2010–2019
Āinwōt juon Jāpe E Rub
Oktoba 2013


Āinwōt juon Jāpe E Rub

Ekōjkan uwaak eo am em̧m̧antata n̄e apan̄ ko an kōļmeņļo̧kjeņ im inepata rejeļm̧ae eok ak ro kwoj iakwe?

Rijilōk Piter eaar je bwe ro rikaļoraņ Jisōs Kraist reaikuj “tūriam̧okake doon.”1 Kōn ejja en̄jake in wōt ikōņaan kōnono n̄an ro raar en̄taan kōn jet nan̄inmej in kōmālij ak inepata, men̄e jorrāān ko reddik ak reļļap, me rekadu kitier ak reaetok ilo mour. Jejeļā ewi jon̄an kaipokpok kein n̄e jej ron̄jake kōnono ko retinkwadik im kamijak, bōlen bōran̄ ak iminene, kōn mijak ak chzophrenia. Ijoke kaipokpok kein remaron̄ waļo̧k, apan̄ kein rej jet iaan kapan̄pan̄ ko an mour wabanban in, im jejjab aikuj in āliklik kaki n̄an kile ijelo̧kin jeļā kaki ilo juon abwilōn̄lōn̄ eo kōn high blood pressure ak ilo an waļo̧k nan̄inmej ilo tumor.

N̄an kajieon̄ pukot aenōm̧m̧an eo im meļeļe eo ilo iien kein reppen, eaorōk bwe jen kememej bwe jej mour―im kālet n̄an mour―ilo juon laļ eo ejebābwe ijo kōn un ko ad ñan tōmak eweppen im kwojarjar jenaaj elolo mālejjon̄ jen iien nan iien. Kōn juon jeļāļo̧kjeņ eļap ilo karōk eo an eaar kalimuur kōn juon Rilo̧mo̧o̧r, juon Ripinmuur, eo kōn tōmak eo ad ilo E emaron̄ letok ad anjo̧ jen idajon̄jon̄ ko im apan̄ ko, men̄e tokjeņ n̄an kōm̧m̧ani epen jim̧or ñan Jemen eo eaar jilkintok E im Nejin eo eaar itok. Ej juon wōt kam̧oolol kōn iakwe in ekwojarjar me enaaj kōm̧m̧an bwe en dik ad en̄taan jinoin, innām meļeļe ļo̧k, im āliktata bōk lo̧mo̧o̧r.

In kōnono kōn nan̄inmej ko me em̧ōj aō kar ba kaki n̄an mije kōn MDD―“nan̄inmej ko rekauwōtata”―ak, eļapļo̧k aer, “kabūrom̧ōjm̧ōj.” Ilo aō kōnono kōn apan̄ kein, Ijjab kōnono kōn ta eo ejjab jim̧we ak tōre in, owōj ko, ak inepata im ebbweer ekkā aer waļo̧k ilo bōro ko. Bok in Mormon ej ba bwe Ammōn im ļōm̧aro jein im jatin raar būrom̧ōj ilo juon tōre epen,2 im menin ej bar waļo̧k n̄an kōj. Bōtaab rainin Ij kōnono kōn jet men eļapļo̧k kilaer, kōn juon apan̄ elukkuun pen n̄an maron̄ eo an juon armej n̄an lukkuun jerbal, ejaak ilo kōļmenļo̧kjeņ eo m̧wilaļ me ejjeļo̧k juon emaron̄ eddoik n̄an bōkļo̧k eļan̄n̄e ro rekinejnej renaaj jutak ļo̧k iaer im lukkuun bar kōļmenļo̧kjeņ―kōn menin Ij lukkuun rōjan̄ aerā ko rej jutak ļo̧k make n̄an ļōmņak em̧m̧an ļo̧k!

