2010–2019
Mana o le Perisitua
Oketopa 2013


Mana o le Perisitua

E mafai e le tagata ona tatala ia pupuni ina ia susulu mai ai i totonu le malamalama mafanafana o le la, ae e lē anaina e le tagata le la po o le malamalama po o le mafanafana o maua mai ai.

O Faamanuiaga o le Perisitua E mo Tagata Uma

A o usuina ma le fiafia e tamaiti i le sauniga faamanatuga le pese Peraimeri “O Loo Tautalagia Iinei le Alofa,” na ataata ma le faamalieina tagata uma. Sa faalogologo ma le gauai atu se tina lototoa na tausia se fanau e toalima i le fuaiupu lona lua: “O lo’u aiga e manuia i le mana o le perisitua].”1 Sa ia mafaufau ma le faanoanoa, “E lei iloaina lava e lau fanau sea ituaiga aiga.”2

O lau savali la i lenei tamaitai faamaoni ma i tagata uma, e mafai ona tatou ola i taimi uma ma le “manuia i le mana o le perisitua,” po o le a lava o tatou tulaga.

O nisi taimi tatou te soona faafesootaia ai le mana o le perisitua ma alii i le Ekalesia. O le perisitua o le mana ma le pule a le Atua ua tuuina mai mo le olataga ma faamanuiaga o tagata uma—alii, tamaitai, ma tamaiti.

E mafai e le tagata ona tatala ia pupuni ina ia susulu mai ai i totonu le malamalama mafanafana o le la, ae e lē anaina e le tagata le la po o le malamalama po o le mafanafana o maua mai ai. O faamanuiaga o le perisitua ua mautinoa lava le sili atu nai lo le tagata lea ua talosagaina e faatautaia le meaalofa.

Ina ia maua faamanuiaga, mana, ma folafolaga a le perisitua i lenei olaga ma le isi olaga o se tasi lea o avanoa ma tiutetauave silisili o le olaga faaletino. A tatou agavaa, o le a faaoaina e sauniga o le perisitua o tatou olaga i luga o le lalolagi ma saunia i tatou mo folafolaga matagofie o le lalolagi o i luma. Na fetalai mai le Alii, “O … sauniga, ua faaalia ai le mana o le faaleatua.”3

E i ai faamanuiaga faapitoa mai le Atua mo tagata agavaa uma o e ua papatiso, maua le Agaga Paia, ma aai ma feinu soo i le faamanatuga. Ua aumaia e le malumalu se malamalama ma le malosi faaopoopo, faatasi ai ma le folafolaga o le ola e faavava.4

Ua valaaulia i tatou e sauniga uma ina ia faateleina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma ia osia ma tausia feagaiga ma le Atua. Ao tatou tausia nei feagaiga paia, o le a tatou maua le mana ma faamanuiaga o le perisitua.

Pe tatou te le o lagonaina ea lenei mana o le perisitua i o tatou lava olaga ma vaaia ai i tagata tausi feagaiga o le Ekalesia? Ua tatou vaaia i tagata fou liliu mai, ao latou o ese mai vai o le papatisoga ua lagonaina le faamagaloga ma le mama. Ua tatou vaaia le sili atu o le gauai atu o a tatou fanau ma talavou i musumusuga ma le taitaiga a le Agaga Paia. Ua tatou vaaia le amata avea o sauniga o le malumalu ma faailoga o le malosi ma le malamalama mo alii ma tamaitai amiotonu i le salafa o le lalolagi.

Sa ou vaaia i le masina lea ua tea se ulugalii talavou na maua le malosi silisili mai folafolaga o le faamauga i le malumalu ao fanauina le la pepe tama pele ae na o le tasi le vaiaso na ola ai. E ala i sauniga o le perisitua, o lenei ulugalii talavou ma i tatou uma e mauaina le mafanafana, malosi, puipuiga, filemu, ma folafolaga e faavavau.5

O Mea ua Tatou Iloa e uiga i le Perisitua

Atonu e fesili ma le faamaoni nisi, “Afai e avanoa i tagata uma le mana ma faamanuiaga o le perisitua, aisea la e faatautaia ai e alii ia sauniga o le perisitua?”

