2010–2019
Ko e Ngaahi Tokāteline mo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻoku Maʻu ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí
ʻOkatopa 2013


Ko e Ngaahi Tokāteline mo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻoku Maʻu ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí

ʻOku tānaki mai ʻe he tefito ʻo e tui takitaha ha mahuʻinga makehe ki he mahino ʻoku tau maʻu kau ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he taimi naʻe talamai ai ke u lea ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi lahí, naʻe vave ʻeku fakakaukau ki ha faiako Palaimeli lelei. Naʻá ne holi lahi ke teuteuʻi kimautolu ke mau taau mo hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne siviʻi kimautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahoko ka te ʻosi mei he Palaimelí—ako maʻuloto ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Naʻá ne fai mai ha palōmesi—kapau te mau lau maʻuloto kotoa ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, te mau fili ʻa e feituʻu ke mau ō ʻo ʻekitivitī ki ai heʻemau kalasi fakaʻosí.

Naʻa mau fili ha kiʻi feituʻu makehe naʻa mau saiʻia ke kaka moʻunga ai ʻa ia ʻoku ʻi ʻolunga hake he ʻuluaki tānakiʻanga vai ʻi he hūʻanga ʻo e Kenioni Lōkaní (Logan Canyon), ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá. Naʻe ʻi ai ha kiʻi ʻataʻatā tokalelei ʻi he ngaahi moʻunga lilifa ko ʻení ʻa ia naʻe ʻi ai ha kiʻi tafuʻanga afi te ke lava ʻo tunu sōsisi mo e lole vavae ai. Ka ʻi heʻemau fili ʻa e feituʻú, naʻe ʻikai ke mau fakakaukau ki heʻemau faiakó, ʻa ia ne kiʻi matuʻotuʻa ange pea ʻikai ko ha taha angai sipoti. Kapau ne mau fakakaukau fakalelei ki ai, mahalo pē te mau fakatokangaʻi ʻe faingataʻa kiate ia ke kaka ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení. Naʻá ne tauhi ki heʻene palōmesí, neongo e faingataʻá ka naʻá ne muimui mai pē ʻiate kimautolu.

ʻUluakí, ne mau kaka ʻi ha kiʻi tafungofunga siʻisiʻi. ʻI he taimi ko iá naʻe ʻikai ha laine ʻuhila ʻi he feituʻu ko iá ke taʻofi ai ʻemau kaka moʻungá. ʻI ha ngaahi tokoni ʻe niʻihi ne aʻu ai ʻemau faiakó ki he funga tafungofungá. ʻI heʻemau aʻu ki ʻolungá ne mau hifo leva ki he feituʻu makamaka ʻa ia naʻe ui ko “Turtle Back [Tuʻaʻi Fonu].”

ʻI heʻemau aʻú, ne fie maʻu ʻe he faiakó ha kiʻi taimi ke fakatau ai ʻene manavá. ʻI he aʻu ki he taimi ne mau teuteu ai ke tangutu ʻo maʻu ʻemau meʻatokoní, kuó ne ʻosi sai feʻunga ke akoʻi kiate kimautolu ʻemau lēsoni fakaʻosí. Naʻá ne talamai ʻa ʻene fiefia hono akoʻi kimautolu he taʻu ʻe ua kuohilí. Naʻa ne fakahikihikiʻi kimautolu ʻi heʻemau maʻu lelei ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Naʻá ne talamai ha taha ʻo e ngaahi fiká, pea naʻa mau lau ange ia kiate ia. Peá ne toki pehē leva ko e ako maʻuloto ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻoku ʻikai laka hono mahuʻingá ʻi hono ʻiloʻi pē e ngaahi foʻi leá kae ʻoua leva ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí takitaha. Poupouʻi kimautolu ke ako e tokāteline ʻo e ongoongoleleí ʻoku akoʻi ʻi he Tefito ʻo e Tui takitaha.

I. Ko e Toluʻi ʻOtuá mo e Tefitoʻi Tokāteline ʻo Kalaisí

ʻOku tau ako mei he tefito ʻo e tui ʻuluakí ko e Toluʻi ʻOtuá ʻoku sino mavahevahe ʻe tolu: ʻOtua ko e Tamai, Sīsū ko e Kalaisí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku akoʻi mai ʻe he tefito ʻo e tui hono uá ʻoku tau haʻisia ki heʻetau ngaahi ngāue ʻi he māmaní.

Ko e tolú ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ki hono fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

Ko e faá ʻokú ne akoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo hono ngaahi ouaú.

Kuo hoko e mālohi ʻo e ngaahi lea ʻa ʻemau faiakó ko ha maʻuʻanga ʻo e ueʻi fakalaumālié kiate au koeʻuhí ko e fakamamafa naʻá ne fakahoko ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakahinohino kitautolu ʻe he folofolá ki ha tuʻunga ʻo e moʻoní ʻa ia ʻe lava ke tau siviʻi ʻa e ʻilo ʻoku tau maʻú, pe ʻoku tonu pe hala. Ko e tokāteline tonú ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá, ʻa ia ko e maʻuʻanga tokoni mo e fakavaʻe ia ʻo e moʻoni kotoa pē. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi fakakaukau ʻo e tokāteline moʻoní ʻi he ongoongolelei ʻo hotau ʻEiki mo hotau Fakamoʻuí. ʻOku haʻu ʻa e ngaahi akonaki halá meia Sētane, ko e tamai ʻo e ngaahi loi kotoa pē. Ko ʻene taumuʻá ke fakakeheʻi, liliu mo fulihi e ngaahi moʻoni kuo ʻosi fakahaá. ʻOkú ne fie maʻu ke kākaaʻi kitautolu ke hē atu hatau niʻihi mei hotau halá ʻi he fononga ke foki ki hotau ʻapi fakalangí.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻa e founga ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi akonaki halá. Hangē ko ia ʻoku hā he tohi ʻa Paula kia Tīmoté, ʻoku tau lau:

“ʻOku foaki mai ʻa e Tohi Tapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoní:

“Koeʻuhí ke haohaoa ʻa e tangata ʻo e ʻOtuá, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngāue lelei kotoa pē” (2 Tīmote 3:16–17).

ʻOku hangē ʻa e tokāteline ko ʻení ki he Siasí ko ha maka ki ha telefoni toʻotoʻó. ʻI he taimi ʻokú ke toʻo ai e maká mei hoʻo telefoni toʻotoʻó, ʻoku ʻikai leva hano ʻaonga. Ko ha siasi ʻa ia ʻoku ʻikai akoʻi ai ʻa e tokāteline moʻoní ʻoku taʻeʻaonga ia. He ʻikai lava ke ne fakahinohinoʻi ai kitautolu ke tau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo hotau ʻapi taʻengatá.

II. Fokotuʻutuʻu mo e Hokohoko ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Hili e kamata ke mahino kiate kitautolu ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻoku akoʻi leva kitautolu ʻe he ngaahi tefito ʻo e tui hono nimá mo hono onó kau ki he fokotuʻutuʻu mo e fakahokohoko ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻe fokotuʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻo ngāue ʻaki ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e siasi tatau pē ia naʻe fokotuʻu mo tataki ʻe Kalaisi ʻi he taimi naʻá Ne ʻi he māmaní ai.

Ko ha ʻaho fakafiefia ia kia Siosefa Sāmita mo ʻOliva Kautele ʻi Mē ʻo e 1829 ʻi he taimi naʻá na ō ai ki he vaoʻakaú ke lotu fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e papitaiso ke fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá ʻa ia naʻá na lau lolotonga e liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe lahi ʻa e ngaahi akonaki fekauʻaki mo e papitaisó naʻe akoʻi ʻi he ngaahi siasi kehekehe ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu 1800, pea naʻe ʻilo ʻe Siosefa mo ʻOliva he ʻikai malava ke nau tonu kotoa. Naʻá na fie maʻu ke ʻiloʻi ʻa e founga totonu ʻo e papitaisó pea ko hai foki naʻá ne maʻu ʻa e mafai ke fakahoko e papitaisó.

ʻI he tali ki heʻena fehuʻi ki he ʻEikí, ne hā ai kiate kinaua ha talafekau mei langí, ko Sione Papitaiso. Naʻá ne hilifaki hono ongo nimá ki hona ʻulú pea foaki kiate kinaua ʻa e mafai ke papitaisó ʻi he ngaahi lea ko ʻení: “ ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa hoku ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné” (T&F 13:1).

Ko ha ʻaho fakaofo ia ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní! Kuo toe fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki he māmaní.

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá mo taki ʻi he ngaahi founga ʻo e moʻoni mo e anga-fakamoʻomoʻoní. Ko e mafai ko ʻení ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻo e angatonú mo e ueʻi fakalaumālie ki he lelei ʻa e fānau ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní pea ʻe aʻu ia ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Naʻe mahuʻinga ke ʻuluaki fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kimuʻa pea toki fokotuʻu ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e lēsoni mahuʻinga ia ʻoku tau ako mei he tefito ʻo e tui fika nima mo e onó.

III. Maʻuʻanga Tokoni Taʻengata ʻi ha Fononga Fakamatelie

Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tui ʻe tolu hokó—fitu, valu, mo e hiva—ko e fakamatala ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku lava ke maʻu ke fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he fononga ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku tau maʻu ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ke fakahinohinoʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mo maluʻi kitautolu mei he koví. Ko e ngaahi folofolá ko e fakahinohino ia ʻe taha; kapau te tau lau fakalelei ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá te Ne fakahā mai ʻa e hala ke tau foki ai ki he moʻui taʻengatá.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he tefito ʻo e tui hono hivá, ʻa ia kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá, ʻokú kei fakahā mai pea te ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga mo e ngaahi moʻoni mahuʻingá ki Heʻene kau palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā. ʻOku tau ako ʻi he toe tānaki atu ki he fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālié mo e lau ʻo e folofolá, ʻa ia ko e maʻuʻanga tokoni ia ʻe taha ʻo e fakahinohinó ko hotau kau taki ʻi he Siasí, ʻa ia kuo fili, uiuiʻi pea vaheʻi ke tāpuekina ʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi lēsoni ʻoku nau akoʻí.

IV. Ngāue Fakafaifekau ʻa e Kāingalotú

ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he tefito ʻo e tui hono hongofulu, hongofulu mā taha, mo e hongofulu mā ua ʻa e founga ke fakahoko ai ʻa e ngāue fakafaifekaú mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi ha māmani ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi fonuá mo e laó. ʻOku tau ako fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi he teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí. Kuo fakahinohinoʻi kitautolu ko e tangata mo e fefine ʻoku nau fili maʻanautolu pē, pea te nau lava ke tali pe fakaʻikaiʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau mo honau konisēnisí. Ko hono fakaʻosí, ʻoku tau ako ʻi heʻetau fakamafola ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he tuliki ʻe fā ʻo e māmaní, kuo pau ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ngaahi fonua kotoa kuo tau hū ki aí. Ko e moʻoni, ʻoku tau tui ʻi he talangofua, fakaʻapaʻapaʻi mo poupou ki he lao ʻo e fonua takitaha.

V. Ngaahi ʻUlungaanga ke Feinga Ki Aí

ʻOku ʻomai ʻe he tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú ha vakai makehe ki he founga ʻoku totonu ke ʻi ai ʻetau moʻuí. ʻA ia ʻoku pehē: “ʻOku mau tui ʻoku totonu ke faitotonu, angatonu, sino maʻa, angalelei, anga-māʻoniʻoni, pea fai lelei ki he kakai kotoa pē; ko e moʻoni, ʻoku mau lava ke pehē ʻoku mau muimui ki he naʻinaʻi ʻa Paulá—ʻOku mau tui ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku mau ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, kuo mau kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi, pea ʻoku mau ʻamanaki ke mau lava ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Kapau ʻoku ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku mau fekumi ki aí.”