Jaab, tōre in emarok an ļōmņak im jetōb eļapļo̧k jān jidik wōt ebbwer. Em̧ōj aō lo an itok n̄an juon em̧m̧aan eo ekanooj em̧m̧an ke lio pāleen ejitōnbōro ium̧win 50 iiō ko eaar jako. Em̧ōj aō loe ilo m̧am̧a ro rekāāl kōn ta eo ej jon̄ake enana “ālkin an keotak nin̄nin̄.” Em̧ōj aō lo an waļo̧k n̄an rijikuuļ ro reinepata, ro raar pād ilo jarin tariņae, im būbū ro raar inepata kōn ājmour eo an ajri nejier ilo aer rōrūttoļo̧k.

Im iaar lo ippān juon baba eo edik me ej kajion̄ in kake aikuj n̄an baam̧le ko an. Ilo jekjek in iaar lukkuun lōn̄aj eō make. Ilo juon tōre ilo mour in m̧are eo am ke jāān eaar jelet eō kōn aikuj, an juon idajon̄jon̄ eaar waļo̧k n̄an eō me eaar āinwōt n̄e ekalulu im kabwilōn̄lōn̄ āinwōt n̄e eaar m̧ool. Kōn jipan̄ eo an Anij im iakwe eo an baam̧le eo aō, Iaar emourur im jerbal wōt, ak ālkin aō kar dipuk iiō kein iaar wōnm̧aanļo̧k im en̄jake juon iakwe eo em̧wilaļ kōn ro jet ak en̄taan eo em̧wilaļ ļo̧k kōn eddo ko. Ilo jabdewōt jekjek jaar aolep bōk peran jān ro jet, ilo naan ko an Rikanaan Joseph, “[kappukot] … im kejekļo̧kjeņ kōn iaļ ko remarok,”3 im diplo̧ki―jet iaan armej ro rem̧m̧an āinwōt Abraham Lincoln, Winston Churchill, im Elder George Albert Smith, eo tokālik eaar juon eo ej make wōt im em̧m̧aan āinwōt Kraist ilo epepen in adeo eaar jipan̄ ro rebūrom̧ōj kōn jet iiō ko m̧okta jen an erom rikanaan eo kein kōralitōk ejitenbōro im Būreejtōn eo an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata.

Kōn menin ekōjkan uwaak eo am em̧m̧antata n̄e apan̄ ko an kōļmeņļo̧kjeņ im inepata rejeļm̧ae eok ak ro kwoj iakwe? Ilōn̄in men otemjej, jab luuji tōmak ilo Jemed ilo Lan̄, eo ej nejin im eo ej iakwe eok eļapļo̧k jen maron̄ ba. Āinwōt an Būreejtōn Monson kar ba n̄an sister ro ilo Doulul eo an Kōrā ilo jotaan Jadede eo: “Bwe iakwe ej jamin oktak. … Ej pād ijen n̄an kwe n̄e kwoj būrom̧ōj ak m̧ōņōņō, būrom̧ōj ak ejjeļo̧k kōjatdikdik. Iakwe an Anij ej pād ijen n̄an eok men̄e kwoj ak kwojjab bōk [e]. Ej pād ijen aolep iien.”4 Kwon, jab pere, im jab kapen būrowōm. Tiljek n̄an mālijon̄e am iien n̄an wūjļepļo̧k ilo jar bwe en bōktok Jetōbin Irooj n̄an mour eo am. Pukot kapilōk jen ro rej kabwijer kii ko kōn em̧m̧anļo̧k eo am ilo jetōb. Kajjitōk im m̧ōņōņō kōn kōjeram̧m̧an eo an priesthood. Bōk kwojkwoj eo aolep wiik, im jirōk likatōttōt n̄an koweppān kallim̧ur ko an Pinmuur eo an Jisōs Kraist. Tōmak ilo kabwilōn̄lōn̄ ko. Em̧ōj aō lo aer itok jet iaer n̄e pepe ko jet rej ba ejako kōjatdikdik eo. Kōjatdikdik ejjamin jako. Eļan̄n̄e rejjab itok ilo likio ak ilo jabdewōt, kememej ke en̄taan eo an Rilo̧mo̧o̧r make: kab eo emeo eo ejjan̄in letok, idaak jān e im kwon kajoor, leke ilo raan in m̧ōņōņō ko rej itok.5

N̄an bōbrae nan̄inmej ilo jabdewōt jekjek, lale kōkaļļe ko ilo kwe make im ilo ro jet komaron̄ in jipan̄. Ilo am kōn illu ko renaaj waļo̧k, kajieon̄ kōm̧m̧ani men ko ilo iien ko rekadu, ak ejjeļo̧k am kajoor. N̄e kwoj jeļm̧ae būrom̧o̧j, kōm̧m̧an oktak. Mōk ej kōjdāt eo ad aolep―kōn menin jidik kake, kaenōm̧m̧an eok make, kakije, bar bōk am kajoor, im bar kanne. Taktō ro rej kallim̧uri kōj bwe eļan̄n̄e ejjab em̧m̧anļo̧k ad mour, jenaaj lukkuun bōk iien tok ālik n̄an ājmour.

Men ko rej wōnm̧aanļo̧k n̄an aer m̧ōjņo̧ ļo̧k, pukot kapilōk an ro rekkar kōn kapeeļ in kaminene ko rekkar, im jon̄ak ko rem̧m̧an. Kwon m̧ool ippāer kōn bwebwenato eo am im apan̄ ko am. Jar im bōk eddo kōn kapilōk eo rej lewaj im wāween ko rej kōmeļeļeiki. Eļan̄n̄e ewōr am appendictis, Anij en kar kōņaan bwe kwon pukot juon kōjeram̧m̧an an priesthood im bōk taktō in kakōlkōl eo em̧m̧aantata. Kōn en̄jake in ejeņoļo̧k. Jemedwōj Ilan̄ ej kōtmene kōj n̄an kōjerbal aolep menin letok ko rekabwilōn̄lōn̄ Eaar kōpooji ilo tōre in bōk eddo in aiboojoj.

Eļan̄n̄e kwe eo juon ejelet eok ak juon rikōjparok, jab kajieon̄ inepata kōn jon̄an jerbal eo am. Jab kōtmene komaron̄e kōm̧m̧an jabdewōt . Kōm̧m̧ane ta eo komaron̄e.Eļan̄n̄e rej iddik n̄an wōt kōm̧m̧ani ak kwon m̧ōņōņō kaki, im kwon kijenmej. Elōn̄ tōre ko ilo jeje ko rekwojarjar, Irooj eaar kakien ro jet n̄an “jutak wōt” “lur”—im kōttar.6Kijenmej ilo men ko jet ej m̧ōttan eddōkļo̧k eo ad ilo mour wabanban in.

N̄an rikōjparok ro, ilo aolep kijejeto n̄an jipan̄ ājmour ko jet, jab kakkure ājmour eo am make. Ilo aolep men kwon meļetļet. Jab ettōr mōkajļo̧k jān kajoor eo am̧.7 Jekdo̧o̧n ta eo komaron̄ bōke ak jab bōke, komaron̄ leļo̧k jar ko am im leļo̧k “iakwe em̧ool.” 8 Iakwe-em̧ool ej meanwōr, im ej jouj; … [ej] kijenmej ilo men otemjej, … kōjatdikdik ilo men otemjej, ej niknik ilo men otemjej. Yokwe em̧ool ejjamin jako.”9

