2010–2019
Ko Hono Fakavaveʻi e Palani Vaʻinga ʻa e ʻEikí!
ʻOkatopa 2013


Ko Hono Fakavaveʻi e Palani Vaʻinga ʻa e ʻEikí!

Kuo pau ke tau fakatupulaki mo fataki ʻetau palani vaʻinga fakatāutaha ke ngāue ʻi he loto vēkeveke ke ngāue fakataha mo e kau faifekau taimi kakató.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ne u fie lea ki he uaifi ʻo e taha ʻo e kau pīsope homau siteikí ko ia ne u tā atu ai ki honau ʻapí. Ne tali mai ia ʻe hona foha kei talavoú. Ne u pehē atu, “Mālō e lelei. ʻOku ʻi hena hoʻo faʻeé?”

Naʻá ne tali mai, “ʻIo, ʻoku ʻi heni. Te u ʻalu ʻo ui mai. Ko hai ʻeni?”

Ko ʻeku talí: “Talaange ko Palesiteni Nilasoni.”

Ne kiʻi fakalongolongo pea ne u ongoʻi ha leʻo longomoʻui, “ʻE Mami, ko e telefoni ko Palesiteni Hingikelī!”

ʻIkai ke u lava ʻo fakakaukauloto ki he meʻa naʻá ne fakakaukau ki aí. Mahalo ko e lue mamaʻo taha ia kuó ne fai ki he telefoní. Ne u fakakaukau: “Te u talaange ko ia? Ne ʻikai ke u fai ia ka naʻá ma kakata. Kuó u fakakaukau ʻeni mahalo ne ʻikai fiefia he talanoa mai kiate aú.

Ko e hā te ke fai kapau ʻe telefoni atu e palōfita ʻa e ʻEikí kiate koe? Kuó ne fai ia! Kuo ui kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻo hangē ko ia kuó ne fai he pongipongi ní ki ha ngāue mahuʻinga ʻaupito. Naʻá ne pehē, “Ko e taimi ʻeni ke ngāue fakataha ai e kāingalotú mo e kau faifekaú ke nau ngāue ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí ke ʻomi e ngaahi laumālié kiate Ia” (“Tui ki he Ngāue ʻo e Fakamoʻuí” [fakamafola ʻo e ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahi, Sune 2013]; lds.org/broadcasts).

Kuo tau fakafanongo nai?

Kuo aʻusia ʻe he māmaní, ngaahi siteikí, vahefonuá mo e misioná kotoa ha tuʻunga mālohi foʻou, ʻi hono fakahoko e folofola ʻa e Fakamoʻuí kia Siosefa Sāmita ʻi he 1832: “Vakai, te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimi” (T&F 88:73).

ʻE kāinga, ko e taimi ko iá ʻa e taimí ni! ʻOku ou ongoʻi ia, pea ʻoku ou tui fakapapau ʻoku mou ongoʻi foki ia.

Ne u fie maʻu ke ngāueʻi ʻeku fiefia mo ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku kei vaʻinga ʻakapulú, ne u fakakaukau ai ki he palani vaʻingá. Ne ʻikai fai ha fehuʻi ia ʻi ha feʻauhi kapau ne mateuteu ʻetau timí ʻi he ngaahi palani vaʻinga tonú, te tau lavameʻa. Ne u toki talanoa ki he faiako tuʻukimuʻa ʻa BYU ko Laveili ʻEtuate kau ki heʻetau palani vaʻingá, peá ne pehē, “Ne ʻikai ke u tokanga pe ko hā e founga ne fakahokó koloa pē ne tau tataʻo!” ʻI heʻeku hoko ko ha taha ʻo ʻene kau kuatapēkí (fēsí), ne u pehē ʻoku faingataʻa ange ia ai, kae mahalo ko e ʻuhinga ia ne tauhingoa ai ki ai ha malaʻe vaʻingá ko ʻene fakakaukau faingofuá.

Koeʻuhí ʻoku tau kau kotoa ki he timi ʻa e ʻEikí ʻoku tau takitaha nai ha palani vaʻinga ke ikuna? ʻOku tau mateuteu nai ke vaʻinga? ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotú, kapau te tau ʻofa moʻoni ʻi hotau fāmilí, kaungāmeʻá mo e mahení meʻa ní ʻoku ʻikai ke tau fie vahevahe kiate kinautolu ʻetau fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí?

ʻI he seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú ne fai ʻi Suné, ne lekooti ai hono maʻu ʻe ha kau palesiteni foʻou ʻe toko 173 mo honau uaifí ha ngaahi fakahinohino fakaʻosi kimuʻa pea kamata ʻenau ngāué. Ne lea kotoa e kau mēmipa ʻe toko 15 ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kulupu makehé ni.

