2010–2019
“ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe, pe Liʻaki Koe”
ʻOkatopa 2013


“ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe, pe Liʻaki Koe”

ʻOku ʻafioʻi foki heʻetau Tamai Hēvaní … ʻoku tau ako mo tupulaki pea mo mālohi ange ʻi heʻetau fehangahangai mo ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa ia kuo pau ke tau lavaʻí.

Te u hiki ʻi heʻeku tohinoá he pooni, “Ko e taha ʻeni ʻo e fakatahaʻanga fakalaumālie taha ʻo ha konifelenisi lahi kuó u kau atu ki ai. Ne lelei e meʻa kotoa pea natula fakalaumālie.”

Kāinga, ʻi heʻetau fakataha he māhina ʻe ono kuo hilí i heʻetau konifelenisi lahí, ne tokoto siʻoku uaifi ʻofeina ko Falanisesí ʻi falemahaki, ʻi haʻane tō ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ki muʻa. ʻI Meé, hili siʻane fekuki mo hono fokoutuá, naʻá ne siʻi hiki atu ki ʻitāniti. Ne mafatukituki siʻene molé. Naʻá ma mali ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopa 1948. Ne mei kakato ʻa pongipongi e taʻu 65 ʻema nofomalí. Ko e ʻofaʻanga ia ʻeku moʻuí, ko hoku hoa falalaʻanga, mo hoku kaumeʻa mamaé. ʻOku ʻikai lava ʻe heʻeku pehē ʻoku ou ʻofa aí ʻo fakamatalaʻi e ngaahi ongo hoku lotó.

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he konifelenisí ni e taʻu 50 hono ui au ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe Palesiteni Tēvita O. Makeí. ʻI he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení, kuo teʻeki tuʻo taha haʻaku ongoʻi ha meʻa ka ko e poupou kakato pē siʻoku hoa ʻofeiná. Taʻe-faʻalaua e ngaahi feilaulau naʻá ne fai kau lava ʻo fakahoko hoku uiuiʻí. Kuo teʻeki ke u fanongo tuʻo taha ki haʻane hanu ʻi hono faʻa fie maʻu au ke u mavahe mei ai mo ʻema fānaú ʻo lauʻaho kae pehē ki ha ngaahi fakaʻosinga uike ʻe niʻihi. Naʻá ne hoko moʻoni ko ha ʻāngelo.

ʻOku fie fakahoko atu ʻeku fakamālō kae pehē kiate kinautolu ʻi hoku fāmilí, ki he ʻofa lahi fau kuo fakahoko kiate kimautolu talu mei he siʻi mālōlō ʻa Falanisesí. Kuo laungeau ha ngaahi kaati mo ha ngaahi tohi kuo ʻomi mei he funga ʻo e māmaní ko e fakahaaʻi ʻenau ʻofa kiate iá mo e fiekaungāmamahi ki homau fāmilí. Ne maʻu ha ngaahi matalaʻi-ʻakau fakaʻofoʻofa lahi. ʻOku mau houngaʻia ʻi he ngaahi tokoni kehekehe kuo fai ʻi hono hingoá ki he Paʻanga Tokoni Fakafaifekau Fakalūkufua ʻo e Siasí. ʻOku ou fakafofongaʻi atu kimautolu ʻoku kei moʻuí, ʻi he fakamālō loto houngaʻia moʻoni ʻi hoʻomou angaʻofá mo e fakahaaʻi hoʻomou ʻofá.

Ko e fakafiemālie taupotu taha kiate au he lolotonga ʻo e taimi fakamamahi ko ʻeni ʻo e māvaé ko ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e ʻilo ʻoku kei moʻui pē hoku ʻofaʻanga ko Falanisesí. ʻOku ʻou ʻilo ko ʻema māvaé ʻoku fakataimi pē. Naʻe silaʻi kimaua ʻi he fale ʻo e ʻOtuá ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke silaʻi ʻi he māmaní pea ʻi he langí. ʻOku ou ʻilo te ma toe fakataha ʻi ha ʻaho pea ʻikai ke toe fakamāvahevaheʻi kimaua. Ko e ʻilo ʻeni ʻokú ne pouaki aú.

Kāinga, mahalo ʻe tonu ka pehē kuo teʻeki ai ha taha ʻe moʻui ʻo hao kakato mei he faingataʻaʻiá mo e mamahí, pe ʻe ʻi ai ha taimi ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá naʻe taʻe hoko kakato ai hono ʻinasi ʻo e faingataʻá mo e mamahí.

