2010–2019
Hanga Hake
ʻOkatopa 2013


Hanga Hake

Ko e taimi ʻeni ke tau hanga hake ai ki he Tupuʻanga ʻo e moʻoní pea fakapapauʻi ʻoku mālohi ʻetau fakamoʻoní.

ʻI hoku taʻu valú, ne fekauʻi au mo ha ongo tamaiki ne u tokoua ʻaki ke mau ʻalu ki ha kolo ofi mai ke fakatau mai ha meʻakai ki he ʻaho ʻe 15 ka hokó. ʻI heʻeku manatu ki ai, ʻoku ou ofo ʻi he lahi ʻo e loto falala mai ʻa ʻeku kuifefiné, mehikitangá mo hono malí (uncle) kiate kimautolú. Ne fakaʻofoʻofa mo langimaʻa e langí ʻi heʻemau mavahe atu ʻi heʻemau hoosi ʻe toko tolú.

ʻI he lotolotonga ʻo e feituʻu tokamālie, ne mau pehē ko ha fakakaukau lelei ke mau hifo ʻo mapu. Ko ia ne mai fai ia—ʻi ha taimi fuoloa. ʻI heʻemau fuʻu tokanga ki he vaʻingá ne ʻikai ke mau sio ki he “ngaahi fakaʻilonga ʻo e [taimí]” ʻi ʻolunga homau ʻulú ʻi hono kāpui e langí ʻe he ngaahi ʻao fakapoʻulí. ʻI he taimi ne mau fakatokangaʻi ai e meʻa ʻoku hokó, ne ʻikai ke ʻi ai ha taimi ia ke mau heka ki heʻemau hōsí. Ne mālohi e tō ʻa e ʻuhá pea tō mo e ʻuha maká ʻi homau matá, ko ia ne ʻikai ke mau lava ʻo fakakaukau ki ha meʻa ke fai ka ke vete e nofoʻa ʻo e fanga hōsí ʻo fakamalumalu ʻaki.

Ne hoko atu ʻemau fonongá kuo ʻikai ha hoosi, kuo mau viviku pea mokosia, pea feinga ke vave ʻemau laká. ʻI heʻemau fakaofi atu ki he feituʻu ne maʻu fakataumuʻa ki aí, ne mau vakai atu kuo tāfea e hala hūʻanga ki he koló pea hangē ha vaitafé ʻene tafe maí. Ko ʻemau filí pē ke laku e meʻa ne mau fakamalumalu aí pea kaka he ʻā uaea talatala naʻá ne ʻatākai e koló. Ne fuoloa e poʻulí, kuo mau helaʻia, ongosia pea pīponu ʻi heʻemau kumi ha maluʻanga ʻi he ʻuluaki ʻapi ne mau sio ki ai heʻemau hū ki he koló. Ne tokoni e fāmili lelei kei talavoú ni ke mau mōmoa, ʻomi ha polito piini ifo ke mau kai, pea ʻomi mo ha loki ke mau mohe ai. Ne taimi nounou kuo mau ʻilo ko e lokí ne faliki kelekele pē, ne mau toe maʻu ha fakakaukau lelei ʻe taha. Ne mau tā ha siakale he falikí pea hoko atu ʻemau mapú kaeʻoua kuo mau tō ʻo mohe he falikí ʻi heʻemau helaʻiá.

ʻI heʻemau kei hoko ko ha fānaú, ne mau fakakaukau pē kiate kimautolu. Ne ʻikai ke mau fakakaukau ki he niʻihi ʻofa ʻi ʻapi ne nau fekumi fakamātoato kiate kimautolú—kapau ne mai fai ia, ne ʻikai te mau fakatoloi ʻemau fonongá koeʻuhí ko ha meʻa taʻeʻaonga. Pea kapau ne mau fakapotopoto ange, ne mau hanga hake ki he langí, ʻo sio ki he ngaahi konga ʻao ʻoku kamata ke faʻufaʻú, pea fakavavevave ke ʻoua naʻa maʻu kimautolu ʻe he matangí. ʻI heʻeku taukei ange he taimi ní, ʻoku ou manatuʻi maʻu pē ke, “ʻOua naʻa ngalo ke u hanga hake.”

