2010–2019
Te King nakon Kamanoan te Tamnei
Okitobwa 2013


Te King Nakon Kamanoan te Tamnei

Te rau e kona ni karaoaki inanoia n tatabemaniia nako ake a rairaki nakon booki aika tabu ao n aki rokana te berita ni kamanomano ao ni kabooira.

N te tai ae aki maan n nako, I kabaeia taanga aika ataei inanon te tembora. Taanga aikai a bon kawakina tauia nakon te bong ae tamaroa ngke te nati te mwaane ao te nati te aine a kitani mwengaia n ataei ao n riki bwa te buu te mwane ao te buu te aine. N te tai ae tabu aio, a kororaoi ao n itiaki. Rimwi a nang moanna ni karikiia ataei aika bon oin natiia n ira nanon te baeten are kateaki iroun Tamara are i Karawa. Kukureia, ao kukureia natiia n taai aika a na roko, e bon nakon maiuakinan taian katei aika kateaki iroun te Tia Kamaiu are a kabwarabwaraaki n Ana Boki aika tabu.

Kaaro n te bong aei a iangoia ngkana iai te tabo ae mano ibukin kaikawakiia ataei. Bon iai te tabo ae mano. Bon te mwenga ae reiakinaki iai reirein te euangkerio. Ti tararua iaon te utu inanon te Ekaretia, ao ti reireia kaaro n taabo nako ni kaikawaia natiia inanon te raoiroi.

E taetae ni burabeti te Abotoro are Bauro ao e kauring “bwa ane a na roko taai aika kamamate ni bong aika kaitira.

Ba ane a na riki aomata ba tan tangiriia i bon irouia, tani kani manemane, tani kamoamoaia, tani kainikatonga, tan taetaebuaka te Atua, tan aki iri nanoia aia karo, tani bangaomata, tan aki itiaki,

“Tani babakaine, tani kainamatoa, tani winanti, tan aki tau bangia, tan tiritiri, tan riba te raoiroi,

“Taani kamwanea te aba, taan tautau aroia, taan nanorieta, taan tangira riki te maie nakon te Atua;

“Taani bakan tangira te Atua, ma a kaakea m’akan tangirana: ko na tan nako mairouia aikai.”1

E taetae ni burabetiia naba Bauro,“Ma ane a na riki ni buakaka riki aomata aika buakaka ma taani mamana-te-aba, ni bureburea te aba ma ni burebureaki.”2

Kiibu aikai a karaoa te kauring, ni kaota te banna are ti na kararoa. Ti na riai n tantani n tainako man kakorakoraira. Ti kona n tarai riki taetae ni burabeti aikai ao ni kanikinaai bwa iai ngkai ao iai bukin tabeakinakia n te aonnaba n te bong aei.

Tai aika kamamate—ngkai. Ti maeka inanon taai aika a kararaoma.

Taani kani manemane, kamoamoa, kainikatonga—a bane n iai ibuakora.

Taan taetaebuaka te Atua, taan aki iri nanoia aia karo, taani bangaomata, taan aki itiaki, akean te nanoanga—baikai ni kabane a tauaki mwiia.

Taani kainamatoa, taani winanti, ao a bati riki—a kona ni mwakenaki ni kaitara te koaua ae tatao are e katobibira ni kabane.

E taekina naba te buakaka Moronaai n ara bong ngke e kauring:

“Bwa ngkana kam noori baikai n roko ibuakomi … kam na uti nakon namakinan aromi ae aki nakoraoi. ...

Ngaia are, Ngai, Moronaai. I a tuangaki bwa N na korei bwaai aikai bwa e aonga n toki te buakaka, ao bwa e na roko te tai are a na akea mwaakan Tatan iaon nanoia natiia aomata, ma a na kairoroaki bwa a na karaoa ae raoiroi n aki toki, bwa a aonga n roko nakon te koburake n ran ibukin te raoiroi ni kabane ma ni kamaiuaki.”3

Te kabwarabwara irouia Bauro ao Moronaai ae a anga ibukin ara bong a bon etiruru n te aro are aki kona ni katoki iangoakiia. Ibukiia aomata aika mwaiti e kona ni karika te aki rau, te bwarannano. E ngae n anne, ngkana I iangoa te tai ae na roko, ao I kaonaki n te namakin ae a na bon nako raoi bwaai ni kabane.

N ana kaotioti Bauro n ikotaki ma rinanin kakaewenako ao kaangaanga, e tuangira naba te bwai ae ti kona ni karaoia ni kamanoira:

“Ma ko na tai toki n tau bukini baikana ko reireiaki, akana ko taku ba a koaua, ngkai ko ataia ake a reireiniko baikanne;

“Ao ngkai ko a ataia ba ma ngke te merimeri ngkoe, ao ko ata te Baibara ae moan te raoiroi, ae konako ni kawanawanako ni kamaiuko n onimakinani Kristo Iesu.”4

A tuangira booki aika tabu aron kamanoakin te tamnei. Kanoaia bon taian reirei ao tuua ao taian otenanti are e na kairiia natin te Atua n tatabemania nakon kakoauan Iesu Kristo ngkai te Tia Kamaiu ao te Tia Kabooira.

