2010–2019
Ko e Kī ki he Maluʻi Fakalaumālié
ʻOkatopa 2013


Ko e Kī ki he Maluʻi Fakalaumālié

ʻE lava ke nofoʻia ʻe he melinó ʻa e loto ʻo e tokotaha takitaha ʻoku kumi ki he folofolá pea fakaava mai e ngaahi talaʻofa ʻo e maluʻí mo e huhuʻí.

Ne ‘ikai fuoloa mei heni naʻá ku silaʻi ha ongomeʻa ʻi he temipalé. Naʻe moʻui taau ʻa e ongo meʻá ni ke na aʻusia ʻa e ʻaho fakaʻofoʻofa ʻoku mavahe ai ha foha mo ha ʻofefine mei hona ʻapi tupuʻangá ʻo hoko ko e husepāniti mo e uaifi. ʻI he meʻa toputapú ni, naʻá na haohaoa mo maʻa. Te na kamata ohi hake haʻana fānau ʻi hono taimi totonu,‘o fenāpasi mo e sīpinga ne fokotuʻu heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku fakafalala ʻena fiefiá, mo e fiefia ʻa e ngaahi toʻutangata ʻo e kahaʻú ki hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ko ia ne fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí mo fakahā mai ʻi Heʻene ngaahi folofolá.

ʻOku fifili ʻa e mātuʻa ʻo e ʻaho ní pe ʻoku ʻi ai ha potu malu ke ohi hake ai e fānaú. ʻOku ʻi ai ha potu malu. ʻOku ʻi he ʻapi ia ʻoku uho ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku tau tokanga ki he fāmilí ʻi he Siasí, pea ʻoku tau faleʻi e mātuʻa he potu kotoa ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he māʻoniʻoni.

Naʻe kikite mo fakatokanga e ʻAposetolo ko Paulá “ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻa e kuonga fakatuʻutāmaki.

“Koeʻuhí ʻe ʻofa ʻa e kau tangatá kiate kinautolu pē, ʻo mānumanu, mo pōlepole, mo laukau, mo leakovi mo talangataʻa ki he mātuʻá, mo taʻe-fakafetaʻi mo taʻe-māʻoniʻoni,

“ʻO taʻe-maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ngali mo e kāingá, ʻo liʻaki ʻa e lea fakapapaú, ko e kau lohiaki, ko e kau holikovi, ko e kau angamālohi, ko e kau manuki kiate kinautolu ʻoku leleí,

“Ko e kau lavaki, ʻo anga ʻohonoa, mo loto fielahi, ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamāmá ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá;

“ʻOku nau maʻu hono ngeʻesi ʻo e lotú ka ʻoku nau liʻaki ʻa hono mālohí: ke ke afe mei he kakai peheé.”1

Naʻe toe kikite foki ʻa Paula, “Ka ko e kau tangata angakoví mo e kau fakahalá, te nau tupulaki ʻi he kovi ki he kovi, ʻo faʻa kākaaʻi: pea ʻe kākāʻia ʻa kinautolu.”2

ʻOku hoko e ngaahi vēsí ni ko ha fakatokanga, ʻo fakahaaʻi e sīpinga ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei aí. Kuo pau ke tau tokanga mo faivelenga maʻu ai pē. Te tau lava ʻo fakamanatu fakatāutaha e ngaahi kikité ni mo fakaʻilongaʻi e tafaʻaki ʻoku tau ʻi aí pea mo hohaʻa ki ai ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní:

Taimi faingataʻa—lolotongá ni. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuongá mātuʻaki fakatuʻutāmaki.

Kau mānumanu, pōlepole, laukau—ʻoku nau ʻi hotau lotolotongá kotoa.

Kau leakovi, talangataʻa ki he mātuʻá, taʻe-fakafetaʻi, taʻe-māