2010–2019
Liājļōļ ko an Jeremaia: Kōjparok kom̧ jen Kōm̧akoko
Oktoba 2013


Liājļōļ ko an Jeremaia: Kōjparok kom̧ jen Kōm̧akoko

Idajon̄jon̄ eo ad ej n̄an joļo̧k kōm̧akoko an jabdewōt kain, jipan̄ Irooj kobaik ro em̧ōj An kālet, im wujlepļo̧k n̄an diktak in epepen eo.

Ilo jino in m̧are eo am kōrā eo ippa, Mary, im n̄a kar kālet bwe en emakijkij am kālet m̧akūkūt ko rem̧m̧an me remaron̄ kakobaik kōm ippān doon. Kōm̧ ar barāinwōt kōņaan jeļā ewi jon̄an am kōjparok jāān ko am. Mary eaar iakwe al im eaar ejjeļo̧k an n̄urbōktak bwe imaron̄ kar kanooj joļo̧k n̄an iien ikkure ko, kōn menin eaar kōm̧m̧an koņ bwe aolep m̧akūtkūt ko ewōr wōņāer, enaaj kar wōr ruo m̧akūtkūt in al ko, opera ko, ak kōn m̧anit n̄an kajjojo ikkure ko kōļļā wōņāān.

Ilo jino in iaar jab kōņaan pād ilo m̧ōttan kōjan̄jan̄ eo kar karōke, ak ilo juon tōre eaitok eaar oktakļo̧k aō ļōmņak kake. Iaar jino itok limoū ilo opera eo jān Giuseppe Verdi.1 Wiik in enaaj 200th iiō in kemeem in lo̧tak eo an.

Ilo tōre in jodikdik eo an Verdi eaar itok lim̧oin ippān rikanaan Jeremaia, im ilo 1842 ke ej 28 an iiō, eaar bun̄bun̄ kōn opera Nabucco, juon āt ekadu jān Italian etan Nebuchadnezzar, kiin̄ in Babilon. Opera in epād unin kōnono kar būki jān bok ko an Jeremaia, Liājļōļ, im Sam ko ilo Kallim̧ur M̧okta. Opera in ekoba anjo̧ eo an Jerusalem im jipo̧kwe im kōm̧akoko eo an ri Jew ro. Sam ko 137 ej juon em̧akūt im im̧we n̄an Verdi “Chorus of the Hebrew Slaves.” Taitōļ eo an sam in ilo jeje ko ad rekwojarjar elukkuun em̧m̧an: “Ke raar pād ilo kalbuuj, ri Jew ro raar jan̄ lo̧k ilo reba ko ilo Babilon―Kōn būrom̧ōj, raar jab maron̄ al al ko an Zaion.”

Kōttōpar eo aō ej n̄an etale elōn̄ jekjek ko an kōm̧akoko im ejjeļo̧k anemkwoj. Inaaj keidi jet iaan jekjek ko ilo tōre in ad im ilo tōre ko an Jeremaia m̧okta jān an kar wōtlo̧k Jerusalem. Ke ej kwaļo̧k ainikien kakkōl eo, Ij m̧ōņōņō bwe elōn̄ iaan membōr ro an Kabun̄ in rej lukkuun bōbrae paoktok eo me eaar lukkuun jab kabun̄ būruwōn Irooj ilo tōre ko an Jeremaia.

Kanaan ko im liājļōļ ko an Jeremaia raar aorōk n̄an Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata. Jeremaia im Jerusalem ilo raan ko an rej jekjek eo n̄an jepta ko im̧aan ilo Bok in Mormon. Jeremaia eaar armej eo jino jān tōre eo an rikanaan Liai.2 Irooj eaar lukkuun jiron̄ Jeremaia kōn kūr eo an: “M̧okta jān Aō kar kōm̧anm̧an eok ilo lo̧jien jinōm̧, Iar jeļā eok. Im m̧okta jān am̧ kar ļotak jān lo̧jien, Iar kokwojarjar eok. Iar kapit eok juon ri kanaan n̄an ri aelōn̄ ko.”3

Liai eaar wōr juon an kūr, mijen, im ijjitōn̄ jān Irooj. Eaar jab kūr ke eaar jodikdik, ak eaar bwij wōlā ke eaar kūr. Ilo jino in ainikien eaar ainikien kakkōl, bōtaab ālkin kwaļo̧k ejja ennaan eo āinwōt Jeremaia, Irooj eaar kakien bwe en bōk baam̧le eo an im ilo̧k n̄an āne jem̧aden.4 N̄an kōm̧m̧ane āindein, Liai eaar jab kōjeram̧m̧an wōt baam̧le eo an ak barāinwōt aolep armej.

