2010–2019
Hangē ha Ipu Kuo Maumaú
ʻOkatopa 2013


Hangē ha Ipu Kuo Maumaú

Ko e hā e founga lelei taha ke tali ʻaki e ngaahi faingataʻa fakaʻatamai mo fakaeloto ʻokú ke fehangahangai mo iá pe niʻihi ʻokú ke ʻofa aí?

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá kuo pau ke “femanavaʻofaʻaki”1 e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he laumālie ko iá, ʻoku ou fie lea ai kiate kinautolu kuo nau tofanga ʻi ha faʻahinga puke fakaʻatamai pe fakaeloto, ʻo tatau ai pē pe ko e puke ko iá naʻe siʻisiʻi pe lahi pe nounou pe toutou hoko he kotoa ʻo e moʻuí. ʻOku tau ongoʻi ʻa hono mafatukituki ʻo e faʻahinga meʻa ko iá he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he lea ʻa e kau mataotaó ʻo kau ki he ʻāvanga īkí mo e ʻāvanga fuá, ʻatamai tuaí mo e pūkea ke fai ha meʻá, ʻāvanga femaleleakí, huʻuhuʻu tamakí, mo e ʻāvanga motuʻá. Neongo ʻenau ngali fakapuputuʻú, ka ʻoku hoko moʻoni ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení ʻi he moʻui fakamatelié, pea ʻoku ʻikai totonu ke fai ha mā ia hono ʻai ke ʻiloʻi kinautolú, he ʻoku tatau pē ia mo ʻete fefaʻuhi mo e toto māʻolungá pe ʻasi fakafokifā ʻa ha foʻi ngungú.

ʻI heʻetau faifeinga ko ia ke maʻu ha nonga mo ha loto mahino ki he ngaahi faingataʻá ni, ʻoku mahuʻinga fau ke manatuʻi ʻoku tau moʻui—pea ʻoku tau fili ke moʻui—ʻi ha māmani hinga ʻa ia ʻe toutou siviʻi tā tuʻo lahi ai ʻa e ngaahi taumuʻa fakalangi ʻo ʻetau tulifua ki he meʻa faka-ʻOtuá. ʻOku hoko ʻa e palani ne talaʻofa mai ai ha Fakamoʻui mo ha Huhuʻí, ko e fakalotolahi taupotu tahá ia, he ʻoku fakafou ʻi heʻetau tui kiate Iá, ʻa hono hiki hake kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi sivi mo e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení, neongo ʻe lahi faufaua ki he Tamaí mo Hono ʻAlo naʻá Ne fekauʻi maí, ʻa e feilaulau ki hono fakahoko iá. ʻOku fakafou pē ʻi heʻetau fakahoungaʻi e ʻofa fakalangí ni, ha hōloa ai ʻetau mamahí ke tau lava ʻo matuʻuaki, maʻu ha loto mahino pea iku ai pē ki hano ikunaʻi.

Te u kiʻi tukuange ʻa e ngaahi fokoutua makehe ne u fakalau atú, ka u nofo taha pē ʻi he MDD—“(major depressive disorder pe ko e tōtuʻa e loto taʻotaʻomiá)”—pe hangē ko hono hingoa angamahení, ko e “ʻloto mafasiá.” ʻI heʻeku lea ki hení, ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ki he ʻaho ne moveuveu ai ho ʻulú, ngata ki ai hono fakahū hoʻo tukuhaú, pe ko ha fanga kiʻi momeniti fakalotosiʻi ʻoku tau tofuhia aí. Kuo pau pē ke ʻi ai ha taimi ʻe hohaʻa pe lotosiʻi ai e tokotaha kotoa. ʻOku pehē ʻe he Tohi ʻa Molomoná naʻe mafasia ʻa ʻĀmoni mo hono ngaahi tokouá ʻi ha taimi faingataʻa moʻoni,2 pea ʻe pehē pē mo kitautolu. Ka te u lea he ʻahó ni ki ha meʻa ʻoku mamafa ange, ko ha fokoutua ʻoku fuʻu lahi he ʻokú ne taʻofi e malava ʻa ha taha ʻo ngāue leleí, ʻa ia ko ha mafasia taulōfuʻu ʻo e ʻatamaí pea he ʻikai lava ʻe ha taha fakapotopoto ia ʻo fokotuʻu atu kuo pau ke sai ʻo kapau ʻe tangutu hangatonu pē ʻa e niʻihi ʻoku puke aí, pea ʻai ke lelei ʻene fakakaukaú—neongo ʻoku ou poupouʻi fefeka ʻa e tangutu hangatonú mo e fakakaukau leleí!

