2010–2019
Peiseai o se Ipu ua Nutililii
Oketopa 2013


Peiseai o se Ipu ua Nutililii

E faapefea ona e tali atu i se tulaga silisili pe a e fetaiai ma ni luitau faalemafaufau pe faalelagona po o i latou foi e te alofa i ai?

Sa tusia e le Aposetolo o Peteru e faapea o soo o Iesu Keriso e ao ona “fealofani”1 o le tasi ma le isi. I lena agaga ou te fia talanoa atu ai ia i latou o loo mafatia mai nisi o ituaiga o gasegase faalemafaufau po o tulaga le atoatoa faalelagona, pe o na mafatiaga e itiiti pe ogaoga foi, pe mo sina taimi puupuu pe faifai pea i le aluga o le olaga. Tatou te maua se lagona o le faigata o ia tulaga pe a tatou faalogo i tagata tomai o talanoa e uiga i tulaga faaletonu o sina atuatuvale itiiti ma gasegase ogaoga faalemafaufau, e uiga i faamai tuufaasolo ma le faavaivaia o kolomosone [po o le vaega o sela o le tino o le tagata], e uiga i le manaolasi, fesuisuiai o le naunau ma le faanoanoa, masalosalovale i isi, ma le faaletonu tuga o le mafaufau. Ae po o le a lava le fenumiai ua i ai nei mea uma, o nei mafatiaga o nisi ia o mea moni o le olaga faaletino, ma e le tatau ona i ai se maasiasi atili i le faailoaina o ia mea nai lo le faailoaina o se tauiviga ma le toto maualuga po o le aliae faafuasei ane o se kanesa.

I le tauivi ai mo sina filemu ma le malamalama i nei tulaga faigata, e taua tele le manatuaina o loo tatou ola—ma filifili e ola—i se lalolagi pa’ū lea e tusa ai ma faamoemoega paia o le a toe tofotofoina ai ma faaosoosoina ai pea lava pea i tatou i la tatou sailiga o le faaleatua. E tusa ai ma le faamautinoaga silisili i le fuafuaga a le Atua, o lea sa folafola mai ai se Faaola, o se Togiola lea e ala i lo tatou faatuatua ia te Ia, o le a sii ae ai i tatou ma le manumalo i luga a’e o na faaosoosoga ma tofotofoga, e ui o le tau mo le faia o lena mea e lemafuatiaina mo le Tama o lē na auina maia o Ia atoa ma le Alo lea na afio mai. Ua na o le talisapaiaina lava o le alofa paia lenei o le a muamua ai ona lavātia o tatou lava puapuaga ia e itiiti ifo i lo [ō Laua puapuaga], ona sosoo ai lea ma le malamalama i ai, ma mulimuli ai togiolaina.

Ia taatia la ia faamai ogaoga ia na ou ta’ua ae taulai atu i le MDD—“major depressive disorder (faaletonu tuga o le faanoanoa)”—po o le, mea ua taatele o le, “faanoanoa.” Pe a ou talanoa e uiga i lenei faigata, ou te le o talanoa atu i ni aso ua le lelei ai mea e fai, aso ua faagata ai lafoga, po o isi taimi faalotovaivai ua tatou oo uma i ai. O le a popole pe atuatuvale tagata uma mai lea taimi i lea taimi. O loo faapea mai le Tusi a Mamona sa faanoanoa Amona ma ona uso i se taimi sa sili ona faigata,2 ma e mafai foi ona oo i ai le toatele o tatou. Ae o le asō ou te talanoaina ai se mea e sili atu ona ogaoga, o se mafatiaga e matua ogaoga lava lea e matua faatapulaa ai lava le tomai o se tagata e galue atoatoa ai, o se vaega pogisa o le mafaufau e matua loloto lava lea e le mafai e se tasi ona fautua tonu atu o le a mautinoa e alu ese pe afai e tau na ona tutu sao i luga na tagata ua afaina ma mafaufau atili i tulaga lelei—e ui ou te matua fautuaina atu le tutu sao i luga ma mafaufau i tulaga lelei!

Leai, o lenei tulaga faanoanoa o le mafaufau ma le agaga e sili atu nai lo le na o se lotovaivai. Na ou vaaia le oo atu o lena mea i se alii matuā faaleatua lava ina ua maliu si ona toalua pele o le 50 tausaga. Ua ou vaaia i tina fou i le mea ua ta’ua o le “faanoanoa pe a uma ona fanau se pepe.” Ua ou vaaia i tamaiti aoga matua atuatuvale lava, tagata ua litaea mai le militeli, ma tinamatutua e popole i le tulaga manuia o a latou fanau matutua.

