2010–2019
Te mau mea iti e te ohie
Atopa 2013


Te mau mea iti e te ohie

A tapapa ana‘e tatou ia ratou ma te faaroo e te here.

E au mau taea‘e e au mau tuahine, a maa hepetoma i teie nei, ua haere au i te pû haapiipiiraa na te mau misionare (PHM) i Mexico City no te horo‘a i te hoê aʻoraa i te mau misionare. Ua opua maua ta’u vahine ia tae e tau hora na mua a‘e i reira. A tere mata‘ita‘i ai maua i te mau aua nehenehe e te mau aroa atuatu-maitai-hia o te PHM, aita e nehenehe ia ore e ite i te oaoa e anapanapa ra i ni‘a i te mata o na hanere e hanere misionare tamaroa e tamahine apî, te tutava tata‘itahi ra ia apo mai i te tahi aravihi no ni‘a i te hoê reo apî e ia haapii maitai a‘e i ta’na fâ ei hoê misionare.

I to’u faafaea-rii-raa no te feruri i teie hoho‘a faahiahia mau i mua i to’u mata, ua mana‘o atura vau i te mau parau a Alama, i to’na aʻoraa i ta’na tamaiti ia Helamana, ia tape‘a noa i te aamu o to’na nunaa ei tuhaa no te mau papaa parau tei horo‘ahia ia’na ra ma te faaueraa atoa, ia tape‘a mo‘a i teie mau mea e tae roa i te hoê mahana e faaitehia’tu ai i te mau fenua, te mau reo, te mau nunaa e i te mau opu atoa.

Ei reira ua parau Alama :

« E mana‘o paha oe e, e mea maamaa te reira ia’u nei, inaha râ, e parau atu vau ia oe na, na roto i te mau mea iti e te [ohie] ra e faatupuhia’i te mau mea rarahi ; e na te mau mea iti hoi e faahaama pinepine atu i tei paari ra.

« Te ohipa noa nei â te Fatu te Atua na roto i te mau ravea, ia faatupu i ta’na mau opuaraa rarahi e te mure ra ; e na roto i te mau ravea iti roa e faahaama’tu ai te Fatu i tei paari ra, e e faatupu hoi oia i te ora no te mau taata e rave rahi » (Alama 37:6–7).

Te faahiʻo nei te hara ore e te apî o ta tatou mau misionare i te raveʻa a te Fatu, oia hoʻi, na te feia haehaa e « ani manihini i te mau taata ia haere mai i te Mesia na roto i te tautururaa ia ratou ia farii i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai na roto i te faaroo ia Iesu Mesia e i Ta’na taraehara, te tatarahapa, te bapetizoraa, e te fariiraa i te horo‘araa i te Varua Maitai, e i te tape‘araa e tae noa’tu i te hopea ra » (Ia Poro Haere i Ta’u nei Evanelia: Te hoê arata‘i no te ohipa misionare [2004], 1).

Ei melo no te Ekalesia, e nehenehe ta tatou, na roto i ta tatou mau mea iti e te ohie, ia « faaite … e rave rahi o ta ratou mau hapa » no te tauturu ia hopoi mai ia ratou « i te ite i to ratou Atua e tae noa’tu i te ora o to ratou varua » (Alama 37:8).

I te hoê taime, ua haere au na muri i te hoê peresideni tĭtĭ e te hoê episekopo no te hahaere i te hoê melo mauiui. Ua haapii matou ia’na, na roto i te rave‘a ohie, no ni‘a i te mau haamaitairaa o te sabati. Ua faaite matou ia’na i to matou here papû. Ua pahono mai oia e, « te mea noa ta’u i hinaaro, ia haere mai te tahi taata no te horo‘a mai i te abrazo, te tauahi ». I reira noa to’u ti‘araa e ua tauahi au ia’na. E sabati te mahana no muri iho. Ua haere mai teie taea‘e i te pureraa oro‘a e to’na utuafare taatoa.

I te taime no te hoê tere hahaereraa tuahine, ua parau o Martha, melo no ta matou paroisa, i ta’u vahine e to’na hoa hahaere eiaha e hoʻi faahou mai. Ua faaoti roa oia e faaea i te haere mai i te pureraa. Ua ani a‘era hoê o na tuahine hahaere ia Martha, e ti‘a anei ia raua e himene i te hoê himene no te taime hopea roa ; ua farii oia. A himene noa ai raua, ua tupu te tahi ohipa taa ê. Ua haamata te Varua i te faaî maru-noa-raa i te piha. Ua ite tata‘itahi ratou i te reira. Ua haamata te aau o Martha i te mărû. Ma te mata î i te roimata, ua faaite oia i te mana‘o o to’na aau. I te reira taime, ua papû roa ia’na e, ua ite oia e parau mau te evanelia. Ua haamauruuru atura oia i to’na na tuahine hahaere e ua faaite i to’na hinaaro ia hoʻi mai raua. Mai te reira mahana atu, ua farii noa oia ia raua ma te oaoa.

