2010–2019
Te taviri no te parururaa pae varua
Atopa 2013


Te taviri no te parururaa pae varua

E nehenehe te hau e faati‘ahia i roto i te aau o te taata atoa e fariu i te mau papa‘iraa mo‘a ma te haamatara i te mau parau fafau no te parururaa e no te faaoraraa.

Aita i maoro a‘enei, ua taati au e piti taata faaipoipo apî i roto i te hiero. Ua vai ti‘amâ noa teie na taata faaipoipo ia tae raua i tera mahana hanahana i reira te hoê tamaiti e te hoê tamahine e faaruʻe ai i to’na fare no to raua apîraa no te riro mai ei tane e ei vahine. I taua taime mo‘a ra, e mea viivii ore raua e te mâ. E e tae mai te mahana e haamata raua i te atuatu i ta raua iho mau tamarii, ia au i te faanahoraa i faati‘ahia e to tatou Metua i te Raʻi. To raua oaoa e te oaoa o te mau uʻi i muri mai, tei te huru ïa to ratou oraraa i teie mau faatureraa tei faati‘ahia e te Faaora e o tei hohorahia i roto i Ta’na mau papa‘iraa mo‘a.

Te ui haere nei te mau metua no teie anotau e, te vai ra anei te vahi paruru no te atuatu i te mau tamarii. Te vai ra te hoê vahi paruru. O te utuafare tei faatumuhia i ni‘a i te evanelia. Te haapa‘o roa nei tatou i te utuafare i roto i te Ekalesia, e te aʻo nei tatou i te mau metua i te mau vahi atoa ia atuatu i ta ratou mau tamarii i roto i te parau ti‘a.

Ua tohu e ua faaara te aposetolo Paulo e, « E tupu te ati rahi i taua anotau hopea nei.

« E riro te taata nei ei miimii, e nounou moni, e faaahaaha, e teoteo, e faaino, e faaroo ore i te metua, e mauruuru ore, e te viivii,

« E aroha ore, e tahemo parau au, e pari haavare noa, e haapao ore, e iria, e te au ore i te taata maitatai ra,

« E haavare, e mârô, e faateitei, e hinaaro i te mau mea e navenave ai ra aore hinaaro i te Atua ;

« E hoho‘a paieti hoi to ratou, o te puai râ o te reira ra, ua hunahia ïa ia ratou, e fariu ê oe i te reira ».1

Ua tohu atoa Paulo e, « E te mau taata iino e te feia haavare ra, e tupu â to ratou ino e e rahi atu, i te haavare-noa-raa’tu, e te haavareraahia mai ».2

E faaararaa rahi tei roto i teie mau irava, no te faaite eaha te faanahoraa e ape atu. E ti‘a ia tatou ia vai ara roa e ia vai itoito. Ua nehenehe ta tatou e hi‘o faahou i teie mau parau tohu ma te tapa‘o i te mea e vai ra e o te ti‘a ia manaʻonaʻohia i roto i teie ao e i teie anotau :

Te ati rahi—te vai ra. E tau fifi mau teie ta tatou e ora nei.

Te miimii, te nounou moni, te faaahaaha—te vai pauroa nei i rotopu ia tatou.

Te faaino, te faaroo ore i te metua, te mauruuru ore, e te viivii, e te aroha ore—pauroa teie mau mea e itehia nei.

Te tahemo parau au, te pari haavare noa, e te vai atura—ohie roa ia tapa‘o i te reira no te uʻana o te reira na piha‘i iho ia tatou.

Ua parau atoa o Moroni no te ino o to tatou anotau a faaara ai oia :

« Ia itea teie mau mea i ŏ outou na, ia ara atoa hoi outou ia ite i to outou tiaraa măta’uta’u ra …

« No reira, ua faauehia vau o Moroni ia papai i teie nei mau mea, ia faaorehia te ino, e ia faataea te tau e ere roa’i satani i te mana i te aau o te tamarii a te taata nei, ia a‘ohia râ te taata ia rave noa i te mea maitai eiaha e faaea, e tae atu ai te taata i te pihaaraa o te mau parau-tia atoa e ora‘i ».3

E mea papû maitai te faahiʻoraa a Paulo e a Moroni no to tatou anotau, e eita e nehenehe e ore e ite. No te tahi puʻeraa e mea faataupupu rii i te mana‘o, e te haaparuparu atoa. Ia feruri ana‘e râ vau i te ananahi, ua rahi roa to’u mana‘o anaanatae e te au.

