2010–2019
Hi‘o i ni‘a
Atopa 2013


Hi‘o i ni‘a

Teie te mahana no te hi‘o i ni‘a i te puna no te parau mau ma te haapapû e, e mea puai to tatou iteraa papû.

I te vaʻuraa o to’u matahiti, ua tonohia matou e to’u na taea‘e fetii e piti i te hoê oire tapiri noa no te hoo mai i te maa no na mahana 15 e terehia ra. Ia mana‘o faahou vau, ua maere roa vau i te ti‘aturiraa o to’u mama ruau, to’u « tati » e to’u « tonton » i ni‘a ia matou. Ua ateatea maitai te reva e ua anaana maitai te mahana i to matou paʻumaraa i ni‘a i na puaahorofenua e toru.

Te tere ra matou na te mau vahi matie e tae mai nei te mana‘o rahi e tape‘a, e pou i raro e pata poro atu ai. E ua na reira matou—e ua maorohia matou i reira. No te au i te ha‘uti, aita’tura matou i ite i te mau « tapa‘o o te mau tau » tei ni‘a noa i to matou upoo, e, poiri mai nei te reva. A tahi ra matou a maramarama ai i te ohipa e tupu ra, e taere roa no te ouʻa i ni‘a i te puaahorofenua. E ua rahi tei topa mai i ni‘a ia matou e te ua paari atoa i ni‘a i to matou mata, e hoê noa ta matou rave‘a, o te iritiraa mai i te parahiraa puaahorofenua no te paruru ia matou.

Aita faahou e puaahorofenua e ua rari e ua toʻetoʻe, tamau noa’tura matou i to matou tere, i ô râ, e mea faatere te avae. I to matou tapaeraa i ô, ua ite a‘era matou i te aroa aano e arata‘i ra i te oire, tei raro a‘e i te pape mai te huru ra te hoê tahora pape e te tahe mai nei ia matou ra. Aita atu ai e rave‘a, faaruʻe i ta matou paruru ua e ouʻa na ni‘a i te niuniu taratara e aua nei i te oire. E maororaa pô i tera taime, e ua rohirohi roa e ua pêpê e ua puru roa matou, ua imi a‘era matou i te haapuraa no matou i roto i te fare matamua i te haamataraa o te oire. Tâmarô mai nei teie utuafare maitai ia matou, e utuafare apî, faaamu mai nei ia matou i te maa « burritos » ei reira, tuu atura ia matou i roto i te hoê piha taoto, matou ana‘e. Aita i maoro roa, no to matou iteraa e, e tahua repo afaro maitai to teie piha, tae faahou mai nei te tahi mana‘o rahi. Huti atura matou i te hoê menemene i ni‘a i te repo e pata poro faahou atura matou e ua taoto roa’tura i ni‘a i ta matou ha‘uti.

E tamarii to’na parau, e ua mana‘o noa matou ia matou. Aita matou i mana‘o a‘e i to mau taata ra i te fare o te imi haere ra ia matou—ahani ua na reira matou, eita ïa matou e faataime i to matou tere no te tahi ohipa faufaa ore. E ahani e, ua paari a‘e te feruriraa, e riro ïa matou i te hi‘o i te reva, e hi‘o i te ata o te haapoiri ra, e haapeepee i to matou tere ia na mua’tu matou i te vero. I teie nei, ua paari rii mai au, e faahaamanaʻo noa vau ia’u iho : « Eiaha e haamoʻe ia hi‘o i ni‘a ».

Ua haapii mai teie ohipa ia’u e to’u mau taea‘e fetii, ia vai ara i te mau tapa‘o o te mau tau. Te ora nei tatou i roto i te tau vero e te tau ati ta Paulo i parau : « E riro te taata nei ei miimii … e faaroo ore i te metua, e mauruuru ore, e te viivi … e pari haavare noa, e haapa‘o ore … e te hinaaro i te mau mea e navenave ai ra aore hinaaro i te Atua » (2 Timoteo 3:2–4).

