2010–2019
Sio Ki Muʻa mo Tui
ʻOkatopa 2013


Sio Ki Muʻa pea Tui

ʻI he ʻafio mai ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻa e meʻa kuo tau faí pe ko e feituʻu ne tau ʻi aí ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa e feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí.

Lolotonga haʻaku ngāue mo ʻeku faʻeé ʻi he ngoueʻangá ʻi heʻeku kei tamasiʻí, naʻá ne akoʻi kiate au e taha ʻo e ngaahi lēsoni mahuʻinga taha ʻi he moʻuí. Ne ofi ki he hoʻataá, ne hopo hake e laʻaá mo ʻemau kei huo pē pea ne u fakakaukau kuo fuʻu fuoloa. Ne u kiʻi tuʻu ʻo sio ki mui ki he meʻa kuo mau lavaʻí peá u pehē ange ki heʻeku faʻeé, “Sio ki he meʻa kuo tau faí!” Naʻe ʻikai ke tali mai ʻe heʻeku faʻeé. ʻI heʻeku fakakaukau kuo teʻeki ke ne ongoʻí, ne u toe lea ʻaki e meʻa tatau kae kiʻi leʻo lahi ange. Naʻe ʻikai pē ke ne tali mai. Ne u toe lea ange kae toe leʻo lahi ange. Faifai peá ne tafoki ʻo pehē mai, “ʻEtuate, ʻoua ʻe sio ki muí. Sio ki muʻa ki he meʻa ʻoku kei toe ke tau faí.”

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ko e fuakava ne tau fai mo e ʻEikí ʻi he taimi ne tau papitaiso aí, ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te [tau] ʻi aí” (Mōsaia 18:9), ko ha tukupā ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tieta ʻUkitofa ʻo pehē: “Ko kinautolu kuo nau ʻosi ʻalu hifo ki he vai ʻo e papitaisó mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kuo nau ʻosi fokotuʻu honau vaʻé ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá pea kuo nau liliu ke molomolo muivaʻe maʻu pē ʻi hotau Fakamoʻuí” (“Kau Māʻoniʻoni ʻi he Taimi Kotoa Pē,” Liahona, Sepitema 2013, 5).” ʻOku ui kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeikí ke tau ngāue ʻi he ngaahi fatongia kehekehe, ʻa ia ʻoku tau tali ʻaki e tukupā kakato. ʻI he taimi ʻoku fai ai ha tukuange pea uiuiʻi ki ha fatongia kehe, ʻoku tau tali loto fiefia ia ʻo ʻiloʻi, ʻo hangē ko ia ne ʻiloʻi ʻe heʻetau ngaahi kuí, “ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ko e foungá ʻoku [mahuʻingá] ka ʻoku ʻikai ko e feituʻu ʻokú ke ngāue aí” (J. Reuben Clark Jr., ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 154).

Ko ia ai ko e taimi ʻoku tukuange ai ha palesiteni fakasiteiki pe ha pīsope, ʻokú ne tali lelei hono tukuange iá, pea ko e taimi ʻoku fakahoko mai ai ha uiuiʻi ke ne ngāue ʻi ha faʻahinga founga pē ʻoku “ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne faí” (Mōsaia 3:19), ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeikí, ʻoku ʻikai ke takiekina ia ʻe he meʻa kuó ne aʻusiá, pe ʻokú ne toe sio ki mui mo fakakaukau kuo feʻunga ʻene ngāué. ʻOku ʻikai ke ne “fiu ʻi he fai leleí,” he ʻokú ne ʻiloʻi ʻokú ne “ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi” mo ha fakakaukau mahino ʻoku tāpuekina ʻe he ngaahi ngāue peheé ʻa e ngaahi moʻui ki he taʻengatá. Ko ia ai, “ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (T&F 64:33).