Ilo iiō ko m̧okta jān kakkure eo an Jerusalem,5 ennaan ko Irooj eaar liļok n̄an Jeremaia reindeeo. Eaar ba:

“Armej ro doō raar ukōt aer aiboojoj kōn men eo ejjelok tokjen .

“… Raar ilo̧k jān Eō, unin dān ko, im kōp nien dān ko re rup, im re jab maron̄ dāpij dān.”6

Kōnono kōn jorrāān ko rej itok ioon armej in Jerusalem eo, Irooj eaar liājļōļ, “[N̄an er] iien m̧adm̧ōd, e jemļo̧k iien rak, im [rej] jan̄in bōk lo̧mo̧o̧r.”7

Anij eaar karōk bwe m̧aan ro im kōrā ro renaaj anemkwoj n̄an kōm̧m̧ani kālet ko ikōtaan em̧m̧an im nana. N̄e kālet ko renana rej jino tōl ļo̧k m̧wil an juon m̧anit ak laļ, ewōr kaje jim̧or ilo mour wabanban in im ilo mour eo ej itok. Armej remaron̄ jino jipakwe ak likūt er ilo kōm̧akoko ejjab wōt ilo jorrāān, uno ko rekkajoor an̄ūri bōtaab barāinwōt n̄an kakkure, lōmņak nana me ekōm̧akūt eok jān mour jim̧we.

Oktaļo̧k jān kabun̄jar an Anij eo em̧ool im emour im kabun̄jar n̄an anij ko reriab āinwōt m̧weie im bun̄bun̄ im bōk kūņaad ilo m̧ōm̧ an kanniek im m̧wil ko renana ilo kōm̧akoko ilo aolep jekjek me (kōm̧akoko) ejelet armej ro. Menin ekoba, kōm̧akoko ilo jetōb, kōm̧akoko ilo kanniek, im kōm̧akoko an jeļāļo̧kjeņ im jet iien ebōktok jorrāān. Jeremaia im Liai raar barāinwōt kwaļo̧k bwe ro rewānōk reaikuj jipan̄ Irooj kalōk Kabun̄ eo An im kiin̄dom im kakobaik Israel.8

Ennaan kein ewōr ālij in men im kar kapeni ilo elōn̄ buki tōre in bōk eddo ko. Rej pād ilo pedped eo an Jepļaaktok eo an ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist, ilo tōre in bōk eddo in āliktata.

Jipo̧kwe eo an ri Jew ro im kobain bwij ko an Israel, ekoba bwij ko jon̄oul, rej m̧ool ko reaorōk ļōmņaki ilo Jepļaaktok in ko̧jpeļ in. Bwij ko jon̄oul rej m̧ōttan ko kar kōm̧m̧an ioon Israel im kar bōkļo̧k jipakwe ioon Assyria ilo 721 b.c. Raar etal n̄an turear in laļ ko.9 Ilo laajrak in tōmak jon̄oul ej kwaļo̧k, “Kōm̧ij tōmak bwe naaj bar kakobaik ro bwijin Israel im ilo jepļaaktok eo an Bwij ko Jon̄oul.”10 Jej barāinwōt tōmak bwe āinwōt m̧ōttan bujen eo an Irooj eaar kōm̧m̧ane ippān Ebream, ejjab bwij eo wōt an Ebream enaaj kar jeram̧m̧an ak barāinwōt aolep armej ro ioon laļ in renaaj jeram̧m̧an. Āinwōt an Elder Russell M.. Nelson kar kwaļo̧k, koba in “ejjab kōn juon jikinej kōn pokake eo an juon make. Armej remaron̄ kar ‘itok n̄an jeļāļo̧kjeņ eo an Irooj’ [3 Nipai 20:13] meñe rejjab ilo̧k jān kapijuknen ko aer.”11