Ne tānaki atu ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻi he heʻene lea tukú ʻo pehē, “Ko e taimi makehe taha ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku tuʻunga tatau ʻeni mo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo hoko ʻi he kuohilí he hisitōliá, hangē ko e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí, meʻaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea mo e meʻa kotoa ʻoku kau ki hono langa ʻo e fakavaʻe ke tau ʻalu atu ʻo faiako ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní” (“Concluding Remarks” [lea ne fai ʻi he seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú, 26 Sune 2013], 1, Church History Library, Salt Lake City).

ʻOku fie maʻu ke tau kau atu ʻi ha founga ne teʻeki hoko ʻi ha taimi kimuʻa ke fenāpasi mo e vēkeveke ʻa hotau kau takí mo e mateaki ʻetau kau faifekau taimi kakató. He ʻikai ʻunu ki muʻa e ngāue ko ʻení ʻi he founga ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí taʻe te tau kau atu ki ai! Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingí, “ʻOku tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, fatongia he Siasí, pe feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ʻoku tau taha pē pea kuo ui kitautolu ke tau ngāue ʻo tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ututaʻu ʻo e ngaahi laumālié” (“ʻOku Tau Taha Pē,” Liahona, Mē 2013, 62).

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha palani vaʻinga kuó u ongoʻi ke u kamata fakahoko hili haʻaku lotua ia, mo lau e vahe 13 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, pea fakalaulauloto ki he ngaahi aʻusia he kuohilí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko ʻení ʻe tolu ʻi hoʻo fakakaukau ki hoʻo palani ʻaʻaú.

ʻUluakí, lotua moʻoni ke ʻomi ha tokotaha ke ofi ange ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí ʻi he ʻaho kotoa pē. Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻi hoʻo vakai ki he tokotaha kotoa ko e foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻoku nau fetokoniʻaki ʻi heʻenau fononga ki ʻapí. Fakakaukau ki he kaungāmeʻa foʻou te ke maʻú.

Uá, lotua e kau faifekau ʻoku nau ngāue ʻi homou feituʻú mo ʻenau kau fiefanongó ʻaki honau hingoá he ʻaho kotoa. Ko e founga pē ke fai ai ʻení ko hoʻo feʻiloaki mo kinautolu, sio ki honau piné, ui kinautolu ʻaki honau hingoá, pea ʻeke ange pe ko hai ʻoku nau akoʻí. Naʻe toki pehē ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni, “ʻE toki tokoni atu pē ʻa e ʻEikí ke ke ʻiloʻi e loto ʻo ha taha, ʻo kapau te ke ʻiloʻi hono hingoá mo hono fofongá.”

Ne u ʻalu ki ha papitaiso ʻo ha fefine lelei naʻá ne vahevahe ai ʻene fakamoʻoní. Te u manatuʻi maʻu pē ʻene pehē, “Kuo teʻeki lotua au ʻe ha kakai tokolahi pehē mo u ongoʻi ʻofeina lahi ange kimuʻa. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e ngāué ni!”

Tolú, fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ki ha ʻekitivitī ʻi ho ʻapí pe feituʻu kehe. Tatau ai pē pe te ke ʻalu ki fē pe ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí, fakalaulauloto pe ko hai ʻe fiefia aí pea fakafanongo ki he Laumālié ʻi Heʻene tataki koé.

Kuo akoʻi mai ai ʻe he Fakamoʻuí ha lēsoni faingofua ʻi heʻeku ako fakatāutaha e ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku ou tui ʻoku kaunga lelei ki “hono fakavavevaveʻí.” Ko e taimi ʻoku ou ongoʻi loto vēkeveke ai ha meʻá, ʻoku hā ia ʻi heʻeku tohí pea ʻoku faʻa fakaʻosi ʻaki e fakaʻilonga ofó ʻa ia ko hono fakaʻuhingaʻí ko ha “ongo mālohi [pe ko ha] fakahaaʻi ʻo ha meʻa mahuʻinga lahi” (Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. [2003], “exclamation point”).

Naʻe tohoakiʻi ʻeku tokangá ki he folofolá kau ki he “tānakí,” ʻi hono fakaʻosi ʻaki e fakaʻilonga ofó ʻo hangē ko e tautapa ʻa ʻAlamaá: “Taumaiā ko e ʻāngelo au, peá u lava ʻo maʻu ʻa e fakaʻamu ʻa hoku lotó, ke u ʻalu atu ʻo lea ʻaki ʻa e talupite ʻa e ʻOtuá, ʻi ha leʻo ke luluʻi ʻa e māmaní, pea kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakai fulipē!” (ʻAlamā 29:1).