ʻOku totonu ke tau feinga kotoa ke maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení pea moʻui ʻi ha founga te tau hoko ai ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ʻulungaanga ko iá. Ko e moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻoku langa ʻa e taha ʻi he taha ʻo hangē ko e ngāue fakataha ʻa e ngaahi kongokonga kehekehe ʻo ha telefoni toʻotoʻo ʻo fepoupouʻaki. ʻO hangē ko hono toe tānaki atu ha konga ʻo e telefoni toʻotoʻó, ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe he Tefito ʻo e Tuí ʻa e tefitoʻi tokāteline ʻo Hono Toe Fakafoki Maí. ʻO tānaki mai ʻe he ngaahi tefito ʻo e tuí ʻa e meʻa mahuʻinga makehe ki he mahino kiate kitautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakatō kiate au ʻe heʻeku faiako Palaimelí ke fai ha fili pau ke ako ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne akoʻi foki au ke u fekumi ki he ngaahi ʻuhinga loloto ʻoku maʻu ʻi he ngaahi Tefito ʻo e Tui faingofua ko ʻení. Naʻá ne palōmesi mai kapau te u tuku haku taimi ke ako e ngaahi moʻoni toputapu ko ʻení, ʻene liliu ʻeku moʻuí e ngaahi ʻilo ne u maʻú ke u toe lelei ange, pea ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu kuo hoko ia.

Hili ʻa e lēsoni fakaʻofoʻofa ko ia ne fakatō ʻe heʻeku faiakó ʻi he moʻunga ko ia ʻi Kenioni Lōkoni, ne mau fakatokangaʻi ne kiʻi fuoloa ʻemau nofó ʻi he taimi ne mau palani ki aí. Naʻe aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ne mau fakatokangaʻi ha palopalema kuo hoko.

Naʻe faingataʻaʻia ʻeku faiakó he feinga ke aʻu ki homau feituʻu makehé, ka ko e foki ki ʻapí ko ha toe faingataʻa lahi ia kiate kimautolu. ʻI heʻene peheé naʻe hoko ʻemau fili ke ʻalu ki he feituʻu ko iá ko ha fili fakavalevale. Naʻe faingataʻa kiate kimautolu ʻemau hifo ke fokí, ka naʻe toe faingataʻa ange ki ha tokotaha taʻu motuʻa hangē ko iá.

ʻI heʻemau feinga ke tokoniʻi hifo ia mei he moʻungá, naʻe ʻasi mai ha ongo polisi. Naʻe fekau ʻe he palesiteni Palaimelí ke na omi ʻo kumi kimautolu, koeʻuhí naʻá ne manavahē kuo mau hē. Ne hoko e meʻa ne hokó ko ha aʻusia fakangalongataʻa ia ʻi heʻeku moʻuí, koeʻuhí ko e ngaahi lēsoni ne mau akó.

Kiate kimoutolu kau talavou—ʻoku ou poupouʻi atu kiate kimoutolu ke mou fakaʻaongaʻi hoʻomou ʻiló ke ako ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí pea mo e ngaahi tokāteline ʻoku nau akoʻí. ʻOku nau fuʻu mahuʻinga lahi pea ko e fakamatala nounou taha ia ʻo e tokāteline ʻi he Siasí. Kapau te ke fakaʻaongaʻi kinautolu ko ha fakahinohino ke tataki koe ʻi hoʻo ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ke ʻilo ai hoʻo mateuteu ke fakahā hoʻo fakamoʻoni ki hono toe fakafoki mai ʻo e moʻoní ki he māmaní. Te ke malava ai ke malangaʻi ʻi ha ngaahi founga faingofua, hangatonu mo loloto ʻa e tui ʻa ia ʻoku mahuʻinga kiate koe hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku tānaki atu ʻeku fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú ʻi he huafa hotau ʻEiki mo hotau Fakamoʻui, ʻa ia ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.