No ni‘a i taua mau tau ra, ua parau Elder Dallin H. Oaks : « Mea titauhia ia tatou ia rave i te faaineineraa no te pae tino e no te pae varua … E te faaineineraa o te ore e haapa‘ohia o te mea ite-ore-hia e te mata e te mea fifi roa ïa—oia hoʻi te pae varua » (« Faaineineraa no te tae-piti-raa mai », Liahona, Me 2004, 9). No te faaohie i te parau, eiaha e haapa‘o ore ia hi‘o i ni‘a.

No te hinaaro ru i te faaineineraa pae varua i roto i teie huru tau ati, te hinaaro nei au e faatae atu i te hoê faaararaa no ni‘a i te hoê tapa‘o puai no te mau tau. Na roto i ta’u ohipa, ua mâtau maitai au i te parau no te mau rave‘a apî, e ua ite au i te maitai o te reira, i roto ihoa râ i te mau rave‘a haaparareraa. Ua rau te parau no ni‘a i te hoê taata e roaa mai na roto i te patapata-noa-raa i te rima. Teie noa râ, ua î atoa te Itenati i te mea haʻiriiri e te mea haavarevare. Ua faarahi te mau rave‘a apî i to tatou ti‘amâraa ia parau i te parau, areʻa râ, ua horo‘a atoa te reira i te ti‘aturiraa i te hoê taata faahiti parau « blogger » ia au i te rahiraa o te taata e hi‘o i ta’na mau parau. Tera ïa te tumu, e mea titau-roa-hia nei ia tatou, e aita e faaauraa no teie titauraa i te matamua ra, ia haamana‘o tatou i teie parau tumu : « E ite hoʻi outou ia ratou i ta ratou i faahotu mai » (Mataio 7:20).

Haapapûraa, te aʻo atu nei au ia outou eiaha e mata‘ita‘i i te hoho‘a haʻiriiri e aore râ e tauʻa atu i te feia haavare e faahapa nei i te Mesia e i te peropheta Iosepha Semita. Hoê noa faahopearaa no teie na mea e piti : te moʻeraa te Varua Maitai e To’na mana paruru e tauturu. E o te hara noa e te oaoa ore te hopea o te reira.

E au mau taea‘e e au mau tuahine, ia topa noa’tu outou i mua i te hoê mea e haafeaa ra i to outou iteraa papû no te evanelia, te taparu nei au ia outou ia hi‘o i ni‘a. A hi‘o i te puna mau no te paari e te parau mau. A faaamu i to outou faaroo e te iteraa papû i te parau a te Atua. Te vai nei te feia i roto i teie nei ao e imi ra ia tôtôâ i to outou faaroo na roto i te anoʻiraa i te haavare e te tahi rii parau mau. Tera mau te tumu e ti‘a ia outou ia vai ti‘amâ noa no te Varua. E ere te hoaraa o te Varua Maitai i te hoê noa ohipa au—e mea faufaa rahi te reira ia vai ora noa outou. Mai te mea e faaherehere maite outou i te mau parau a te Mesia ma te faaroo maite i te mau muhumuhu a te Varua, eita outou e haavarehia (hi‘o Iosepha Semita —Mataio 1:37). E ti‘a ia tatou ia rave i teie mau mea.

Ua taparahihia Iesu Mesia e o Iosepha Semita, te hoê tei maitai roa na e te tahi tei faʻi e aita, na te tahi feia pari haavare tei ore i farii i to raua iteraa papû. Nahea tatou e ite ai e mea mau to raua iteraa papû—oia hoʻi, e Tamaiti na te Atua o Iesu Mesia e e peropheta mau o Iosepha Semita ?

« E ite hoʻi outou ia ratou i ta ratou i faa hotu mai ». E hotu anei te maa maitai i ni‘a i te raau e ere i te mea maitai ? O vau iho nei, ua ite au e, ua faaore to’u Faaora i ta’u mau hara ma te faaora mai ia’u i ta’u nei zugo, e ma te hopoi ia’u i te hoê faito oaoa aita vau i mana‘o a‘enei. E ua ite au no’u iho nei e, e peropheta o Iosepha Semita no te mea ua faaohipa vau i te fafauraa ohie i roto i te Buka a Moromona : « Ia ui atu i te Atua, i te Metua mure ore ra, i te i‘oa o Iesu Mesia » (Moroni 10:4). No te parau ohie : a hi‘o i ni‘a.