Ina ua fesili se agelu ia Nifae, “Pe ua e iloa ea le faamaualalo o le Atua?” Na tali atu Nifae ma le faamaoni, “Ua ou iloa e alofa o ia i ana fanau; e ui i lea, ou te le iloa le uiga o mea uma.”6

A tatou talanoa i le perisitua, e anoanoai mea ua tatou iloa.

E Tutusa Tagata Uma

Ua tatou iloa e alofa le Atua i Ana fanau uma ma e le faailoga tagata. “E le teena e ia se tasi e sau ia te ia, … tane [po o le] fafine; … ma ua tutusa tagata uma i le Atua.”7

E pei lava ona tatou iloa ma le mautinoa e “tutusa” le alofa o le Atua mo Ona atalii ma Ona afafine, ua tatou iloa foi Na te lei foafoaina ia tutusa ia alii ma tamaitai. Ua tatou iloa o le itupa o se vaega e manaomia mo lo tatou faasinomaga ma faamoemoega faaletino ma le faavavau. Ua tuuina atu i itupa uma ni tiutetauave paia.8

Mai le Amataga

Na tatou iloa mai le amataga na faavaeina e le alii le ala e faatautaia ai Lana perisitua. “O le perisitua na uluai tuuina atu ia Atamu.”9 Na faatautaia uma lava e Noa, Aperaamo, ma Mose ia sauniga o le perisitua. O Iesu Keriso sa avea lava ma o loo avea pea ma Faitaulaga Sili Maoae. Na Ia valaauina Aposetolo. “Ua le filifili au e outou,” na Ia fetalai, “a ua filifilia outou e au.”10 I lo tatou vaitaimi na auina mai e le Atua avefeau faalelagi. Na toe fuataiina le perisitua i le lalolagi e Ioane le Papatiso, Peteru, Iakopo, ma Ioane e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.11 O le ala lenei na faatautaia ai e le Tama o i le Lagi Lana perisitua.12

E Tele Meaalofa mai le Atua

Ua tatou iloa o le mana o le perisitua paia e lē galue e aunoa ma le faatuatua, le Agaga Paia, ma meaalofa faaleagaga. Ua lapatai mai tusitusiga paia, “Ia outou le faafitia meaalofa a le Atua, ona e tele i latou. … Ma e eseese ala e faatino ai ia meaalofa; ae o le Atua e tasi o le na te galueaiina i soo se mea ma i mea uma.”13

Agavaa

Ua tatou iloa o le taua o le tagata lava ia o le a faatotonugalemu ai pea le faataunuuina ma le mauaina o sauniga o le perisitua. Fai mai Sister Linda K. Burton, o le peresitene aoao o le Aualofa, “O le amiotonu o se mea e manaomia … e valaauliaina le mana o le perisitua i o tatou olaga.”14

Mo se faataitaiga, mafaufau i le mala o ponokalafi ua salalau solo i le lalolagi atoa. E le faatagaina e tulaga faatonuina o le agavaa a le Alii ona matamata i ponokalafi i latou o e faafoeina ia sauniga o le perisitua. Na fetalai mai le Faaola:

“Salamo mai i a outou … mea inosia faaliloilo.”15

“O le lamepa o le tino, o mata ia. … afai e leaga ou mata, e pouliuli uma ai lou tino.”16

“[Aua] ai se vaai atu i le fafine ina ia manao i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto.”17

O le faatautaiina ma le le agavaa po o le tufaina [ma le le agavaa] o le faamanatuga, faamanuiaina o e mamai, po o le auai i le faatinoga o isi sauniga o le perisitua, o le ta’u fua lea o le suafa o le Atua, e pei ona saunoa i ai Elder David A. Bednar.18 Afai e le agavaa se tasi, e tatau ona ia tuumuli ese atu mai le faatinoina o sauniga o le perisitua ma ia agai atu ma le agaga tatalo i lona epikopo e avea ma se laasaga muamua i le salamo ma le toe foi atu e tausi ia poloaiga.