I roto i te heheuraa a Paulo, i muri iho i teie tapura no te mau tamataraa e te mau fifi, te parau atoa nei oia i te mea e ti‘a ia tatou ia rave no te paruru ia tatou :

« Ia mau maite râ oe i ta oe i haapii ra, i tei tuuhia’tu ia oe ra, ua ite hoi oe i to oe ite i ite ai oe ra ;

« E mai to tamarii-rii-raa mai â to oe ite i te parau mo‘a i papaihia ra, o te parau ïa e paari ai oe e tae noa’tu i te ora i te faaroo i te Mesia ia Iesu ».4

Te mau nei te mau papa‘iraa mo‘a i te taviri no te parururaa pae varua. Tei roto i te reira te haapiiraa tumu e te mau ture e te mau oro‘a e faatae i te tamarii tata‘itahi a te Atua i te hoê iteraa papû no Iesu Mesia ei Faaora e ei Taraehara.

Matahiti e matahiti no te faaineineraa, e ua tuuhia te tautooraa rahi no te iriti i te mau papa‘iraa mo‘a na roto i te mau reo e rave rahi e te mau nota raro e te mau faahororaa. Te imi nei matou ia fana‘o te taata atoa e hiaai ra ia haapii mai i te reira. Te haapii nei ratou ia tatou i hea e haere e eaha te rave atu. Te pûpû nei ratou i te ti‘aturiraa e te ite.

A tau matahiti i teie nei, ua haapii mai o Elder S. Dilworth Young no te Hitu Ahuru i te hoê haapiiraa ia’u no ni‘a i te tai‘oraa papa‘iraa mo‘a. Te tafifi noa ra te hoê tĭtĭ e ua titotito noa te mau melo, e titauhia ia horo‘ahia te tahi parau tauturu.

Ua ani au i te peresideni Young, « Eaha te ti‘a ia parau atu ? »

Pahono ohie mai nei oia e, « A parau ia ratou ia tai‘o i te mau papa‘iraa mo‘a ».

Ua ani au, « Te hia papa‘iraa mo‘a ? »

Parau mai nei oia, « Aita e ma’itiraa. Tera, a parau ia ratou ia iriti i te Buka a Moromona, e ia haamata i te tai‘o. Eita e maoro roa, e tae mai te mana‘o hau e te mana‘o faaûru, e e matara mai ihoa te rave‘a ».

A faariro i te tai‘oraa papa‘iraa mo‘a ei ohipa no te mahana atoa, e pee mai te mau haamaitairaa na muri. Te vai nei i roto i te mau papa‘iraa mo‘a i te reo faaara, te vai atoa râ te hoê faaamuraa rahi.

Mai te peu e mea huru ê rii te tuuraa parau i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, a tamau noa i te tai‘o i te reira. Aita e maoro roa, e ite mai outou i te nehenehe e te mana e vai ra i roto i teie mau api.

Ua parau Paulo e, « Te mau parau mo‘a atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa, ei a‘oraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra ».5

E nehenehe ta outou e tamata i teie parau fafau no outou iho.

E tau ati teie ta tatou ; tera râ, ua nehenehe ta tatou e ite i te ti‘aturiraa e te hau no tatou iho e no to tatou utuafare. Ratou e ora nei i roto i te oto, no te mana‘o taiâ e, eita te mau tamarii e nehenehe ia faaorahia mai te vahi roa mai ua afaʻi te ao ia’na, eiaha roa e tuu. « Eiaha e măta’u ; e faaroo noa mai ».6 E mana rahi a‘e to te parau ti‘a i to te ino.

Te mau tamarii tei haapiihia ia maramarama oioi i roto i te oraraa i te mau papa‘iraa mo‘a, e ite mai ratou i te eʻa ta ratou e ti‘a ia haere e e rahi atu â to ratou hinaaro ia faaea noa i ni‘a i tera eʻa. Ratou tei haere ê atu, e aravihi to ratou no te hoʻi mai, e na roto i te tautururaa e ti‘a ai ia ratou ia ite faahou mai i ta ratou eʻa.