N ririki ni katauraoi, e rang korakora te mwakuri ni karekean booki aika tabu inanon taetae nako ma bwaai aika a na taraaki inano ao bwaai aika a na taraaki ibukin bwaninin rongorongo. Ti kakaea angan katauraoaia nakoia ake iai nanoia n reiakini. A reiakiniira bwa ti na nakea ao tera ae ti na karaoia. A anga te kantaninga ao te rabakau.

Ririki aika nako, e reireinai Unimwane S. Dilworth Young man te Itingaun aron warekan booki aika tabu. E korakai te titeiki ma kangaangan te iango ao matoatoa ibuakoia membwa, ao e kainnanoaki taeka n ibuobuoki.

I titirakina Beretitenti Young, “Tera ae N na taekinna?”

E kaeka, “Tuangiia bwa a na wareki booki aika tabu.”

I titirakinna, “Booki raa aika tabu?”

E taku, “E aki rangi ni kakawaki. Tuangiia bwa a na kauka Ana Boki Moomon, ibukin te katoto, ao ni moana aia wareware. Ni waetata ao ane e na roko namakinan te rau ao te kairi e na roko, ao katokakina e na bon kaotia.”

Karaoa warekan te boki ae tabu bwa mwakoron am tai ae ko taneiai iai, ao e na rimwina taian kakabwaia. Iai inanon booki aika tabu te bwana ni kauring, ma a na iai naba te taeka ni kaunga nano ae korakora.

Ngkana e tara ni kamimi nakoim taekan booki aika tabu n te moan tai, waaki nako warekia, Ko na waetata ni kina tamaroan ao te mwaka ae kuneaki n taian iteraniba akanne.

E taku Bauro, “E anganaki te aba te Baibara ni kabanea iroun Tamnein te Atua, ao e manena nakon te reirei, ao nakon kaotan ana buakaka te aomata nakoina, ao nakoni manga kaetana, ao nakoni kawanawanana n te raoiroi.”5

Ko kona ni kataa te berita aei ibon ibukim.

Ti maeka n taai aika kamamate e ngae n anne, ti kona ni kunea te kantaninga ao te rau ibukira ao ara utu. Naake a maeka inanon te nanokawaki, n te bwarannano man angan kamaiuan natiia man te aonnaba are tauia, kam riai n aki bwara n nano. “Tai maku, ko na tii onimaki naba.”6 E mwakaroiroi riki te raoiroi nakon te buakaka.

Ataei ake a reireiki te atatai iaon booki aika a tabu ni moani bongin maiuia ao a ataa te kawai are a na nako iai ao a na tangiria n tiku n te kawai anne. Te koraki ake a tionako ana iai irouia te kona n oki ao, ma te buokaki, a kona ni kunea kawaia n oki.

Natin Motiaea mwaane a buakana te Ekaretia n te tai arei ma a rairi nanoia imwiina ao a rinanon te bitaki ae korakora. Inanon Aramwa ti wareka, “Natin Motiaea aikai … a bon matoatoa n te rabakau ibukin te koaua, bwa bon mwaane ngaia aika a raoiroi aia atatai ao a bon tia n ukoukora ana koroboki aika tabu ma nanomwakaia, bwa aonga n ataa ana taeka te Atua.”7

Beretitenti Joseph F Smith ai nimaua ana ririki ngke e tiringaki tamana, Hyrum, n te Karabuti ae Carthage. Rimwi, e mwananga rinanon te aba ae aoraoi ma tinana ae e a tia ni mate buuna.

Ngke ai 15 ana ririki, e weteaki nakon nakoana ni mitinare i Hawaii. E namakina te bua ao te maroa ao e taku: I bon rangi n raraoma. … I namakina ae kanga I karinanoaki n aron maiu ni kainnano, karakon te wanawana ao te ataibwai, n tii te ataeinimwane, are e kangaanga bwa N na taraa [temanna] ni moana.”

Ngke I kamataua kateina n te tairiki teuana, te kairake ae Joseph e mii bwa e tabe ni mwananga n ienikuri n aron ana kona. E uota te bwantoro ae uarereke. N te kabane, e roko n te auti ae moan te tamaroa are bon tokin kawaina. Ngke e tabe ni kaniia, e noora te kanikina ae kangai, “Tebotebo” E ienikuri n rin ao e tebokia. E kauka ana bwantoro ao e kunea, te kunnikai ae mainaina—“E taku, te bwai aei, I tuai man noria inanon te tai ae maan.” E karinna iaona ao ienikuri nakon mataroan te auti.