Ma ua ou vaaia foi i tama talavou o loo taumafai e tausi o latou aiga. I lena tulaga sa i ai se taimi na ou vaaia ai ma le mata’u ia te au lava ia. I se taimi i lo ma olaga faaipoipo ina ua fetaiai popolega o mea tautupe ma le tele o le lelava, sa oo ia te au se luitau faalelagona lea sa lei mafaufauina o se mea moni. Faatasi ai ma le alofatunoa o le Atua ma le alofa o lo’u aiga, sa ou gaoioi ma galue pea, ae e ui foi lava ina ua mavae nei mau tausaga e tele ae o loo ou lagonaina pea se tigaalofa tele mo isi o loo faaauau pea ma ua sili atu ona aafia i ia ituaiga o faanoanoaga i lo a’u. I soo se tulaga lava tatou te maua le lototele mai ia i latou o e, i upu a le Perofeta o Iosefa Samita, na “saili atu … ma fefulisai le lualoto aupito pogisa”3 ma onosai ai—o nisi o tagata maoae e pei o Abraham Lincoln, Winston Churchill, ma Elder Siaosi Alapati Samita, o se tasi o tamalii sili ona agamalu ma faaKeriso o la tatou tisipenisione, o le na tauivi ma faanoanoaga mo ni tausaga a o lei avea mulimuli ane ma perofeta pele ma Peresitene lona valu o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

E faapefea ona e tali atu i se tulaga silisili pe a e fetaiai ma ni luitau faalemafaufau pe faalelagona po o i latou foi e te alofa i ai? E sili atu i lo mea uma, ia aua lava nei lafoaia le faatuatua i lou Tama i le Lagi, o le e alofa ia te oe e sili atu nai lo le mea e te malamalama i ai. E pei ona fai atu ma le musuia tele ia Peresitene Monson i tuafafine o le Aualofa i le afiafi o le Aso Toonai ua mavae: “E le o suia lava lena alofa. … Ua i ai iina mo oe pe a e faanoanoa, pe fiafia, lotovaivai, pe tumu i le faamoemoe. O le alofa o le Atua ia i ai iina mo oe e tusa lava pe e te manaomiaina pe leai. O loo i ai pea iina i taimi uma.”4 Aua lava nei e masalosalo i lena alofa, ma aua nei faamaaaina lou loto. Ia saili atu ma le faamaoni i faiga masani paia i taimi tofotofoina lea e aumai ai le Agaga o le Alii i lou olaga. Saili atu i le fautuaga a i latou o loo umiaina ki mo lou tulaga manuia faaleagaga. Talosaga atu ma faapelepele i faamanuiaga faaleperisitua. Taumafa i le faamanatuga i vaiaso uma, ma piimau i folafolaga o le Togiola a Iesu Keriso mo le faaatoatoaina. Talitonu i vavega. Ua ou vaaia i le tele o na vavega ua oo mai a o faapea mai isi faailoga uma ua leai se faamoemoe. E lei leiloa lava le faamoemoe. Afai e le oo vave mai na vavega pe le atoatoa pe foliga mai ua leai lava, manatua le faataitaiga o mafatiaga o le Faaola lava ia: pe afai e le teenaina le ipu oona, inu i ai ma malosi ai, faalagolago i aso sili atu ona fiafia o i luma atu.5

I le puipuia o faamai i soo se taimi e mafaia ai, ia nofouta mo ni faailoilo o le atuatuvale ia te oe lava ia ma i isi e mafai ona e fesoasoani i ai. E pei lava o lau taavale, ia nofouta i le siisii o le vevela, soona saoasaoa, po o le le lava o le penisini i le tane. A e fetaiai ma se “faanoanoaga ona o le lelava,” ia faia ni fetuunaiga talafeagai—. O le lelava o le fili taatele lea o i tatou uma—o lea la, ia faalemu, faamalolo le mafaufau, toe faafou ma toe faatumu le malosi. Ua folafola mai e fomai ia i tatou afai tatou te le faaaluina se taimi ia maua ai le malosi, o le a mautinoa lava lo tatou faaaluina o se taimi mulimuli ane e ma’i ai.

Afai e faaauau pea ona faalotovaivaia oe e ni mea, saili se fautuaga a ni tagata tomai o i ai ni aoaoga faamaoniaina, tomai faalematata, ma ni tulaga faatauaina lelei. Ia faamaoni ia i latou e uiga i lou talafaasolopito ma ou luitau. Mafaufau ma le agaga tatalo ma le manatu tonu i le fautuaga latou te tuu atu ma tali latou te fautuaina. Afai e afaina lou pitogaau, o le a faamoemoeina oe e le Atua e te saili atu i se faamanuiaga faaleperisitua ma saili ia maua se togafitiga sili faafomai. E faapena foi ni faaletonu faalelagona. Ua faamoemoeina i tatou e lo tatou Tama i le Lagi ia faaaoga ia meaalofa ofoofogia uma ua Ia saunia i lenei tisipenisione mamalu.

Afai o oe lea ua mafatia po o sē o tausia se tasi o mafatia, taumafai ia aua nei lofituina oe i le mamafatu o lau galuega. Aua e te mafaufau e mafai ona e faia mea uma. Ia fai na o mea e te mafaia. Afai o na mea ua na o ni nai mea iti ua manumalo ai, ia lotofaafetai mo na mea, ma ia onosai. E faatele ona tau mai i tusitusiga paia, le poloaiina e le Alii o se tagata ia “tumau pea” pe “ia filemu”—ma faatali.6 O le tumau i le onosaia o nisi o mea o le vaega lena o lo tatou aoaoina faaletino.