Katak eo ad ealikar: “Irooj eaar kakobaik im kapan̄ bwij ko jon̄oulruo an Israel kōn nana im jum̧we eo aer. Ijoke, Irooj eaar barāinwōt [kōjerbal] koba in n̄an kālet armej ro an ilubwiljin laļ ko n̄an kōjeram̧m̧an laļ ko.”12

Jej ekkatak katak ko raorōk jān tōre in ekabūrom̧ōjm̧ōj. Jej aikuj kōm̧m̧an jabdewōt kōn maron̄ eo ad n̄an bōbrae jerawiwi im jum̧ae eo me ej tōl ļo̧k n̄an kōm̧akoko.13 Jej barāinwōt kile bwe mour jim̧we ej juon aikuj n̄an jipan̄ Irooj kakobaiktok ro Ar kālet ilo kobatok eo an Israel.

Kōm̧akoko, anjo̧, an̄ūrlep ko, im kalbuuj eitok ilo elōn̄ jekjek ko. Remaron̄ in lukkuun m̧ool in kōm̧akoko ak emaron̄ barāinwōt jako ak kakkure anemkwoj in kālet eo an mour wabanban in me emaron̄ dāpij eddōkļo̧k eo ad. Jeremaia ej kalikar bwe mour jab wānōk im jum̧ae raar un leplep ko n̄an kakkure Jerusalem im kōm̧akoko eo ilo Babilon.14

Kōm̧akoko ko jet rej lukkuun kakkure jetōb an armej. Anemkwoj in kālet eo an mour wabanban emaron̄ in kar jako ilo elōn̄ wāween ko.15 Inaaj kwaļo̧k emen men relukkuun kauwōtata ilo tōre in ad.

M̧oktata, an̄ūrlep ko me rej kakkure anemkwoj in kālet, kowaan tōmak ko an mour wabanban, im kakkure ājmour eo ejelet kōm̧akoko. Jorrāān in uno ko rekajoor im dān in kadōk, pija ko renana, kāmbōļ, anjo̧ ioon jāān, im kapan̄pan̄ ko jet ioon rej pād ilo kōm̧akoko im ioon aolep jukjuk in pād.

Kein karuo, an̄ūrlep ko ak kōņaan ko remaron̄ jab kōm̧m̧an nana kōn er make ak jon̄an tōre eo jej leļo̧k me emaron̄ kar waļo̧k n̄an kadedeļo̧k kōttōpar ko an wānōk. Men kein remaron̄ koba jon̄an kōjerbal social media, video game ko im digital game ko, ikkure ko, iien kam̧ōņōņō, im webar lōn̄.16

Ekōjkan ad kōjparok iien n̄an baam̧le eo ej juon iaan unin kōnono ko raorōk jej jelm̧ai ilo elōn̄ m̧anit ko. Ilo juon tōre iaar wōt membōr in Kabun̄ in ilo law firm eo am, juon kōrā lawyer eaar kōmeļeļeik n̄an n̄a ekōjkan an kar iien otemjej en̄jake āinwōt juon rilejon̄jon̄ kajieon̄ dāpij jilu bo̧o̧l ko ilo mejatoto ilo juon wōt iien. Juon bo̧o̧l eaar kaminene eo an ilo law, juon eaar m̧are eo an, im eo juon eaar ajri ro nejin. Liin eaar m̧ōttan jidik ebbwer e make. Liin eaar kanooj n̄urbōktak bwe juon iaan bo̧o̧ļ ko eaar iien otemjej pād ioon bwidej. Iaar elmakot bwe kōmij in ioon doon āinwōt juon kumi im ekōnono kōn menin aorōk ko am im̧aan tata. Kōm kar kālet bwe un eo eaorōk tata kōm kar jerbale eaar n̄an rejtak baam̧le ko am. Kōm kar errā bwe kōm̧m̧an eļapļo̧k jāān eaar jab aorōk in wōt baam̧le ko am, bōtaab kōm kar kile bwe jerbal n̄an armej ro am n̄an ijo em̧m̧an tata in am maron̄ eaar aorōk. Innām ekōnono eo eaar ilo̧k n̄an ta eo kōm kar kōm̧m̧ane ilo jerbal me eaar jab aorōk im eaar jab jokkun wōt juon ippān door iien n̄an baam̧le eo. Eaar wōr ke kajoor n̄an kar joļo̧k iien ilo jikin jerbal me eaar jab aorōk?17 Kōm kar kālet bwe kōttōpar eo am enaaj kar juon mejatoto em̧m̧an an baam̧le n̄an jim̧or kōrā im em̧m̧aan ro. Jān pād im̧aan ilo kōjparok iien n̄an baam̧le.