ʻIkai, ko e mafasia fakalilifu ko ʻeni ʻo e ʻatamaí mo e laumālié, ʻoku mahulu hake ia ʻi he loto foʻí pē. Kuó u mātā ʻene hoko mai ki ha tangata angalelei moʻoni he taimi naʻe mālōlō ai hono uaifi kuó na nofomali he taʻu ʻe 50. Kuó u mātā ia ʻi he ngaahi faʻē foʻoú, ʻi heʻenau moʻua he meʻa ʻoku ui ko e “kulukia tamakí.” Kuó u mātā ia ʻi heʻene tō ki ha fānau ako loto tailiili, kau sōtia tutuku, mo e ngaahi kuifefine ʻoku hohaʻa koeʻuhí ko e lelei ʻenau fānau kuo lalahí.

Pea kuó u mātā ia ʻi he feinga ʻa e ngaahi tamai kei talavoú ke tokonaki maʻa honau fāmilí. ʻI heʻene peheé, ne tuʻo taha ʻeku aʻusia tonu hono fakalilifú. Ne ʻi ai ha taimi ʻi heʻema nofomalí, naʻe taulōfuʻu fakataha mai ai ʻa e manavasiʻi fakapaʻangá mo e ongoongosiá, pea ne u meimei uesia fakaʻatamai, neongo naʻe taʻeʻamanekina ka naʻe hoko ia. Tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo e ʻofa hoku fāmilí, ne u kei lava pē ʻo moʻui mo ngāue, ka ʻi he hili ko ʻeni ha ngaahi taʻu lahi mei aí, ʻoku ou kei ongoʻi fakaʻofaʻia moʻoni ʻi he niʻihi ʻoku fuʻu kovi ange ʻenau puké ʻo lahi ange ia he ongoʻi mafasia ne u fouá. Ka neongo pe ko e hā, kuo tau maʻu kotoa pē ha lototoʻa mei he niʻihi, ʻoku pehē ʻe he Palōfita ko Siosefá, kuo nau “fekumi pea mo fakalaulauloto ki he vanu fakapoʻuli tahá”3 pea nau kātekina ʻo lavaʻi ia—ʻa ia ne kau ai ha kakai tuʻukimuʻa hangē ko ʻĒpalahame Lingikoni, Uinisitoni Sēsili pea mo ʻEletā Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻa ia naʻá ne kau he kau tangata angavaivai mo anga faka-Kalaisi taha ʻo hotau kuonga fakakosipelí, ka naʻá ne fefaʻuhi mo e loto taʻotaʻomiá pe loto mafasiá ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa peá ne toki hoko ko e palōfita ʻofeina hono valú mo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e hā e founga lelei taha te ke tali ʻaki e ngaahi faingataʻa fakaʻatamai mo fakaeloto ʻokú ke fehangahangai mo iá pe ko e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí? Ko e meʻatēpuú, ʻoua ʻaupito naʻa teitei mole hoʻo tui ki hoʻo Tamai Hēvaní, he ʻokú Ne ʻofa lahi ʻiate koe ʻo mahulu hake ia he mahino ʻokú ke maʻú. Hangē ko e lea ongo naʻe fai ʻe Palesiteni Monisoni ki he kau fafine ʻo e Fineʻofá he efiafi Tokonaki kuo ʻosí: “[He ʻikai teitei liliu e ʻofa ko iá. … ʻOku ʻi ai maʻu pē ia ʻi he taimi ʻokú ke loto mamahi pe fiefia aí, lotofoʻi pe fakatuʻamelie aí. ʻOku ʻi ai maʻu pē e ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻau ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke taau ke maʻu [ia] pe ʻikai. ʻOku ʻi ai maʻu pē ia.]”4 ʻOua ʻaupito naʻá ke tālafili ki ai, pea ʻoua ʻaupito naʻá ke fakafefeka ho lotó. Tulifua faivelenga ki he ngaahi founga fakalotu ʻoku nau ʻomi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki hoʻo moʻuí. Kumi faleʻi mei he niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ki hoʻo lelei fakalaumālié. Kole peá ke mataʻikoloaʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Maʻu fakauike ʻa e sākalamēnití peá ke pikitai ki he ngaahi talaʻofa haohaoa ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Tui ki he ngaahi maná. Kuo lahi ha ngaahi mana kuó u mātā neongo hono talamai he ʻikai toe felave ha meʻá. He ʻikai ʻaupito teitei mole ʻa e ʻamanaki leleí ia. Kapau he ʻikai hoko mai leva mo kakato e ngaahi mana ko iá pe hangehangē ka ʻikai pē ke hoko maí, manatuʻi ʻa e sīpinga ne tā ʻe he Fakamoʻuí Heʻene mamahí: kapau he ʻikai fakalaka ʻa e ipu mahí meiate koe, inu ia peá ke toʻa, ʻo falala ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻaho fakafiefia ʻoku toka mei muʻa.5