ʻOku fokotuʻu mai ʻi ha fakatotoló ʻoku ʻi ai ha veesi ʻe 65 ʻoku fakahaaʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga mālohi ʻo e loto ʻo e tokotaha faifekaú, ʻo kau ai ʻeni:

“Pea hono ʻikai ke lahi ʻa ʻene fiefiá ʻi he laumālie ʻe toko taha ʻoku fakatomalá! …

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi, ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefiá mo e foʻi toko taha kuó mo ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá, ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!” (T&F 18:13, 15–16).

Naʻe fakahoko ʻe he ngaahi potufolofola makehé ni ha fatongia mahuʻinga ʻi he fuofua ngāue ne vahe mai ke u fai ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá. Ne u kiʻi tailiili ʻi heʻeku kau fakataha mo e ʻAposetolo ko ʻEletā Kuenitini L. Kuki, ʻi ha konifelenisi fakasiteiki. ʻI heʻeku hū ki he ʻōfisi ʻo e palesiteni fakasiteikí ki he fuofua fakataha he fakaʻosinga ʻo e uike ko iá, ne u fakatokangaʻi ha sū motuʻa ʻi ha kiʻi tēpile ʻi mui hono tesí ʻoku fakapipiki ki ai ha potufolofola ʻoku fakaʻosi ʻaki ha fakaʻilonga ofo. ʻI heʻeku lau iá, ne u ongoʻi ne ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻeku akó, kuo tali ʻeku lotú pea ʻokú Ne ʻafioʻi tonu e meʻa ne u fie maʻu ke ne fakanonga hoku loto hohaʻá.

Ne u kole ki he palesiteni fakasiteikí ke ne fai mai ʻa e talanoa ʻo e suú.

Naʻá ne pehē:

“Ko e sū ʻeni ʻo ha talavou papi ului ki he Siasí ʻa ia naʻe ʻi ha tūkunga masiva ʻa e fāmilí, ka naʻá ne fakapapauʻi ke ngāue fakafaifekau peá ne ngāue ʻi Kuatemala. ʻI heʻene foki maí ne u fakataha mo ia ke tukuange fakalāngilangi peá u fakatokangaʻi kuo motuʻa hono suú. Ne fai ʻe he talavoú ni hono lelei tahá ki he ʻEikí ʻaki ha tokoni siʻisiʻi ʻa e fāmilí kapau ne ʻi ai.

“Naʻá ne fakatokangaʻi ʻeku sio fakamamaʻu ki hono suú peá ne fehuʻi mai, ‘Palesiteni ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe fehalaaki?’

“Ne u tali ange, ‘ʻIkai, lelei pē meʻa kotoa ʻEletā! ʻOmai muʻa maʻaku e suú?’”

Naʻe hoko atu e palesiteni fakasiteikí ʻo pehē: “Ne mahulu ʻeku fakaʻapaʻapa mo e ʻofa ki he faifekau toki ʻosi maí ni! Ne u fie manatua e aʻusia ko iá, ko ia ne u fakatolonga ʻaki e fakatolonga ʻaki e polonisé hono sū motuʻá. Ko ha fakamanatu ia kiate au ʻi heʻeku hū mai ki he ʻōfisí ni, ʻa e ngāue kuo pau ke tau fai, neongo pe ko e hā hotau tūkungá. Ko e potufolofola ʻeni meia ʻĪsaia: ‘Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa e vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻa e ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku fakahā ʻa e melinó: ʻa ia ʻoku ʻomi ʻa e ongoongolelei ʻo e leleí, mo ne fakahā ʻa e fakamoʻuí: ʻa ia ʻoku pehē ki Saione, ʻoku pule ʻa ho ʻOtuá!’ (ʻIsaia 52:7).”

Siʻi kāinga ʻofeina, mahalo ne fifili e uaifi ʻo e pīsope leleí pe ko e hā ʻoku telefoni ange ai e palōfitá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú ne fie maʻu pea pehē kiate kitautolu foki, ke ʻoua naʻa tau toe fifili—FAKAʻILONGA OFO!

ʻOku ou ʻilo kuo pau ke tau takitaha fakatupulaki mo fai ʻetau palani vaʻinga fakatāutahá ke tokoni ʻi he loto vēkeveke fakataha mo e kau faifekau taimi kakató—FAKAʻILONGA OFO!

ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!” (T&F 76:22). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.