Ko e taimi ʻoku fakamamahi ai e liliu he moʻuí, ʻoku faʻa ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau fehuʻi “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú?” ʻOku hangē he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ha toe ʻamanakí, pe ha fakatauʻatāina mei hotau faingataʻaʻiá. ʻOku tau ongoʻi ʻufikaua ʻi he ngaahi fakaʻānaua taʻe-hokó mo e loto-foʻi ʻo e mole ʻo e ʻamanakí. ʻOku tau kau fakataha he leaʻaki e tautapa ʻa e tohi tapú, “ʻIkai ʻoku ai ʻa e lolo faitoʻo ʻi Kiliati?”1 ʻOku tau ongoʻi liʻekina, loto mamahi, mo taʻe-lata. ʻOku tau fakahehema ke vakai ki hotau ngaahi faingataʻaʻia fakafoʻituituí ʻaki e fakakaukau taʻe-kakato ʻo e fakatuʻatamakí. ʻOku ʻikai ke tau faʻa tatali ki ha fakalelei ki heʻetau ngaahi palopalemá, pea ngalo ia ʻoku fie maʻu ʻa e natula fakalangi ʻo e faʻa kātakí.

‘Oku siviʻi moʻoni ʻe he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻetau malava ke kātakí. ʻOku ʻi ai ha fehuʻi mahuʻinga ʻoku toe ke tau takitaha tali: Te u foʻi, pe te u ikunaʻi? ʻOku foʻi ha niʻihi ʻi heʻenau taʻe-malava ke ikunaʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku kau ʻi he ikuná ʻa e kātaki moʻoni ki he ngataʻanga ʻo e moʻuí.

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻe lava ʻo hoko kiate kitautolú, te tau lava ai ke lea fakataha mo Siope ʻo e kuonga muʻá, “Kuo fanauʻi ʻa e tangatá ki he mamahi.”2 Ko Siopé ko ha tangata “haohaoa mo angatonu” naʻe “manavahē ki he ʻOtuá pea afe mei he koví.”3 Naʻe māʻoniʻoni hono ʻulungāngá, tuʻumālie ʻi he koloá, pea ʻamanaki ke fehangahangai ʻa Siope mo ha sivi naʻá ne mei lava ke fakaʻauha ha taha pē. Naʻe toʻo ʻene koloá, lumaʻi ʻe hono ngaahi kaumeʻá, fakamamahiʻi ʻe heʻene faingataʻaʻiá, loto mamahi he mole hono fāmilí, pea faleʻi ke “leakovi ki he ʻOtuá, [kae] mate.”4 Naʻá ne tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí ni mo fakahā mei hono loto fakaʻeiʻeikí:

“Vakai, ʻoku ʻi he langí hoku fakamoʻoní, pea ko ia ʻokú ne ʻiloʻi aú, ʻoku ʻi ʻolunga.”5

“He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku huhuʻí.”6

Naʻe tuʻu maʻu ʻa Siope ʻi he tuí. Te tau fai pehē nai ka taú ka fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ko ia ʻe hoko kiate kitautolú?

Ko e taimi pē ʻoku tau fakahehema ai ke mafasia ʻi he ngaahi meʻa ʻo e moʻuí, tau manatuʻi muʻa kuo ʻosi foua ʻeni ʻe ha niʻihi kehe, kuo nau ʻosi kātakiʻi, pea kuo nau ikunaʻi.

‘Oku fonu e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻeni ʻo e kakato e ngaahi kuongá, ʻi ha ngaahi aʻusia ʻa kinautolu ne faingataʻaʻia ka ne nau kei tuʻu maʻu pē mo fiefia. Ko e hā hono ʻuhingá? He naʻa nau ʻai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e uho ia ʻo ʻenau moʻuí. Ko e meʻa ʻeni te ne tokoniʻi kitautolu ʻi ha meʻa pē ʻe hoko heʻetau fonongá. Te tau kei foua pē ha ngaahi palopalema faingataʻa, ka te tau lava ʻo fehangahangai mo kinautolu, ke fetaulaki hangatonu mo kinautolu, pea ikunaʻi.

ʻOku hiki hake kitautolu mei he mohenga ʻo e mamahí, mei he pilo ʻo e loʻimatá, ʻe he ʻilo fakalangi mahino mo e talaʻofa mahuʻinga ko ia: “ʻE ʻikai te u fakatukutukuʻi koe, pe liʻaki koe.”7 ʻOku taʻe-hano-tatau e fakafiemālie ko iá.