Kein kajilu, jekjek eo eļaptata n̄an jerwane anemkwoj ilo tōre in ad, āinwōt em̧ōj an m̧ool ilo aolep bwebwenato, ej ļōmņak ak tōmak rejekkar me rejjab jejjet ippān ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist. Eokōt an armej tōmak kōn ko̧jpeļ eo em̧ool maron̄ tōl ļo̧k kōj jān ennaan eo an Rilo̧mo̧o̧r. Ke Rijilōk Paul eaar loļo̧k ri Aten ro, eaar kajieon̄ katakin kōn Jerkakpeje eo an Jisōs Kraist. Kōn kijejeto in jej riit ilo Jerbal, “Bwe ri Atens otemjej, im ro ruwamāejet rej pād ijo, ejjeļo̧k bar juon aer kōm̧m̧an, a rej pād wōt im kōnnaanōk ak ron̄jake jabdewōt men eo ekāāl.18 Ke jarlepju eo raar kile ennaan eo epidodo kōn wāween kabun̄ jān naan eo an Paul, eo me eaar jab kāāl, raar kowaane.

Menin ealikkar n̄an tōre in ad make, ijo m̧ool ko an ko̧jpeļ eo ekkā aer kowaani ak kōjekdo̧o̧ni n̄an kōkōm̧anm̧anļo̧k ak kapidodoikļo̧k ilo oktak ko rekāāl im tōmak ko rekāāl. Elan̄n̄e jejjab lukkuun mejmej karuo, jejjab maron̄ būk oktak kein im likūt kōj make ilo kōm̧akoko an jeļāļo̧kjeņ. Ekanooj lōn̄ ainikien ko kiiō rejim̧we rej jiron̄ kōrā ro ekōjkan mour.19 Ekkā aer kowaan doon. Jej aikuj in elewetak kōn ļōmņak ko me rekejekdo̧o̧n ak kadikļo̧k kautiej n̄an kōrā ro me raar kālet n̄an kōm̧m̧ani karmejete ko rekkar n̄an m̧am̧a ro, rūkaki ro, rikōkaajiriiri ro, ak ro m̧ōttan ajri ro.

Jet allōn̄ rem̧ootļo̧k ruo iaan leddik ro jibum̧ raar lotok kōm̧―juon alen ilo kajjojo wiik. Iaar pād m̧weo im kōpeļļo̧k kōjem eo. Kōrā eo ippa, Mary, eaar pād ilo ruum̧ eo juon. Ilo jekjek ko jim̧or, ālkin juon atbokwoj, raar ba ejja naan eo wōt. Raar reitok-reitak innām ba, “Imōņōņō in pād m̧wein m̧ōn būbū. Ewi būbū?” Iaar jab ba n̄an er, ak iaar kōļmenļo̧kjeņ, “Ejjab bar m̧ōn jim̧m̧a menin ke?” Ak iaar kile bwe ke iaar juon ļaddik, baam̧le eo am eaar ilo̧k n̄an m̧weo im̧ōn būbū. Naan ko ilo juon al eo jeļā kake eaar itok n̄an kōļmenļo̧kjeņ eo aō: “Ioon reba eo im ilo wōjke ko n̄an m̧weo im̧ōn Būbū kōmij etal.”

Kiiō, in ba ilo alikar bwe iaar laudin̄din̄ kōn jeļāļo̧kjeņ im iien ko jet rem̧m̧an me repād n̄an kōrā ro. Ij kaorōk meļeļe in bwe epen jerbale im epen n̄an dāpij elaajrak eo an juon em̧ me ejelet kōrā ro me kar kowaan ilo laļ in kōn jerbal kein rekāāl im bwe kōrā ro rej kōm̧m̧an wujlepļo̧k ko rekabwilōn̄lōn̄ ilo kajjojo eria in jerbal. Ak elan̄n̄e jenaaj kōtļo̧k m̧anit in ad n̄an kadikļo̧k jem̧jerā eo ejej uwaan me ajri ro ewōr jineer im jibweer im ro jet me rej kōkajiriirik er, jenaaj bōk ajlok eo.