Lotomaualalo

O le isi mea ua tatou iloa e anoanoai ia faamanuiaga o le perisitua i aiga lea o loo tuufaatasia ai se tina ma se tama amiotonu i le taitaiina o a latou fanau. Ae ua tatou iloaina foi e saunia ma le naunautai e le Atua nei lava faamanuiaga e tasi mo i latou i le tele o isi tulaga.19

O se tina, o loo tauaveina le avega o le sauniaina faaleagaga ma le faaletino o lona aiga, na faamatalaina ma le iloa o le valaau atu i ona faiaoga o aiga ina ia faia se faamanuiaga o se tasi o lana fanau na manaomia ai lona lotomaualalo. Ae sa ia faaopoopo mai ma le iloa na sili atu la le agaga faamaualalo na manaomia e ona faiaoga o aiga ao la sauni e faamanuia lana tama.20

O Ki o le Perisitua

Ua tatou iloa o ki o le perisitua, o loo umia e sui o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o loo taitaia ai le galuega a le Alii i luga o le fogaeleele. O ki faapitoa o le perisitua e faaee atu i luga o peresitene o siteki ma epikopo mo o latou tiutetauave i o latou lava [siteki ma uarota]. Ma ua latou valaauina alii ma tamaitai e ala i faaaliga o e ua lagolagoina ma vaetofia e faaaoga le pule ua faamatuu atu e aoao atu ai ma taitai ai.21

E ui e tele mea tatou te le o silafia e uiga i le perisitua, o le vaai atu i tioata o le olaga faaletino e le o aumaia atoa ai le malamalama i galuega a le Atua. Ae o Lana faamanatu filemu, “O o’u manatu e le o outou manatua, o o’u ala e le o outou ala,”22 ua faamautinoa mai ai ia i tatou o le taimi ma le vaaiga e faavavau o le a tatou vaaia ai mea “e pei ona i ai moni lava”23 ma sili atu ona malamalama i Lona alofa atoatoa.

Ua tatou galulue uma ma le naunautai. O nisi taimi tatou te lagona ai le lofituina i o tatou valaauga, ma moomoo ai pe ua talosagaina i tatou ia faia nisi mea e sili atu. O nisi taimi tatou te faafetai ai pe a faamaloloina i tatou. Tatou te le fuafuaina valaauga ua tatou maua.24 Sa ou aoaoina lenei lesona i le popofou o la’u faaipoipoga. I le avea ai ma se ulugalii talavou, sa ma nonofo ai ma lou toalua, o Kathy i Florida. I se tasi Aso Sa sa faamatala mai ai ia te au e se fesoasoani i le au peresitene o le siteki lo latou lagona musuia e valaauina Kathy e avea ma faiaoga seminare i le taeao.

“O le a faafefea ona fai lena mea?” sa ou fesili ai. “E i ai le ma fanau laiti, e amata le seminare i le 5:00 i le taeao, ma o au o le peresitene o Alii Talavou i le uarota.”

Na ataata le fesoasoani ma faapea mai, “O le a Lelei, Uso Andersen. O le a matou valaauina o ia, ae faamalolo oe.”

Ma o le mea tonu lava lea sa tupu.

O Le Sao a Tamaitai

O le talosagaina ma le faamaoni ma le faalogologo atu i manatu ma popolega o faaleoina e tamaitai e taua i le olaga, i faaipoipoga, ma i le fausiaina o le malo o le Atua.

O le luasefulu tausaga ua mavae i le konafesi aoao, na faamatala ai e Elder M. Russell Ballard se talanoaga sa ia faia ma le peresitene aoao o le Aualofa. Sa i ai se fesili na tulai ae e uiga i le faamalosia o le agavaa o talavou o loo sauniuni e auauna atu i ni misiona. Na fai mai ma le ataata Elaine Jack, “E te silafia, Elder Ballard, atonu o i ai i [tamaitai] o le Ekalesia ni fautuaga lelei … pe a fesiligia i latou. E le gata i lena, … o i matou o o latou tina!”25

E i ai ia Peresitene Thomas S. Monson se talafaasolopito o le olaga atoa o le fesili atu ma le tali atu i popolega o tamaitai. O le tamaitai sa sili ona aafia ai o ia, o Sister Frances Monson. Ua matou misia uma o ia. Faapena foi, i le Aso Tofi ua tuanai, sa faamanatu mai ai e Peresitene Monson i le Au Pulega Aoao le tele o mea na ia aoaoina mai i tina ua oti a latou tane e toa 84 i lana uarota. Na latou uunaia malosi lana auaunaga ma lona olaga atoa.