ʻOku totonu ke tau “femoʻuekina ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue leleí, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko [ʻetau] fili tauʻatāina [ʻatautolu] pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi” (T&F 58:27).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e kuohilí ke ako mei ai kae ʻoua ʻe toe nofo ai. ʻOku tau vakai ki muí ke ʻekeʻi ʻa e malala ulo ʻo e meʻa ne tau fouá kae ʻikai ko e efuefú. Pea ko e taimi kuo tau ʻilo ai ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke tau ako mo ʻomi ʻa e lelei taha ne tau aʻusiá, tau sio leva ki muʻa mo manatuʻi ko e tuí ʻoku tuhu maʻu pē ki he kahaʻú” (“Ko e Lelei Tahá ʻOku Teʻeki ke Aʻusia,” Liahona, Sānuali 2010, 18).

Neongo naʻe fakataumuʻa e fakahinohinoʻi e lēsoni ʻo e sio ki muʻá ki he fanga kiʻi vao he ngoueʻangá, ka naʻe ʻikai ke kākunga ia ki he meʻa ne foua ʻe he fuofua Kāingalotu ʻo e kuohilí. Naʻe fakamatalaʻi lelei ʻaupito ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻa e aʻusia ko ʻení ʻo pehē: “ʻI he 1846, ne mavahe ha [kakai] ʻe toko 10,000 tupu mei he kolo tuʻumālie [ko Nāvuú] ʻa ia kuo langa he veʻe Vaitafe Misisipí. Ne mavahe e fuofua kāingalotu ko ia ʻo e Siasí mei honau ‘Kolo Fakaʻofoʻofá’ ʻaki ʻenau tui ki honau kau taki fakapalōfitá ʻo ʻalu ki he maomaonganoa ʻo e kauʻāfonua ʻo ʻAmeliká. Naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi pau e feituʻu naʻa nau ō ki aí, pe ʻiloʻi pau ko e kilomita ʻe fiha ʻoku ʻi muʻá, ko e hā hono lōloa ʻo e fonongá, pe ko e hā ʻoku fakatatali mai maʻanautolu ʻi he kahaʻú. Ka naʻa nau ʻilo naʻe tataki kinautolu ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí” (“Faith of Our Fathers,” Ensign, May 1996, 33).

Naʻa nau ʻilo e founga ke sio ai ki muʻa mo tuí. Hili ha taʻu ʻe hongofulu mo e konga, naʻe kei ʻi ai e kāingalotu ʻe niʻihi ko ʻení he taimi naʻe maʻu ai ha fakahaá:

“He ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku monūʻia ia ʻokú ne tauhi ʻeku ngaahi fekaú, neongo pe ko e fai ia ʻi he moʻuí pe ʻi he maté; pea ko ia ia ʻokú ne faivelenga ʻi he faingataʻá, ʻoku lahi ange ʻa ʻene totongí ʻi he puleʻanga ʻo e langí.

“ʻOku ʻikai te mou lava ʻo mamata ʻaki homou mata fakanatulá, ʻi he taimí ni, ki he finangalo ʻo homou ʻOtuá ʻo kau ki he ngaahi meʻa ko ia ʻe hoko mai ʻamuí, pea mo e nāunau ʻe hoko mai hili ʻa e faingataʻa lahí” (T&F 58:2–3).

Te tau lava foki mo kitautolu ʻo sio ki muʻa mo tui. ʻE lava ke tau tali ʻa e fakaafe hotau ʻEikí, ʻa ia ʻoku mafao mai Hono ongo toʻukupú ʻo fakaafeʻi kitautolu:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou anga vaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (Mātiu 11:28–30).

Kuo fakahoko mai ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní; hono ongo tokoní; mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fakaafe kiate kitautolu kotoa ke kau ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí. ʻOku fie maʻu ke haʻisia tatau pē ʻa e kau ului foʻoú, toʻu tupú, kakai lalahi kei talavoú, mo kinautolu kuo mālōlō mei heʻenau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí, mo e kau faifekau taimi kakató ʻi hono fakavaveʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí.