Ua aro na tamaiti a Mosia i te Ekalesia no te hoê tau, i muri iho râ, ua tatarahapa e ua ite ratou i te hoê tauiraa rahi mau. Te tai‘o nei tatou i roto i te Alama, « Teie nei mau tamarii tamaroa a Mosia … ua tupu to ratou ite i te parau mai i te rahi ; e mau taata mana‘o papu hoi ïa ratou, e i imi maite ratou i te parau i papaihia ra, ia ite ratou i te parau a te Atua ».7

E pae noa matahiti to te peresideni Joseph F. Smith e ua taparahi-pohe-hia to’na metua tane, o Hairamu, i roto i te fare tapeʻaraa no Carthage. I muri iho, ua ratere o Joseph na ni‘a i te mau aivi e to’na metua vahine ivi.

I te 15raa o to’na matahiti, ua piihia oia no te hoê misioni i Hawaii. E mana‘o moʻemoʻe e te mana‘o otahi tei tae mai, e ua parau oia : « Ua peʻapeʻa roa vau … mai te huru ra, ua haʻihaʻi roa to’u oraraa i te pae o te faufaa, te maramarama e te ite, e tamaroa apî noa hoʻi, e aita roa to’u puai no te hi‘o’tu i to te tahi mata ».

A feruri noa ai oia i to’na ati, i te hoê pô ; ua farii teie tamaroa apî, Joseph, i te hoê orama, e tei ni‘a oia i te hoê tere, te horo ra i te vitiviti a‘e e noaa ia’na. E otaa iti noa ta’na. E ua tae a‘era oia i te hoê fare nehenehe, to’na atoa ïa tapaeraa. Te haafatata ra oia i teie fare e ua ite a‘era i te hoê tapa‘o tei papa‘ihia, « hapuraa pape ». Oioi oia i te tomoraa e ua tamâ ia’na. Ua tatatara a‘era oia i ta’na otaa, e ua ite a‘era i te ahu uouo mâ—« hoê mea teie », te parau nei oia, « ta’na i ore i ite e mea maoro i teie nei ». Ooma a‘era oia i te reira e horo atura i te uputa o te fare rahi.

« Ua patoto vau », te parau ra oia, « e ua matara mai te uputa, e te taata e ti‘a ra i reira, o te peropheta Iosepha Semita ïa. E ua hi‘o mai ia’u ma te mata faahapa rii, e teie ta’na mau parau matamua : ‘E Joseph, ua taere rii oe’. E noa’tu râ, ua faaitoito vau e ua parau :

« ’Oia ihoa, ua mâ râ vau—ua mâ vau !’ »8

E oia mau, e roaa atoa te reira ia tatou paatoa.

Mai te mea ua tuuhia outou i ni‘a i te puromu no te faaroo e te ohipa i roto i te Ekalesia, a faaea i reira e a haapa‘o i ta outou mau fafauraa. A haere noa i mua e tae roa i te taime e tae mai te mau haamaitairaa a te Fatu ia outou ra e ia riro te Varua Maitai ei puai faaûru i roto i to outou oraraa.

Mai te mea tei ni‘a outou i te hoê puromu e haere ê nei i te fa tei faaitehia mai i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, te haapapû nei au ia outou e, te vai ra te rave‘a no te hoʻi mai.

Ua horo‘a mai Iesu Mesia i te hoê rave‘a papû roa no tatou no te tatarahapa e no te ite mai i te faaoraraa i roto i te oraraa. E nehenehe e itehia mai te rapaauraa no te rahiraa o te mau hape i roto i te imiraa i te faaoreraa hara na roto i ta tatou iho pure. Areʻa râ, te vai nei te tahi mau maʻi pae varua, tera ihoa râ e tuʻati ra i te ofatiraa o te mau ture morare, te titau-roa-hia nei te tauturu e te rapaauraa a te hoê taote ti‘a i te pae varua.