E le o se mea na faateia ai, ao lei faia le filifiliga agaga tatalo a Peresitene Monsona e uiga i le suia o tausaga mo le auaunaga faafaifeautalai, sa tele ni talanoaga sa faia ma au peresitene aoao o le Aualofa, Tamaitai Talavou, ma le Peraimeri.

Epikopo, a outou mulimuli i le faataitaiga a Peresitene Monson, o le a outou lagonaina le sili atu ona lauolaola i le aao taiala a le Alii o loo faamanuiaina la outou galuega paia.

Sa matou nonofo mo ni nai tausaga i Pasila. E lei leva ona matou taunuu, ae ou feiloai ia Adelson Parrella, lea sa galue o se Fitugafulu, ma lona uso o Adilson, lea sa galue i lo matou au peresitene o le siteki. Sa ou feiloai mulimuli ane i lo la uso, o Adalton, sa galue o se peresitene o le siteki i Florianopolis ma le isi uso, o Adelmo, sa galue o se epikopo. Sa faagaeetia lava au i le faatuatua o nei uso, ma sa ou fesili ai e uiga i o latou matua.

Na papatisoina le aiga i Santos, Pasila, i le 42 tausaga ua mavae. Fai mai Adilson Parrella, “I le taimi muamua, sa foliga mai na fiafia lava Tamā e auai i le Ekalesia. Peitai, na [vave] lava ona le toe toaga o ia ma sa ia fai i lo matou tina e aua nei toe alu i le lotu.”

Na tau mai e Adilson ia te au o lona tina sa suiina lavalava mo tuaoi e totogi ai le pasese o le pasi e o ai lana fanau i le lotu. Na silia ma le maila na savavali ai tamaiti e toafa i le isi aai, pue ai le pasi mo le 45 minute, ona savavali lea mo le isi 20 minute i le falesa.

E ui sa le mafai ona latou o ma lana fanau i le lotu, ae sa faitau faatasi e Sister Parrella ia tusitusiga paia ma lana fanau tama ma teine, aoao ia i latou le talalelei, ma tatalo faatasi ma i latou. Na faatumulia lona aiga faatauvaa i faamanuiaga silisili o le mana o le perisitua. Na tuputupu ae ia tamaiti, auauna atu i misiona, na a’otauina, ma faaipoipo i le malumalu. Na faatumulia lo latou aiga i faamanuiaga o le perisitua.

I tausaga e tele mulimuli ane, sa ulufale atu ai Vany Parrella, o se tuafafine nofotoatasi i le malumalu mo ona faaeega paia ma, mulimuli ane, auauna atu i ni misiona se tolu i Pasila. Ua 84 nei ona tausaga, ma o loo faaauau pea ona faamanuia e lona faatuatua ia augatupulaga o loo mulimuli mai ia te ia.

Molimau ma Folafolaga

O loo maua le mana o le perisitua paia a le Atua i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ou te molimau atu a o outou auai ma le agavaa i sauniga o le perisitua, o le a tuu atu ia te outou e le Atua le malosi silisili, filemu, ma le vaaiga e faavavau. Po o le a lava lou tulaga, o le a “manuia [lou aiga] i le mana o le perisitua” ma o le a manaomia atili e i latou o e latalata mai ia te outou nei faamanuiaga mo i latou lava.

I le avea ai ma alii ma tamaitai, tuafafine ma uso, atalii ma afafine o le Atua, o le a tatou agai faatasi pea i luma. O lo tatou avanoa lenei, lo tatou tiutetauave, ma o tatou faamanuiaga. O lo tatou faamoemoega lenei—ia saunia le malo o le Atua mo le toe afio mai o le Faaola. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “O Loo tautalagia Iinei le Alofa,” Tusipese a Tamaiti, 102–03.

  2. Imeli patino, 5 Aok., 2013.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20.

  4. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:37, 51.