Mo tagata o loo tausia isi, ia outou taumafaiga tuuto e fesoasoani atu i le soifua maloloina o le isi tagata, aua nei e faatamaia ai lou oe lava ia soifua maloloina. I nei mea uma ia atamai ai. Aua nei e tamoe e sili atu i lou malosi.7 Po o le a lava se mea e mafai pe le mafai foi ona e tuuina atu, e mafai lava ona e ofoina atu au tatalo ma le “alofa faamaoni.”8 “O le alofa mama e loa ona tali-tiga, ma e agalelei; … e talia mea uma, … e faamoemoe i mea uma, e onosai i mea uma. E le uma le alofa.”9

Ia tatou manatua foi e ala i soo se faamai po o se luitau faigata, o loo i ai pea le tele o mea i le olaga e faamoemoe i ai ma lotofaafetai ai. Ua manino lo tatou sili atu nai lo o tatou faatapulaa po o mafatiaga! O Stephanie Clark Nielson ma lona aiga ua silia ma le 30 tausaga o avea ma a matou uo. I le aso 16 Aokuso, 2008, sa lavevea ai Stephanie ma lona toalua i le vaalele na pa’u ma na matua mu uma ai o ia i le afi lea sa na o ona atigivae na valiina na iloa ai o ia e lona aiga ina ua o mai e saili e na aafia. Sa toetoe lava a leai se avanoa e ola ai Stephanie. Ina ua mavae le tolu masina na moe ai i le koma, sa ia ala a’e ma vaaia o ia lava. O lena mea na oo mai ai manuaga faalelagona ma faanoanoaga matautia. O le i ai o se fanau e i lalo ifo ma le fitu tausaga, sa le manao ai Stephanie ia latou toe vaai ia te ia. Sa ia lagona e sili atu mo ia le oti. “Sa manatu e faigofie atu,” sa tau mai ai e Stephanie ia te au i se tasi taimi i lou ofisa, “pe a latou faagalo ia te au ma ou mou malie ese atu ai ma o latou olaga.”

Ae i lona faamamaluina e faavavau, ma e faatasi ai ma tatalo a lona toalua, aiga, uo, le fanau lelei e toafa, atoa ai ma le pepe lona lima na fanauina e le au Nielsons i le 18 masina talu ai, sa tauivi ai Stephanie ma finau lona toe foi mai mai le pogisa o le faafanoga faaletagata lava ia ma avea ai ma se tasi o “mommy bloggers” (itulau i luga o le initoneti) e aupito sili ona lauiloa i le malo, ma tautino atu ma le toa i le fa miliona o e o loo mulimulitai i lana poloka [blog] e faapea o lona “faamoemoega paia” i le olaga o le avea lea ma se tina, ma faataua aso uma ua ia maua i lenei lalolagi matagofie.

Po o a lava ou luitau o’u uso e ma tuafafine—faalemafaufau pe faalelagona pe faaletino po o le a lava—aua e te filifili e faasaga i le taua tele o le ola e ala i le faamutaina! Faalagolago i le Atua. Taofimau i Lona alofa. Ia iloa o le a i ai le aso e susulu mai ai se malamalama ma mou atu ai le pogisa o tiga faaletino. E ui lava atonu tatou te lagonaina “peiseai [o i tatou o] se ipu ua nutililii,” e pei ona fai mai ai le fai Salamo,10 ae e tatau ona tatou manatua, o lena ipu o loo i ai i aao o le tufuga faalelagi. O mafaufau mafatia e mafai ona faamaloloina i le ala lava e faamalolo ai ivi gausia ma loto nutimomoia. A o galue le Atua i na galuega faaleleia, e mafai e le toatele o i tatou ona fesoasoani atu e ala i le alofa mutimutivale, ia lē faamasino atu, ma ia agalelei.

Ou te molimau atu e uiga i le Toefuataiga paia, lena meaalofa lemafaamatalaina o le maatulimanu i le Togiola a le Alii o Iesu Keriso! Faatasi ai ma le Aposetolo o Paulo, ou te molimau atu i le mea na luluina ma le mataga o le a toe faatuina i se aso i le matagofie ma o le mea na luluina i le vaivai o le a mulimuli ane toe faatuina i le mana.11 Ou te molimau atu i lena aso o le a tutu ai e pele tatou te iloaina na i ai ni faaletonu o le tino i le olaga nei i o tatou luma i le mamalu ma le ofoofogia, ma maofa i le atoatoa o le tino ma le mafaufau. Oka se taimi ina a faagaeetia o le a oo i ai! Ou te leiloa pe o le a sili atu lo tatou fiafia mo i tatou lava ona o lo tatou molimauina o se vavega faapea, pe sili atu le fiafia mo i latou ona ua latou matua atoatoa ma ua iu ina “saoloto mulimuli ane.”12 Ae ao lei oo i lena itula pe a faaali mai le meaalofa atoatoa o Keriso ia i tatou uma, tau ina ia tatou ola i le faatuatua, pipiimau i le faamoemoe, ma faaalia le “fealofani” o le tasi i le isi,13 ou te tatalo atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.