Naʻe ʻi ha feʻauhi toho meʻa mamafa ʻa e fanga pulú ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi ha taimi ʻe taha, ʻo ne maʻu mei ai ha talanoa faktātā. Ko ʻene fakamatala ʻeni ki heʻene aʻusiá: “Naʻe faʻo ʻi ha saliote ʻakau ha ngaahi foʻi piliki sima: kilokalami ʻe 4,535—toni ʻe nima. … Ko e taumuʻá ke toho ʻe he pulú ʻa e salioté ʻi he fute ʻe tolu [91cm]. … Ne u fakatokangaʻi ha ongo pulu lalahi ʻaupito, pulepule, lanu tukumisi hōhoa tatau … [ko e] ongo pulu lalahi.”

ʻI heʻene lea kau ki he ola ʻo e feʻauhí naʻá ne pehē: “Ne foʻi tahataha e ngaahi timí. … Ne ʻikai ha tuʻunga ʻo e ongo pulu lalahí! Naʻe toho tuʻo tolu ʻa e salioté ʻe ha hoa taʻe ʻiloa, naʻe ʻikai ke tuʻotuʻotatau hona lalahí.”

Naʻá ne toki fai ha fakamatala ki he ola fakaʻohovalé ni: Naʻe lalahi, mālohi mo lelei ange e tuʻotuʻotatau ʻa e lalahi ʻo e ongo pulu lanu tukumisí ia ʻi he timi ʻe tahá. Ka naʻe lelei ange ʻa e ngāue fakatimi mo e ngāue fakataha ʻae ongo pulu īkí. Naʻá na toho fakataha ʻa e haʻamongá. Naʻá na fakatou toho ki muʻa he taimi tatau pea naʻe ngaʻunu ʻa e kavengá ʻi he mālohi ko iá” (“Equally Yoked Together,” lea naʻe fai ʻi ha seminā ʻa e kau fakafofonga fakavahé, Apr. 3, 1975; ʻi he Teaching Seminary: Preservice Readings [2004], 30).

ʻI heʻetau sio ki muʻa mo tuí, ʻoku tau fie maʻu ʻa e ngāue fakataha tatau ko ʻení ʻi hono fakavaveʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi heʻetau fakaafeʻi e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisí. ʻI he meʻa ʻoku tau malava fakafoʻituituí, ʻoku fie maʻu ke tau muimui ki he akonaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá ke tau “tuʻu vāofi fakataha pea hikiʻi hake ʻa e feituʻu ʻoku tau tuʻu aí” (“Hikiʻi Hake ʻa e Feituʻu ʻOkú ke Tuʻu Aí,” Liahona, Nōvema 2008, 56). Te tau ʻilo hotau ivi lavameʻa kakató, hangē ko ia naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI heʻeku fononga takai ʻi he Siasí ʻoku ou ofo ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa ʻoku hoko aí. Ka ʻoku teʻeki ke u ongoʻi ʻoku tau moʻui ʻaki e meʻa ʻoku tau malavá. Ko ʻeku tuí ʻoku ʻikai ke tau ngāue fakataha maʻu pē, he ʻoku tau kei tokanga lahi ki he ngaahi taumuʻa ʻo e lāngilangí mo e lavameʻa fakatāutahá, ʻo tau fakahaaʻi ai ha kiʻi tokanga siʻisiʻi ki he taumuʻa fakalūkufua ʻo hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (“United in Building the Kingdom of God,” Ensign, May 1987, 35).

Fakatauange te tau faaitaha kotoa ʻi ha taumuʻa fakalūkufua “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

Naʻe ʻafioʻi lelei ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e hala te Ne foua ki Ketisemani mo Kolokotá he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e kamataʻangá ki he ngataʻangá, ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha taha kuo ʻai hono nimá ki he huo tohó, kae sio ki mui, ʻe ʻaonga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Luke 9:62). ʻI he ʻafio mai ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻa e meʻa kuo tau faí pe ko e feituʻu kuo tau ʻi aí ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa e feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau fakahinohinoʻi kitautolú: “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 57).

ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau muimui ai ki he sīpinga hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo hiki hotau nimá ke sikuea ʻi hono poupouʻi hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, te tau ʻilo ʻa e melinó, fiemālié, mo e fiefiá mo tau “kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonuá … ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení” (T&F 64:34). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.