Tau matahiti i teie nei, ua tae mai te hoê tuahine apî i roto i ta’u piha toroʻa, ona e to’na metua tane ruhiruhia. Ua faahoro mai oia ia’na te tahi hanere maile no te ite mai i te hoê raau no to’na mana‘o hapa. Ei tamaroa apî, ua hara ona i te hoê hape rahi, e i teie matahi paari to’na, ua hoʻi mai teie haamana‘oraa ia’na. Aita e matara te mana‘o hapa. Aita ta’na e nehenehe e hoʻi i muri i to’na apîraa ra no te faaore i te ohipa ta’na i rave ; ua nehenehe râ ta’na e haamata faahou i te vahi i reira oia, e na roto i te tauturu, e tumâ i te mana‘o hapa tei pee noa ia’na i tera ra mau matahiti.

Ua mauruuru roa vau e, i to’u haapiiraa ia’na i te mau parau tumu i roto i te Buka a Moromona, mai te huru ra e, e teimaha rahi tei iritihia, mai ni‘a mai to’na tapono. I to raua faahororaa i te pereoo no te hoʻi i tera mau maile ta raua i haere mai, ua vaiiho teie taata paari i muri ia’na i te mana‘o hapa no te mau ofatiraa tahito.

Mai te peu ua « ara atoa hoi outou ia ite i to outou tiaraa măta’uta’u ra »9 e ua hinaaro outou ia oraora roa mai i te pae varua, a farerei i to outou episekopo. Te mau nei oia i te mau taviri e ua nehenehe ta’na e tauturu ia outou i ni‘a i te eʻa no te tatarahaparaa.

E tatarahapa te taata no’na iho, e na reira atoa te faaoreraa hara ia tae mai. Te titau noa nei te Fatu ia fariu ê te taata i ta’na mau hara, e « e faaore hoi [Oia] i ta ratou hara e … e ore au e mana‘o faahou i to ratou ino ».10

Ia oti te faanahoraa no te tatarahapa i te ravehia, e ite maramarama mai outou i te auraa o te parau fafau a Isaia no ni‘a i te Taraehara : « E tena na, e faatiatia na tatou i te parau, te na reira maira Iehova : ia uteute roa ta outou mau hara ra, e riro ïa mai te hiona ; e ia uraura noa’tu mai te faaio ra, e riro ïa mai te vavai ra i te teatea ».11

Mai te pua papa‘i te nehenehe e tumâhia mai ni‘a mai i te tapura ereere, na roto i te tatarahaparaa mau e ti‘a ai i te mau ohipa o ta tatou ofatiraa ture e tumâhia na roto i te Taraehara a Iesu Mesia. E tano teie parau fafau noa’tu te vairaa o te taata.

Te haapii nei te evanelia ia tatou ia oaoa, ia roaa te faaroo e eiaha e feaa, ia ite i te ti‘aturiraa e ia upootiʻa i te mana‘o taiâ, ia faaruʻe i te poiri e ia fariu i te maramarama no te evanelia mure ore.

Ua faaara mai Paulo e vetahi atoa i te mau fifi o to tatou anotau e te tau e haere mai nei. Areʻa râ, e nehenehe te hau e faati‘ahia i roto i te aau o te taata atoa e fariu i te mau papa‘iraa mo‘a ma te haamatara i te mau parau fafau no te parururaa e no te faaoraraa e haapiihia nei i reira. Te ani nei matou i te taatoaraa ia fariu i te Faaora ra, o Iesu Mesia, i Ta’na mau haapiiraa te itehia nei i roto i te Faufaa Tahito, te Faufaa Apî, te Buka a Moromona, Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau e te Poe Taoʻa Rahi.

Te horo‘a atu nei au i to’u iteraa papû no te papa‘iraa mo‘a ei hoê taviri no to tatou parururaa pae varua. Te faaite papû atoa nei au no te mana faaora o te Taraehara a Iesu Mesia, « ia ora na roto ia’na [te mau taata] atoa ».12 o te faaorahia. Ua faati‘a-fahou-hia te Ekalesia a te Fatu i ni‘a i te fenua nei. Te faaite papû nei au i te parau mau o te evanelia. E ite au No’na. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.