Emen, kajoor ko me rej kakkure ilo m̧ool dāpij pedped ko an kabun̄ remaron̄ tōprak in kōm̧akoko. Juon iaan jekjek ko rekanooj in nana ej n̄e armej ro rejim̧we me rej en̄jake lokjak n̄an Anij n̄an m̧wil eo aer rej kiel n̄an m̧akūtkūt ko me rekakkure m̧ool eo aer—n̄an waanjon̄ak, ro rej lolorjake ājmour rej kiel n̄an kālet ikōtaan jipan̄ kōn m̧an ļo̧jie ņae jim̧we ko aer ak luuji jerbal ko aer.

Kabun̄ in ej juon jikin eo em̧ool edik n̄e kobaik armej ro me ejuon wōt aer ļōmņak. Enaaj pen n̄an oktak ilo juon jukjuk in pād eo eļap, ak jej aikuj jerbal n̄an kōkm̧anm̧an ļo̧k m̧anit eo me ejepo̧o̧l kōj. Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata ilo kajjojo laļ raikuj in citizen ro rem̧m̧an, bōk kuņami ilo m̧akūtkūt ko an jukjuk in pād, katakin er make kōn kōn unin kōnono ko, im bout.

Katak eo ad eaorōk tata, mekarta, eaikuj in aolep iien kōm̧m̧an jabdewōt karmejete ko rekkar n̄an kōjparok baam̧le eo ad make im diktak in epepen eo.20 Jar eo eļap uwaer rejjab pād ilo kōm̧akoko n̄an an̄ūrlep ko renana ak pedped ko rebōd. Jej aikuj jipan̄ kepooj er n̄an juon laļ eo me ainikein ko āinwōt an Jeremaia im Liai kar en̄jake. Ilo kakobaba, jej aikuj in jipan̄ kepooj er n̄an kōm̧m̧an im dāpij bujen ko rekwojarjar im n̄an erom juon rikarejeran n̄an jipan̄ Irooj kalōk Kabun̄ eo An im kobaik Israel im ro Irooj ar kālet er ijoko jabdewōt.21 Āinwōt an Doctrine and Covenants em̧m̧an an jiron̄ kōj em̧m̧anļo̧k bwe wānōk naaj kobaik jān ibwiljin aolep laļ ko, im naaj itok n̄an Zaion, al al in lan̄lōn̄ ko ejjeļo̧k jem̧ļo̧kier.”22

Idajon̄jon̄ eo ad ej n̄an joļo̧k kōm̧akoko ilo jabdewōt jekjek, jipan̄ Irooj kobaik ro em̧ōj An kālet, im wujlepļo̧k n̄an diktak in epepen eo. Jej aikuj aolep iien kememej bwe jejjab lo̧mo̧o̧ren kōj make. Jej joor jān iakwe eo, tiriam̧o kake, im pinmuur in en̄taan eo an Rilo̧mo̧o̧r eo. Ke baam̧le eo an Liai eaar etal, raar tōl jen meram in Irooj. Eļan̄n̄e jenaaj m̧ool n̄an meram eo An, ļoor kien ko An, im pedped ioon tello̧ke ko An, jenaaj bōbrae jetōb, kanniek, im jeļāļo̧kjeņ an kōm̧akoko barāinwōt liaajlo̧ļ im reito-reitak ilo āne jem̧aden in ad make, bwe E ekajoor n̄an lo̧mo̧o̧ren.

Kōm̧m̧an bwe jen joļo̧k ebbwer im būrom̧ōj an ro rej wōtlo̧k ilo kalbuuj im maron̄ jab bar ineeke n̄an al al ko an Zaion. Ilo etan Jisōt Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Elōn̄ Verdi opera ko, āinwōt Aida, La traviata, and Il trovatore, rej iaan opera ko rebun̄bun̄ kōm̧m̧ani ipeļakin laļ in rainin.