ʻI heʻeku fefonongaʻaki mamaʻo mo lahi he funga ʻo e māmaní ʻo fakahoko e ngaahi fatongia hoku uiuiʻí, kuó u ʻilo ai ha ngaahi meʻa lahi—kau ai e foʻi moʻoni ʻoku tofanga e taha kotoa ʻi he mamahí mo e faingataʻaʻiá. He ʻikai ke u lava ʻo fakalau e ngaahi loto mamahi mo e mamahi kuó u siotonu ai ʻiate kinautolu ʻoku fekuki mo e loto mamahí, ʻ puké, vete malí, pe tofanga ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá. ʻE lava ke hoko atu e lisí ni, he ʻoku taʻe-faʻalaua e ngaahi palopalema ʻe lava ʻo hoko kiate kitautolú. ʻOku faingataʻa ke toʻo mai ha sīpinga pē taha, ka ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fakakaukau ai ki he ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻalu ʻeku fakakaukaú kia Misa Palama ko e taha ʻeku kau faiako Lautohi Faka-Sapate heʻeku kei siʻí. Ko ha mēmipa faivelenga ia ʻo e Siasí, ko ha tangata ʻofa haohaoa. Naʻe ʻi ai haʻane fānau ʻe toko valu mo hono uaifi ko Saití, ko hanau tokolahi ʻoku taʻu tatau mo e niʻihi homau fāmilí.

Hili ʻeku mali mo Falanisesí peá ma hiki mei he uōtí, ne ma fetaulaki mo Misa mo Mīsisi Palama mo e kau mēmipa honau fāmilí ʻi ha ngaahi mali mo e meʻa-fakaʻeiki, pea pehē ki ha ngaahi fakataha ʻa e uōtí.

Naʻe mālōlō siʻi Saití, ʻa e uaifi ʻo Misa Palamá he 1968. Naʻe mālōlō mo ha toko ua ʻo ʻene fānaú ʻi he fakalau atu e ngaahi taʻú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he taʻu nai ʻe 13 kuo hilí, ne telefoni mai kiate au e mokopuna fefine lahi taha ʻo Misa Palamá. Naʻá ne pehē kuo aʻu ʻene kui tangatá ki he taʻu 105. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku nofo ʻi ha kiʻi senitā tauhiʻanga toulekeleka ka ʻoku talanoa mo e fāmilí kotoa ʻi he Sāpate kotoa pē, ʻo ne fai ai ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ne talamai ʻe he Kui Tangatá he Sāpate kuo ʻosí kiate kimautolu, ‘ʻE hoku ngaahi ʻofaʻanga, te u mate ʻi he uiké ni. Kātaki ʻo telefoni kia Tomi Monisoni. Te ne ʻilo e meʻa ke faí.’”

Naʻá ku ʻaʻahi kia Misa Palama ʻi he efiafi pē hono hokó. Kuo fuofuoloa ʻeku taʻe sio ki aí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo talanoa mo ia, he kuo ʻikai ke ne lava ʻo toe ongoʻi ha meʻa. ʻIkai ke u lava ʻo tohi ha pōpoaki ke ne lau, he kuo poʻuli siʻono fofongá. Naʻe talamai ʻoku fetuʻutaki e fāmilí mo ia ʻaki ʻenau ʻai e foʻi tuhu ʻi hono nima toʻomataʻú ʻo tohiʻaki e hingoa ʻo e taha ʻaʻahí ʻi hono ʻaofinima toʻohemá. Ko e pōpoaki kotoa pē kuo pau ke fakahoko ia ʻi he founga tatau. Naʻá ku muimui he foungá ʻo tohi ʻaki e sipela ʻo e T-O-M-I M-O-N-I-S-O-N-Í, ʻa e hingoa naʻá ne ʻiloʻi ai aú. Naʻe fiefia ʻa Misa Palama peá ne puke hoku nimá, ʻo ʻai ki hono ʻulú. Naʻá ku ʻilo ko hono lotó ke maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku hanga mo e fakaʻuli naʻá ne ʻave au ki he senitā tauhí, ʻo hilifaki homa ongo nimá ki he ʻulu ʻo Misa Pālema peá ma foaki e tāpuaki naʻe fie maʻú. Hili iá, ne tafe pē siʻono loʻimatá mei hono fofonga kuo poʻulí. Naʻá ne puke homa nimá ʻi he loto houngaʻia. Neongo naʻe ʻikai ke ne ongoʻi e tāpuaki naʻá ma fai ki aí, ka naʻe mālohi ʻa e Laumālié, pea ʻoku ou tui naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne ʻilo naʻá ma fakahoko e tāpuaki naʻá ne fie maʻú. Naʻe ʻikai toe lava ʻo sio ʻa e tangata leleí ni. Naʻe ʻikai toe lava ʻo fanongo. Naʻe tuku pē ia ʻi he ʻaho mo e pō kotoa ʻi ha kiʻi loki ʻi he senitā tauhiʻangá. Ka naʻe ongo ki hoku lotó ʻa e malimali siʻono fofongá mo e ngaahi lea naʻá ne faí. Naʻá ne pehē, “Mālō, kuo angaʻofa ʻeku Tamai Hēvaní kiate au.”