Ne akoʻi au ʻe he meʻa ne u aʻusia mo e ongo tamaiki ʻoku ou tokoua ʻakí ke u tokanga ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo hotau kuongá. ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi ʻaho faingataʻa mo fakatuʻutāmaki ne fakamatalaʻi ʻe Paula ʻo pehē: “ʻe ʻofa ʻa e kau tangatá kiate kinautolu pē, … mo talangataʻa ki he mātuʻá, mo taʻe fakafetaʻi, mo taʻemāʻoniʻoni … koe kau lohiaki ko e kau anga mālohi, … ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamāmá ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá” (2 Tīmote 3:2–4).

Ne lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo kau ki he kuonga ko ʻení ʻo pehē: “ʻOku fie maʻu ke tau fai ha teuteu fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. … Pea mahalo ko e teuteu ʻe lahi taha ʻetau liʻakí ʻa e meʻa he ʻikai faʻa “mamata ki aí kae mahalo ʻoku faingataʻa tahá—ʻa e fakalaumālié” (“Preparation for the Second Coming,” Liahona, May 2004, 9). Ko hono toe fakalea ʻe tahá, ke ʻoua naʻa ngalo ke tau hanga hake.

ʻI he mahuʻinga ko ia ʻa e fie maʻu ke mateuteu fakalaumālie ʻi ha taimi ʻo e faingataʻá, ʻoku ou fie ʻoatu ha fakatokanga ʻo kau ki ha fakaʻilonga mālohi ʻo e taimí. Koeʻuhí ko ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻoku lahi ʻeku ʻilo ki he ngaahi meʻa fakatekinolosiá, ne uʻilo hono mahuʻingá, kae tautautefito ʻi he fetuʻutakí. Kuo faingofua he taimí ni ʻetau maʻu e fakamatala ʻa e tangatá. Ka ʻoku fonu foki ʻa eʻInitanetí ʻi he koví mo e meʻa ʻoku takihalá. Kuo fakalahi ʻe he tekinolosiá ʻa ʻetau tauʻatāina ke leá, ka ʻokú ne toe fakamoʻoni taʻetotonu ki ha kakai blogger taʻefalalaʻanga tuʻunga ʻi he tokolahi ʻo e niʻihi ʻoku nau lau iá. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ʻa e kuongá niʻi ha toe taimi, ke tau manatuʻi e tefitoʻi moʻoni taʻengata ko ʻení: “Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá” (Mātiu 7:20).

Kae tautautefitó, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke ʻoua ʻe mamata ʻi ha ngaahi ʻata fakalielia pe tokanga ki he kau tukuakiʻi loi ʻo Kalaisí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku fakatupu ʻe he ongo meʻá ni ʻa e ola tatau: ʻa e mole ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo ʻEne maluʻí mo e mālohi ke poupouʻí. ʻE muiaki mai maʻu ai pē ʻa e faiangahalá mo e loto mamahí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kapau te ke fehangahangai mo ha meʻa te ne fakatupu haʻo fakafehuʻia hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, ʻoku ou kole atu ke ke hanga hake. Hanga ki he Tupuʻanga ʻo e poto mo e moʻoni kotoa pē. Fakatupulaki hoʻo tuí mo e fakamoʻoní ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai e niʻihi he māmaní ʻoku nau feinga ke tukuhifo hoʻo tuí ʻaki hono fio e loí mo e fakamatala taʻe kakató. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke ke moʻui taau maʻu pē mo e Laumālié. ʻOku ʻikai ko ha meʻa lelei pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻoku mahuʻinga ia ki hoʻo hao fakalaumālié. Kapau he ʻikai te ke mataʻikoloaʻaki e folofola ʻa Kalaisí pea fakafanongo lelei ki he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe kākaaʻi koe (vakai, Joseph Smith—Matthew 1:37). Kuo pau ke tau fai e ngaahi meʻá ni.

Ne fakapoongi fakatouʻosi ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia ne haohaoá, pea mo Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻá ne tala tonu ʻoku ʻikai te ne haohaoá, ʻe ha kau tukuakiʻi loi ne ʻikai ke nau tali ʻena fakamoʻoní. ʻE lava fēfē ke tau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa ʻena fakamoʻoní—ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni?

“Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.” ʻE lava nai ke maʻu ha fua lelei mei ha fuʻu ʻakau ʻoku kovi? ʻOku ou ʻiloʻi kuo fakamolemoleʻi ʻe hoku Huhuʻí ʻa ʻeku angahalá pea fakatauʻatāinaʻi au mei hoku mafasia fakatāutahá, ʻo ʻomi au ki ha tuʻunga fiefia ne ʻikai ke u ʻilo ki ai. Pea ʻoku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita he kuó u fakahoko e talaʻofa faingofua ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí” (Molonai 10:4). ʻI hono fakalea ʻe tahá: hanga hake.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi te nau fokotuʻu atu kuo pau ke ke maʻu ha fakamoʻoni te ke lava ʻo mamata mo ala ki ai kae lava ke tui ki he Toetuʻu ʻa Kalaisí pe ko e moʻoni ʻo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻOku ou lau atu kiate kinautolu e lea ʻa ʻAlamā kia Koliholá ʻa ia naʻá ne feinga ke fakalotoʻi e niʻihi kehé ke ʻoua ʻe tuí: “Kuó ke maʻu ha ngaahi fakaʻilonga feʻunga; te ke ʻahiʻahiʻi ho ʻOtuá? Te ke pehē koā, Fakahā mai kiate au ha fakaʻilonga, ka kuó ke maʻu ha fakamoʻoni ʻa e faʻahingá ni kotoa pē ko ho kāingá, kae ʻumaʻā foki mo e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē? Kuo tuku ʻa e ngaahi folofolá ʻi ho ʻaó (ʻAlamā 30:44).

ʻOku tau moʻui ko e fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku tau hoko ko e fakamoʻoni ʻo e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefá mo e faivelenga ʻa e Kāingalotu kimuʻá ʻa ia naʻa nau tuʻu mālohi ʻi heʻenau fakamoʻoní. Kuo mafola e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi māmani pea kuo tupu tokolahi ʻi ha toe taimi kimuʻa—ʻo tali ia, ʻo hangē ko e taimi ʻo Kalaisí, ʻe ha kakai loto fakatōkilalo ʻoku ʻikai ke nau fie maʻu ke nau sio pea ala ki ki ha meʻa ka nau tui.

ʻOku ʻikai ʻilo ha taha e taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí. Ka kuo hoko mai e taimi faingataʻá kiate kitautolu. Ko e taimi ʻeni ke tau hanga hake ai ki he Tupuʻanga ʻo e moʻoní pea fakapapauʻi ʻoku mālohi ʻetau fakamoʻoní.

Te u foki ki heʻeku talanoá, ne u ʻā hake mo e ongo tamaiki ʻoku ou tokoua ʻakí ki ha pongipongi fakaʻofoʻofa mo langi maʻa. Ne tukituki mai ha tangata he matapaá ko hono kumi e tamaiki tangata mole ʻe toko tolu. Naʻá ne fakaheka kimautolu ʻi ha fanga hoosi pea mau foki ki ʻapi ʻo fou atu ʻi he feituʻu tokalelei tatau pē. He ʻikai ngalo ʻiate au ʻa e meʻa ne mau mamata ki ai heʻemau foki ki ʻapí—ko ha fuʻu kakai tokolahi ne nau kumi kimautolu lolotonga e poó pea kuo fihia ʻenau tulekitoá mo e lolí ʻi he loto pelepelá. Ne nau maʻu heni ha nofoʻa mo ha hoosi pea ʻi heʻenau vakai ki heʻemau foki atú, ne lava ke u ongoʻi ʻa ʻenau fiemālié mo ʻenau ʻofá. Ne tokolahi e kakai ne nau talitali mai kiate kimautolu ʻi he hūʻanga ki he koló, pea ne muʻomuʻa mai ai ʻa ʻemau kuifefine ʻofá mo e mehikitangá mo hono malí. Ne nau fāʻofua mai mo e tangí, ʻo fiefia kuo maʻu ʻenau fānau ne molé. Ko ha fakamanatu maʻongoʻonga ia kiate au ʻoku tokangaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá. ʻOkú Ne tali loto vēkeveke mai ke tau foki ange.

ʻIo, ʻoku ʻatakaiʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakaʻilonga ʻo e kuongá. Tau hanga hake pea teuteuʻi kitautolu. ʻOku ʻi ai e maluʻanga ʻi ha fakamoʻoni ʻoku mālohí. Tau mataʻikoloa ʻaki pea fakamālohia ʻetau fakamoʻoní he ʻaho kotoa pē.

ʻOku ou ilo ʻe lava ke tau nofo fakataha ko ha fāmili ʻo taʻengata, ʻoku talitali mai ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá kiate kitautolu, ko ʻEne fānaú, pea mafola mai Hono toʻukupú. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakahaofí. Pea hangē ko Pitá, ne ʻikai fakahā mai ia kiate au ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻi Hēvaní (vakai, Mātiu 16:15–19). ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.