E taku, “I karebwerebwe, ao e uki te mataroa, ao te mwaane are tei ikekei bon te Burabeti are Iotebwa Timiti. E taraai teutana ni kaota aki kukureina, te moan taeka are atonga, Iotebwa ko rimwii.’ E ngae n anne, ao I taetae ma te aki nanououa ni kangai:

“‘Eng ma I itiaki—I bon itiaki!’”8

Ao e kona n riki nakoira n tatabemanira.

Ngkana ko a waaki iaon wakin te onimaki ao waaki ni kakukurei inanon te Ekaretia, tiiku n am waaki ao kawakin am berita. Waakirake ni karokoa te tai are a na roko ana kakabwaia te Uea nakoim ao te Tamnei are Raoiroi e na kaotaki bwa te mwaaka ni kairiri inanon maium.

Ngkana ko mena ngkai n te kawai are e kotea are tiaki are e kaotaki ni booki aika tabu N na kaotia nakoimi bwa iai te kawai n oki.

E a tia Iesu ni kabwarabwara te kawai ae matata ibukira n rairi nanora ao ni kunea te kamaiu inanon maiura. Katokan buure aika korakora a kona n reke man kakaeakin te kabwarabure rinanon ana tataro te aomata. E ngae n anne, iai mamaaran te tamnei ni koaua aika boboto ni koaua n uruan te tua, are kaineti nakon te wene ni bure are tangira te ibuobuoki ao bwainaorakiana iroun taokitan te tamnei ae te tia kairiri n te nakoanibonga.

N ririki n nako, e roko nakon au aobiti te aine ae ataei ao ana karo ae e a kara. E kairia mai inanon tabeua bubua ni maire ni kakaea katokan te kairua are e namakinna. Ngke te ataeinimwane ngaia e a tia ni karaoa te kairua e korakora, ao ngkai e a kara e a oki nakoina te ururing. E aki kona ni kanakoa namakinan te kairua. E aki kona n oki ao ni kabwara te kangaanga n ana tai n ataei ibon irouna, ma e kona ni moanna n te tabo are mena iai, ma te buoka, kamaunan te bure are e iriria n ririki akekei.

I kakaitau bwa n reiakinana ni koaua man Ana Boki Moomon e tara n tabekaki mai iaona angiin te rawawata ae bati. Ngke e a buti n oki ngaia ma natina te aine nakon mwengaia ni maire aika a bati, e a tia ni katikua imwiina te kairua irouna ibukin te bure are ngkoa.

Ngkana kam na “uti nakon namakinan aromi ae aki nakoraoi”9 ao n tangiria n oki nakon kabwaninan marurungin tamneim, kawara am bitiobi. E mena irouna taian king ao e kona ni buokiko inanon te kawai nakon te rairannano.

Te Rairannano e bon nakon temanna, ao ai aron naba te kabwarabure. Te Uea e tii kainnanoa teuana te rairaki man aia bure, ao “[E] na kabwarai aia bure, ao …n aki manga ururing aia bure.”10

Ngkana e a kororaoi te mwakuri n rairannano, ko na ota n nanon ana berita Itaia ibukin ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu. E taku te Uea: “Nakomai ngkai, ao ti na iango ni kabane, ngkana a uraura am bure, a na mainaina n ai aron te tino, ao ngkana a uraura a na riki ni mainaina n aron buraen te tibu.”11

N aekan te tiaoka e kona ni kanakoaki man te burakiboti, ma te rairannano ae koaua, mwiin ara bure e kona ni kaitiakaki rinanon ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo. E kamwakuraki te berita anne ni keiti ni kabane.

E reiakinira te euangkerio bwa ti na kukurei, n iai te onimaki iroura nakon te maaku, ni kunea te kantaninga ao n tokanikai iaon te bwarannano, ni kitanan te roo ao n rairaki ni kaineta otan te euangkerio are akea tokina.

Bauro ma tabeman riki a kauringi aron taian kataaki n ara tai ao taai are a na roko. Ma te rau e kona n tiku inanoia ake a kauki booki aika tabu ao ni kauki berita ni kamanoakin te kamaiuaki ake a reiakinaki inanoia. Ti kaoi ngkami ni kabane n rairaki nakon te Tia Kamaiu Iesu Kristo, nakon Ana Reirei ake a kuneaki n te O Tetamenti, te Nu Tetamenti, Ana Boki Moomon, Doctrine ao Covenants, ao te Pearl of Great Price.

I kaota koauan booki aika tabu bwa bon kingin kamanoakin tamneira. I kaota naba au koaua ma te mwaaka ni kamaiu n ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo, “bwa Irouna a na bane ni kamaiuaki”12 ae e na kamaiuaki. E a tia ni manga kateaki Ana Ekaretia te Uea iaon te aonaaba. I kaota kororaoin koauan te Euangkerio. I kakoaua Ibukina. Inanon aran Iesu Kristo amen.