ua maere paha te vahine faaipoipo a te episekopo no te aha ra te peropheta i pii ai ia’na. Te faaite papû nei au eita e ti‘a ia’na e ia tatou atoa nei ia maere faahou—PERIOTA MAERE !

Ua ite au e, e ti‘a ia tatou tata‘itahi ia faanaho e ia faatupu i ta tatou iho faanahoraa ha‘uti no te tavini ma te anaanatae i piha‘iho i te mau misionare rave tamau—PERIOTA MAERE !

E apiti atu vau i to’u iteraa papû i to te peropheta Iosepha Semita « E i teie nei, i muri mai i te mau parau faaite e rave rahi o tei horoahia no’na ra, o teie hoi te parau faaiteraa hopea roa ra, o ta maua e faaite atu nei no’na ra; Oia hoi te ora nei oia! » (PH&PF 76:22). I te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.