Hangē ko e fakafuofua ʻa Misa Palamá, naʻá ne siʻi mālōlō ʻi ha uike pē taha mei ai. Naʻe ʻikai teitei lāunga ʻi he meʻa naʻe ʻikai ke ne maʻú; ka, naʻá ne houngaʻia maʻu pē ʻi hono ngaahi tāpuaki lahí.

ʻOku toe ʻafioʻi foki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ke tau fiefia aí, ʻoku tau ako mo tupulaki pea mo mālohi ange ʻi heʻetau fehangahangai mo ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa ia kuo pau ke tau lavaʻí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi te tau foua ai ʻa e mamahi ʻo e lotó, ha taimi te tau loto mamahi ai, mo ha taimi ʻe ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻetau kātakí. Ka, ʻoku hanga ʻe he ngaahi faingataʻa ko iá ʻo ʻai ke tau liliu ʻo lelei ange, ke toe fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ʻi he founga ʻoku akoʻi ai kitautolu heʻetau Tamai Hēvaní, pea hoko ko ha faʻahinga meʻa kehe mei hotau tuʻunga ki muʻá—ʻo lelei ange mei he kuo hilí, mahino lahi ange mei he kuo hilí, ʻofa lahi ange mei he kuo hilí, mo fakamoʻoni mālohi ange ʻi ha toe taimi.

ʻOku totonu ko ʻetau taumuʻá ʻeni—ke vilitaki atu mo faʻa kātaki, ʻio, kae toe fakalaumālie ange ʻi heʻetau fononga ʻi he taimi fakafiefiá mo e taimi mamahí. Ka ne taʻe ʻoua e ngaahi faingataʻa ke ikunaʻí mo e ngaahi palopalema ke solová, ne tau mei tuʻu maʻu ai pē, ʻo ʻikai ha kihiʻi fakalakalaka ki heʻetau taumuʻa ʻo e moʻui taʻengatá. Naʻe fakafakamatalaʻi ʻe he punaké ʻi he founga tatau e foʻi fakakaukaú ni ʻaki e ngaahi leá ni:

ʻOku ʻikai tupu faingofua ʻa e ʻakau papá,

Ka mālohi ange matangí, ko e sai ange ia honau natulá.

Ka mamaʻo ange langí, ko e lahi ange ia ʻenau loloá.

Ka lahi ange afaá, ko e lahi ange ia ʻenau fefeká.

ʻI he laʻaá mo e momokó, ʻi he sinoú pea mo e ʻuhá,

ʻOku pehē ʻene tupú ʻi he ʻakaú pea mo e tangatá.8

Ko e ʻEikí pē taha ʻokú Ne ʻafioʻi e lahi ʻetau faiangataʻaʻiá, ʻetau mamahí, mo ʻetau kafó. Ko Ia tokotaha pē ʻokú Ne foaki ʻa e nongá ʻi he taimi ʻo e faingataʻaʻiá. Ko Ia tokotaha pē ʻokú Ne tokoniʻi hotau laumālié ʻaki ʻEne ngaahi folofola fakafiemālié:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”9

Tatau ai pē ko e taimi fakafiefia taha pe kovi tahá, ʻokú Ne ʻiate kitautolu. Kuó Ne talaʻofa he ʻikai teitei liliu ʻeni.

Kāinga, ʻofa te tau tukupā ki heʻetau Tamai Hēvaní pea ʻoua naʻa liliu ia ʻi he fakalau atu e taʻú mo e ngaahi palopalema ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau foua e ngaahi faingataʻá ka tau toki manatuʻi Ia, pea ʻoku ʻikai totonu ke hoko ha meʻa ka tau toki anga fakatōkilalo ʻo tau tui mo falala ai kiate Ia.

ʻOfa te tau feinga maʻu pē ke ofi ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ke fakahoko ʻení, kuo pau ke tau lotu kiate Ia mo fakafanongo kiate Ia he ʻaho kotoa pē. ʻOku tau fie maʻu moʻoni Ia ʻi he houa kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko ha houa ʻo e fiefia pe houa ʻo e mamahi. ʻOfa te tau manatuʻi maʻu pē ʻEne talaʻofá: “ʻE ʻikai te u fakatukutukuʻi koe, pe liʻaki koe.”10

ʻI he ivi kotoa ʻoku ou maʻú, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea naʻe moʻui mo pekia Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú maʻatautolu, pea ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e maama ngingila ʻoku ulo ʻi he fakapoʻuli ʻo ʻetau moʻuí. ʻOfa ke pehē maʻu ai pē, pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.