  5. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:35; 109:22.

  6. 1 Nifae 11:16–17.

  7. 2 Nifae 26:33.

  8. Tagai “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  9. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 104; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:16; 107:40–53; 128:18, 21; Russell M. Nelson, “Lesona mai ia Eva,” Liahona, Ian. 1988, 84–87.

  10. Ioane 15:16.

  11. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 1327.

  12. Tagai M. Russell Ballard, “Let Us Think Straight” (BYU Campus Education Week devotional, Aug. 20, 2013); speeches.byu.edu. Na saunoa Elder Ballard e faapea: “Aisea ua faauu ai alii i tofi o le perisitua ae le o tamaitai? Sa faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea o le Alii, ae le o le tagata, ‘na filifili o alii i Lana Ekalesia e tatau ona umiaina le perisitua’ ma o le Alii foi na faaee maia i tamaitai ia ni ‘gafatia e faalautele ai lenei faalapotopotoga maoae ma le ofoofogia, le Ekalesia ma le malo o le Atua’ (“O Tamaitai o le Ekalesia,” Liahona, Nov. 1996, 70). Ina ua uma ona fofogaina ma faia mea uma, e le faaalia mai lava e le Alii pe aisea ua Ia faatulagaina ai Lana Ekalesia e pei ona Ia faia ai.”

  13. Moronae 10:8.

  14. Linda K. Burton, “Priesthood: ‘A Sacred Trust to Be Used for the Benefit of Men, Women, and Children’” (Brigham Young University Women’s Conference address, May 3, 2013); ce.byu.edu/cw/womensconference/pdf/archive/2013/lindaBurtonTalk.pdf.

  15. 3 Nifae 30:2.

  16. Mataio 6:22–23.

  17. Mataio 5:28; tagai foi Alema 39:9. Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson: “O ponokalafi e faapitoa lava le matautia o le a avea ma vaisu. O le fiailoa o ponokalafi e mafai ona avea ma mausa e pulea ai, e tau atu ai i mea e sili atu ona mataga ma le solitulafono faalefeusuaiga. Aloese mai ponokalafi i soo se itu” (“O Sauniuniga e Aumaia ai Faamanuiaga,” Liahona, Me 2010, 66).“E matua maofa ai—ua lipotia mai le toatele o tagata o loo faaaogaina le Initoneti mo faamoemoega faatiapolo ma le mataga, o le matamata i ponokalafi o le mea aupito sili lea ona taatele o na faamoemoega. Ou uso e ma tuafafine, o le auai i ia mea, o le a matua faataumaoia moni ai lava lou agaga. Ia outou malolosi. Ia outou mama. Aloese mai na ituaiga o mea faafiafia tusa lava po o le a le mea e manaomia ai—po o le a lava e maua ai! Ou te faaleoina atu lenei lapataiga i tagata uma lava, i soo se mea” (“Seia Tatou Toe Feiloai,” Liahona, Me 2009, 113).“Aloese mai soo se ituaiga o ponokalafi. O le a le lagonaina ai le agaga ma e aveeseina ai le mafaufau malamalama. O loo tau mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ‘ma o le mea ua le faagaeetia ua le mai i le Atua, ma o le pouliuli lea’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:23]” (“Faamaoni i le Faatuatua,” Liahona, Me 2006, 18–19).

  18. Tagai David A. Bednar, Act in Doctrine (2012), 53.

  19. Tagai Dallin H. Oaks, “Pule o le Perisitua i le Aiga ma le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2005, 24–27.

  20. Imeli patino 5 Aok, 2013; tagai Iakopo 5:14.

  21. Tagai Eperu 5:4.

  22. Isaia 55:8.

  23. Iakopo 4:13.

  24. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:4–5. Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “O lau galuega e taua tele i le tulaga o lou lava tiutetauave e pei foi o la’u galuega i lo’u tulaga. E leai se valaauga i lenei Ekalesia e faatauvaa pe itiiti foi lona taui” (“O Le Galuega lenei a le Matai,” Liahona, Iulai 1995, 76).

  25. M. Russell Ballard, “Malosi i le Fautua,” Liahona, Ian. 1994, 88