  2. Lale 1 Nipai 5:13; 7:14.

  3. Jeremaia 1:5.

  4. Lale 1 Nipai 2:2–3.

  5. Tampeļ eo an Solomon ejorrāān, wōtļo̧k eo an Jerusalem, im jipo̧kwe eo an bwijin Juda kar waļo̧k ilo b.c.

  6. Jeremaia 2:11, 13.

  7. Jeremaia 8:20. Jeremaia eaar je m̧oktaļo̧k bwe Irooj ej kūr armej n̄an ukwelo̧k: “Būruwō, ij wūdiddid ilo metak ” (Jeremaia 4:19) im akweļap, “Pukōt juon em̧m̧aan … jikin ko re depakpak, eo ej pukot m̧ool, innām Inaaj joļo̧k an bōd” (Jeremaia 5:1).

  8. Lale Jeremaia 31; 1 Nipai 10:14.

  9. Lale 2 Kiin̄ Ro 17:6;Doctrine and Covenants 110:11.

  10. Laajrak in Tōmak ko 1:10; bar lale 2 Nipai 10:22.

  11. Russell M. Nelson, “The Bok of Mormon and the Gathering of Israel,”adress given at a seminar for new mission presidents, Juun 26, 2013).

  12. Guide to the Scriptures, “Israel,” scriptures.lds.org.

  13. Lo Irooj, ej kōnono ilo tōre in ad, ba bwe aolepen laļ in ej pād ilo jerawiwi, im obrak kōn maroklep im ium̧win kōm̧akoko an jerawiwi kōnke rejjab itok jen E” (Lale Doctrine and Covenants 84:49–50).

  14. Armej ro ejjeļo̧k aer bōd remaron̄, aaet, remaron̄ barāinwōt kōm̧akoko.

  15. Pedped ko an katak in ejjamin oktak, ak meļeļe ko an kōm̧akoko, anjo̧, im jorrāān em̧ōkaj ilo juon jekjek.

  16. Eaar jejjet im kar kememej ilo kōbar eo an New York Times Magazineiiō eo ļo̧k (Epr. 8, 2012) kōn an̄ūrlep in digital game ko. Ej riit, “An̄ūrlep, kōjekdo̧o̧n iien, kakkure jem̧jerā ko, kadikļo̧k maron̄ ko, im paoktok an Silly Digital Game ko.” Innām ilo print eo edik: “(Eo ejjab meļeļe jejjab barāinwōt iakwe er.)” En̄in, ilo juon wāween ekam̧ōņōņō, katak eo ekkar n̄an kōjerbal māletlet ilo ad jerbale kabwilōn̄lōn̄ eo ilo tōre in ad.

  17. Naan eo ekkā ilo elōn̄ jikin jerbal ej “Jej lukkuun jerbal, im jej lukkuun ikkure.” Iien in ippān doon an rijerbal ej lukkuun aorōk, n̄e “ jerbal im ikkure” ej kobrak iien an baam̧le, ej kaluuj e make.

  18. Jerbal 17:21; kar kakobaba.

  19. Lale Keli Goff, “Female Ivy League Graduates Have a Duty to Stay in the Workforce,” Guardian, Apr. 21, 2013, www.theguardian.com/commentisfree/2013/apr/21/female-ivy-league-graduates-stay-home-moms; Sheryl Sandberg, Lean In: Women, Work, and the Will to Lead (2013); Anne-Marie Slaughter, “Why Women Still Can’t Have It All,” The Atlantic, June 13, 2012, www.theatlantic.com/magazine/print/2012/07/why-women-still-cant-have-it-all/309020; Lois M. Collins, “Can Women ‘Have It All’ When It Comes to Work and Family Life?” Deseret News, June 28, 2012, A3; Judith Warner, “The Midcareer Timeout (Is Over),” New York Times Magazine, Aug. 11, 2013, 24–29, 38; Scott Schieman, Markus Schafer, and Mitchell McIvor, “When Leaning In Doesn’t Pay Off,” New York Times, Aug. 11, 2013, 12.

  20. Kabun̄ in ej rōjan̄ bisoprik ro n̄an jipan̄ baam̧le ko joļo̧k elap iien ippān ļaddik ro, jiron̄ ro, im rūm̧m̧an ded ro. Bisoprik ro kar rōjan̄ n̄an leļo̧k eļap eddo ko ioon ward ko̧o̧njeļ eo n̄an doulul ko an Priesthood eo an Melkisedek, n̄an radik ko, im n̄an membōr ro ewōr iien n̄an jipan̄ ilo wāween ko jet.

  21. Lale Doctrine and Covenants 29:7.

  22. Lale Doctrine and Covenants 45:71.