Barāinwōt jen kememej bwe kōn jabdewōt nan̄inmej ak apan̄ ko reppen, ej wōr wōt ilo mour in n̄an bōk kōjatdikdik im m̧ōņōņō kake. Jej aorōkļo̧k jen abwilōn̄lōn̄ im iien ko ad! Stephanie Clark Nielson im baam̧le eo an raar ro m̧ōttam̧ elōn̄ jen 30 iiō ko. Ilo Okwōj 16, 2008, Stephanie im ļeo ippān Christian, raar pād ilo juon jorrāān in baļuun im kar kōm̧m̧an bwe en waļo̧k juon bwil enana n̄an e im addi in wōt neen kar maron̄ kile ke ro uwaan baam̧le eo raar itok im lale wōn eo. Eaar ejjeļo̧k juon iaļ bwe Stephanie en maron̄ kar mour. Ālkin ļalem allōn̄ ko in kiki ļo̧k kōn kom̧a, eaar ruj n̄an kilaaj e make. Būrm̧ōjm̧ōj eaar jarjar ilo e. Ewōr emen nejin ajri eo diktata jiljilimjuon an iiō, Stephanie eaar jab kōņan bar lo er. Eaar ba em̧m̧an ļo̧k n̄e en jab mour. “Iaar ļōmņak enaaj kar em̧m̧anļo̧k,” Stephanie eaar jiron̄ eō, “em̧m̧an ļo̧k n̄e ren meļo̧kļo̧k eō ilo mour ko aer.”

Ak n̄an kōņaan eo an elikio, im kōn jar ko an ļeo pāleen, baam̧le, ro m̧ōttan, ajri ro emen nejin raiboojoj, im juon nin̄nin̄ nejin eo 18 an allōn̄, Stephanie eaar tariņaik nan̄inmej eo an bwe en juon iaan “m̧am̧a” ro rebun̄bun̄ ilo laļ in, ilo an kwaļo̧k n̄an emen milien in ro rej lo bwebwenato eo an kōn “jibadbad eo ekwojarjar” ilo mour in ej n̄an erom juon m̧am̧a im n̄an m̧ōņōņō aolep raan kar leļo̧k n̄an e ioon laļ in eaiboojoj.

Jekdo̧o̧n apan̄ rot eo am―ilo kōmālij ak en̄jake ak ānbwiin ak ko eierļo̧k wōt―jab iriki im kowan men eo eaorōk an mour! Leke ilo Anij. Dāpdāp wōt ilo iakwe eo An. Jeļā bwe juon raan abwilōn̄lōn̄ in enaaj jako kōn eļap kōjatdikdik ko an mour wabanban in naaj jako. Men̄e jenaaj en̄jake āinwōt juon “jāpe e rup,” āinwōt an Sam Ko ba, 10jej aikuj in kememej, bwe jāpe ej pād ilo pā ko rekwojarjar. Ļōmņak eo erup maron̄ bar mour āinwōt an dii ko rub im bōro ko rub rej bar mour. Jerbal eo an Anij ej n̄an kemour, kōjwōj maron̄ jipan̄ kōn tiriam̧okake, jab ekajet, im jouj.

Ij kam̧ool kōn Jerkakpeje eo ekwojarjar, bwe menin letok eo eļap jān maron̄ ba ilo Pinmuur eo an Irooj Jisōs Kraist! Ippān Rijilōk Paul, ij kam̧ool bwe kōn ta eo eaar ijurwewe juon raan enaaj waļo̧k ilo jab ijurwewe im bwe ta eo eaar waļo̧k ilo m̧ōjņo̧ naaj waļo̧k ilo kajoor. 11 Ij kwaļo̧k kam̧ool kōn raan eo n̄e ro rejitenbōro ro jeļā kajier me ewōr apan̄ ko ilo mour wabanban in naaj jutak im̧aad ilo aiboojoj im aelo̧rlo̧r, ilo ānbwiin im kōļmenļo̧kjeņ eo eaiboojoj. Enaaj juon tōre em̧m̧an! Ijjab jeļā n̄e jenaaj m̧ōņōņō kōn kōj make bwe jar kam̧ool juon kabwilōn̄lōn̄ ak m̧ōņōņō kaki bwe raar lukkuun em̧m̧an im āliktata “anemkwoj ilo āliktata.” 12 M̧ae iien eo n̄e Kraist ej kadedeļo̧k tūriam̧okake eo em̧ool n̄an kōj aolep, kōm̧m̧an bwe jej mour kōn tōmak, jirok pen n̄an kōjatdikdikeo, im kwaļo̧k “Tūriam̧okake doon,” 13 ij jar, ilo etan Jisōs Kraist, amen.