Te vai ra te taata e tuu mai i te mana‘o e, e ti‘a ia farii i te tahi faaiteraa i te pae tino nei no te ti‘aturi i te Ti‘a-faahou-raa a te Mesia e aore râ no te ti‘aturi i te parau mau o Ta’na evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai. Teie te mau parau a Alama ia Korihora, tei tamata na i te ʻume mai i te tahi mau puʻeraa eiaha ratou ia ti‘aturi : « Ua navaʻi ïa ta oe tapa‘o i ite ; eaha oe e aa ai i to oe ra Atua ? Te parau ra anei oe e, A faaite mai i te tapa‘o ia’u, e tei ia oe na te parau a to mau taea‘e nei, e ta te mau peropheta mo‘a atoa hoʻi ? Ua tuuhia mai te mau parau i papa‘ihia i mua ia oe na » (Alama 30:44).

Outou e o vau nei, e mau faaiteraa tatou no te mana faaora o te Faaora. E mau faaiteraa ora tatou no te taviniraa a te peropheta Iosepha e no te haapa‘o maitai o te Feia Mo‘a matamua tei vai puai noa i roto i to ratou iteraa papû. I teie nei, ua parare roa te Ekalesia a Iesu Mesia na te ao atoa nei e te tupu noa ra i te rahi, e aita e faaauraa—e te tauahihia nei te reira, mai te tau o te Mesia ra, e te taata haehaa o te ti‘aturi ma te ore e titau ia hi‘o e ia tape‘a.

Aita e taata tei ite afea te Fatu e hoʻi mai ai. Tei roto râ tatou i te mau tau ati. Teie te mahana no te hi‘o i ni‘a i te puna no te parau mau ma te haapapû e, e mea puai to tatou iteraa papû.

No te hoʻi mai i ni’a i ta’u aamu, ua ara matou to’u mau taea‘e fetii i tera ra poʻipoʻi, ua anaana maitai te mahana e ua nehenehe te reva. Patoto mai nei te hoê taata i te uputa no te imi e toru tamaroa moʻe. Faauta oia ia matou i ni‘a i te puaahorofenua e ua hoʻi matou i te fare na taua vahi matie ra. Eita roa e moʻe ia’u i te mea ta’u i ite i ni‘a to matou purumu hoʻiraa —E nahoʻa rahi taata tei imi noa na ia matou e poʻipoʻi roa, ta ratou mau pereoo faaapu e pereoo, ua mau i roto i te vari. E parahiraa puaahorofenua tei ohihia i tera vahi e e puaahorofenua tei itehia i te tahi vahi, e i te iteraa ratou ia matou i te hoʻiraa, ua puta roa mai i roto i to’u aau i to ratou riʻariʻa e to ratou here no matou. I te tomoraa matou i roto i te oire, e rave rahi taata tera e tia‘i ra ia matou, e to mua roa, o to’u ïa mama ruau e to’u « tonton » e to’u « tati ». Ua tauahi mai ratou ia matou e ua taʻi, ua oaoa roa hoʻi ua ite mai ratou i ta ratou nau tamarii moʻe. Ua riro teie ei faahaamanaʻoraa rahi ia’u e, te manaʻonaʻo nei to tatou Metua i te Ao ra ia tatou. Te tia‘i noa nei Oia ia hoʻi tatou i te fare.

Oia mau, e mau tapa‘o vero rahi tera e haaati nei ia tatou. E hi‘o ana‘e tatou i ni‘a ma te faaineine ia tatou. Te vai nei te paruru i roto i te hoê iteraa papû puai. E poihere ana‘e tatou e e haapuai tatou i to tatou iteraa papû i te mau mahana atoa.

Ua ite au e, e nehenehe ta tatou e ora amui ei utuafare e a muri noa’tu, te tia‘i nei to tatou Metua here i te Ao ra ia tatou, tatou Ta’na mau tamarii, ma te rima matara noa. Ua ite au e, te ora nei Iesu Mesia, to tatou Taata Faaora. Mai ia Petero, e ere na te taata i faaite mai ia’u, na to’u Metua râ i te ao ra (hi‘o Mataio 16:15–19). Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.