Ua haamata Martha i te haere mai i te pureraa e ta’na tamahine. E rave rahi matahiti raua i te haere-pinepine-raa, e ua tape‘a noa Martha i te ti‘aturiraa e, e amui atoa mai ta’na tane ia raua. Tae roa i te hoê mahana to te Fatu haaputapuraa i to’na aau, e ua haamata oia i te haere mai na muri ia raua, e aita i maoro roa, ua na reira atoa te tahi tamahine. Ua haamata teie utuafare i te ite i te oaoa mau o te tae mai na roto i te fariiraa i te mau haamaitairaa o te evanelia i roto i to ratou fare. E mai te reira taime atu to Martha tavini-maite-raa ei peresideni no te Sotaiete Tauturu o te paroisa, e ua tavini ta’na tane i roto e rave rahi piiraa i roto i te tĭtĭ. Ua haamata pauroa te reira na roto i te hoê noa himene tei himenehia, te hoê mea iti e te ohie tei haaputapu i te aau o Martha.

E tapena Naamana no te nuu a te Arii no Suria, e taata maitai, e taata itoito e te puai ; tera râ, ua roohia oia i te lepera (hi‘o 2 Kings 5:1). No te manuïa ore ia farii i te hoê raau rapaau i to’na maʻi lepera i piha‘i iho i te arii no Iseraela, ua haere a‘era Naamana i te fare o Elisaia, te peropheta. Ua tono Elisaia i te hoê veʻa ia’na ra, ma te parau e :

« A haere a hopu, e ia hitu hopuraa i Ioridana, e ho‘i faahou mai oe to oe huru mau ra, e mâ oe i reira.

« Riri a‘era râ Naamana, haere atura, e ua na ô aera. Inaha, i mana‘o hoi au e, e haere mai oia i rapae au ia’u nei, a ti‘a mai ai, a tiaoro atu ai i to’na Atua ia Iehova, a rave mai ai i te vahi ma’i ra …

« Ua faafatata maira râ te hoê tavini no’na, na ô maira, E tau paino e, ahiri anei ei parau rahi ta taua peropheta ra i parau mai ia oe, e ore anei oe e rave i te reira! a tae atu ai i tena na parau, a hopu, a mâ’tu ai ?

« Ua haere atura oia e ua hopu atura i Ioridana e a hitu a‘era hopuraa, ta te taata no te Atua hoi i parau maira ; riro atura to’na i‘o mai to te tamarii apî ra, mâ’tura oia » (Te Mau Arii 2 5:10–11, 13–14).

Ua ani manihini mai to tatou peropheta, te peresideni Thomas S. Monson, ia tatou paatoa ia haere e faaora i to tatou mau taea‘e e mau tuahine. Ua parau Oia : « Ua hinaaro te ao i ta outou tauturu. Te vai ra te mau avae e faaetaeta, te mau rima e tape‘a mai, te mau feruriraa e faaitoito, te mau aau e faaûru e te mau varua e faaora » (« To the Rescue », Liahona, Tiurai 2001, 57).

Te faaite papû nei au e, e rave rahi o ratou te hinaaro ra i ta tatou tauturu, o te tia’i-noa-ra ia tatou. Ua ineine ratou no to ratou mau taea‘e e mau tuahine itoito e haere mai ia ratou ra e ia faaora ia ratou na roto i te mau rave‘a iti e te ohie. O vau iho nei, e rave rahi hora ta’u i haere no te hahaere i te mau melo mauiui o te Ekalesia, ratou ta te Fatu i haamărû a‘ena i te aau, o tei ineine no te farii i to tatou iteraa papû e to tatou tapa‘o papû o te here. Mai te mea e tapapa atu tatou ma te ani-manihini-raa, e hoʻi mai ratou i roto i te Ekalesia ma te feaa ore.

A tapapa ana‘e tatou ia ratou ma te faaroo e te here. A haamana‘o na tatou i te parau fafau a te Fatu :

« E mai te mea e hope to orua pue mahana i te pororaa i te parau tatarahapa i teie nei mau taata, e ia aratai mai orua, i te hoe noa a‘e varua taata ia’u nei, aue hoi to orua oaoa rahi i pihai iho ia’na i roto i te basileia o to’u Metua!

« E teie nei mai te mea ua rahi to orua oaoa i te varua taata hoe a‘e o tei arataihia mai e orua ia’u nei i roto i te basileia o to’u Metua, eaha’tura â ïa te huru o to orua oaoa rahi ia rahi noa’tu â ta orua varua taata e aratai mai ia’u nei! » (PH&PF 18:15–16).

Te faaite nei au i to’u iteraa papû no te here o te Fatu i te taato‘araa o ta’na mau tamarii. Ua ite au e, te ora nei Oia e o Oia to tatou Taraehara. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.