ʻI he fakaʻehiʻehi ko ia mei he puké, tokanga ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e loto taʻotaʻomiá pe mafasiá ʻoku hā ʻiate koe mo e niʻihi kehe te ke ala tokoni ki aí. Hangē ko hono tokangaʻi hoʻo meʻalelé, tokanga kapau ʻoku fakaʻau ke fuʻu mafana e mīsini ʻo e meʻalelé, fuʻu vave ʻene lelé pe mei maha ʻa e penisiní. ʻI hoʻo fehangahangai ko ia mo e “ʻāvanga ongosiá,” fai leva ʻa e ngaahi liliu ʻoku fie maʻú. Ko e ongosiá ko e fili ia ʻoku tau tofuhia kotoa ai—ko ia, kiʻi māmālie hifo, mālōlō ke lahi, fakafoʻou mo fakafonu hoʻo moʻuí. ʻOku ʻosi fakapapauʻi mai ʻe he kau toketaá kapau he ʻikai ke tau feinga ke tau sai, kuo pau ke lahi e taimi ʻamuiange ʻe fakamoleki ʻi heʻetau puké.

Kapau ʻe fakaʻau pē ke kovi ange, kumi faleʻi mei ha kakai falalaʻanga kuo fakamoʻoniʻi ʻenau akó, kau taukei mataotao pea nau mahuʻingaʻia he meʻa ʻoku leleí. Tala totonu kiate kinautolu ho hisitōliá mo ho faingataʻaʻiá. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu mo e fakapotopoto ʻa e faleʻi ʻoku nau ʻoatú mo e founga ʻoku nau pehē ʻe fakaleleiʻi ʻakí. Kapau ʻokú ke puke he ʻapenitikí, ʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke feinga ke maʻu ha tāpuaki fakataulaʻeiki mo e tokoni fakafaitoʻo lelei taha ʻe ala maʻú. ʻOku pehē pē ʻa e loto taʻotaʻomiá pe mafasia fakaelotó. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻafoaki fakaofo kotoa pē kuó Ne foaki mai ʻi he kuonga fakakōsipeli nāunauʻiá ni.

Kapau ko koe ʻoku puké pe ʻokú ke tauhi ha taha pehē, feinga ke ʻoua naʻa lōmekina koe ʻe he taulōfuʻu hoʻo ngāué. ʻOua naʻá ke pehē te ke lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē kae fai pē meʻa te ke lavá. Kapau ko ha konga siʻi pē ia, fakahoungaʻi pē ia pea ʻai hoʻo kātakí ke lahi. Lahi e ngaahi taimi kuo fekau mai ai ʻe he ʻEikí ki ha taha ʻi he folofolá ke “fakalongo pē” pe “fakalongolongo pē”—ʻo tatali.6 ʻOku hoko ʻetau kātekina fuoloa ha ngaahi meʻa heʻetau moʻuí ko ha konga ia ʻo ʻetau ako ʻi he matelié.

Ki he kau tauhí, ʻi hoʻo feinga mateaki ko ia ke tauhi ha taha ke moʻui leleí, ʻoua naʻá ke maumauʻi ai mo hoʻo moʻui lelei ʻaʻaú. Fakapotopoto ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa. ʻOua naʻá ke lele ʻo vave ange ʻi ho mālohí.7 Ko e hā pē ha meʻa te ke lava pe ʻikai ke ke lava ʻo fai, ʻe lava ke ke fai haʻo lotu peá ke “ʻofa taʻemālualoi.”8 “ʻOku kātaki fuoloa ʻa ʻofa, pea ʻoku angalelei ia; … [ʻokú ne] ʻufiʻufi ʻa e meʻa kotoa pē, … ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, [pea] ʻoku kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”9

Tau manatuʻi foki neongo ha faʻahinga puke pe faingataʻa, ʻoku kei huluʻānoa e ngaahi meʻa ʻi he moʻuí ke fakatuʻamelie mo houngaʻia aí. ʻOku tau mahulu hake kitautolu ʻi hotau ngaahi fakangatangatá pe faingataʻaʻiá! Ne taʻu ʻe 30 tupu ʻemau kaungāmeʻa mo Sitefanī Kalake Nalesoni mo hono fāmilí. ʻI he ʻaho 16 ʻo ʻAokosi 2008, ne pā ha vakapuna ʻo kau ai ʻa Sitefanī mo hono husepāniti ko Kalisitiané pea naʻe kāpui hono sinó ʻe he velá ko hono ngeʻesi vaʻé pē naʻe lava ke ʻiloʻi ai ia ʻe he fāmilí he taimi ne nau omi ai ke sio pe te nau ʻiloʻi e kau kafó. Naʻe ʻikai ha ʻamanaki ia ʻe toe moʻui ʻa Sitefanī. Hili haʻane koma ʻi ha māhina ʻe tolu, naʻá ne ʻā hake ʻo sio ki hono ʻatá. Ko e taimi ia ne hoko mai ai ʻa e loto taʻotaʻomiá pea taulōfuʻu mo e loto mafasiá. Naʻe ʻi ai e fānau ʻe toko fā ʻa Sitefanī pea ko e lahi tahá ne teʻeki ai taʻu fitu, ka naʻe ʻikai toe loto ia ke nau toe sio ange kiate ia. Naʻá ne ongoʻi kuo laka ange ʻa e maté ia. Naʻe talamai ʻe Sitefanī kiate au, “Ne u fakakaukau ʻe faingofua ange ke nau fakangaloʻi au peá u mavahe fakalongolongo pē mei heʻenau moʻuí.”

Ka ʻi hono lāngilangi taʻengatá pea fakataha mo e ngaahi lotu ʻa hono husepānití, fāmilí, kaungāmeʻá mo ʻene fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko faá, pea mo hono fāʻeleʻi mai ʻo e pēpē fika nima ʻa e fāmili Nalesoní he māhina ʻe 18 kuo hilí, naʻe tuiaki lototoʻa mai ai ʻa Sitefanī ʻo ne ikunaʻi ʻa e vanu ʻo e ʻauhá ka ne hoko ko e taha ʻo e “ngaahi faʻē mohu talanoa” mo manakoa taha he ʻinitanetí ʻi he fonuá ni, ʻo ne tala fakahāhā ki he kakai ʻe toko fā miliona ʻoku nau muimuiʻi ʻene ngaahi fakamatalá, ko ʻene “taumuʻa fakalangi” ʻi he moʻuí ke ne hoko ko ha faʻē pea ke ne makakoloaʻaki ʻa e ʻaho takitaha ʻokú ne maʻu ʻi he māmani fakaʻofoʻofa ko ʻení.

Kāinga neongo pe ko e hā ʻokú ke fefaʻuhi mo iá—fakaʻatamai pe fakaeloto pe fakaesino pe ko ha faʻahinga meʻa pē—ʻoua naʻá ke fili ke ke taʻofi e mahuʻinga ʻo e moʻuí ʻaki haʻo fakangata ia! Falala ki he ʻOtuá. Pikitai ki Heʻene ʻofá. ʻIloʻi ʻe ʻi ai ʻe ʻaho ʻe mafoa ngingila mai ai e atá pea ʻe mōlia atu leva e ngaahi haʻahaʻa kotoa ʻo e moʻui fakamatelié. Neongo te tau ongoʻi hangē ha “ipu kuo maumaú,” ʻo hangē ko e lau ʻa e Tangata Sāmé,10 ka kuo pau ke tau manatuʻi ko e ipu ko iá ʻoku ʻi he nima ia ʻo e tokotaha ngaahi ipu fakalangí. ʻE lava ke fakamoʻui ʻa e ʻatamai kuo kafó, ʻo hangē pē ko e moʻui ʻa e hui kuo fasí pe ko e loto kuo laveá. Lolotonga hono fai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ngāue fakalelei ko iá, te tau lava kitautolu ʻo tokoni ʻaki ʻetau toe manavaʻofa ange pea ʻikai loto fakamaau kae angaʻofa ange.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he Toetuʻu māʻoniʻoni naʻe fakahokó, ʻa e meʻafoaki ʻo e makatuliki taʻe-mafakamatalaʻi ko ia ko e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí! ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo e ʻAposetolo ko Paulá, ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻi he ʻauhá ʻe utu hake ia ʻi he taʻe ʻauʻauha pea ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻi he vaivaí, kuo pau ke utu hake ia ʻi he mālohi.11 ʻOku ou fakamoʻoni ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe tuʻu ai ʻa hotau ngaahi ʻofaʻanga ne tau ʻiloʻi ne faingataʻaʻia fakaesino ʻi he matelié, ʻi hotau ʻaó kuo nāunauʻia mo fakaʻeiʻeiki ʻi he sino mo e ʻatamai haohaoa. Ko ha momeniti fakafiefia moʻoni ia! ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe te tau fiefiá koeʻuhí ko ʻetau mātā tonu ha meʻa peheé, pe ko ʻetau fiefiá koeʻuhí te nau haohaoa kakato pea “faifaiangé kuo nau tauʻatāina.”12 Ka kimuʻa pea hokosia e houa ko ia te tau mātā tonu ai ʻa e meʻafoaki fisifisimuʻa ʻa Kalaisi kiate kitautolú kotoa, ʻofa ke tau moʻui ʻi he loto tui, ʻo pikitaki ki he ʻamanaki leleí pea fakahaaʻi ha “femanavaʻofaʻaki ʻiate kitautolu,”13 ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.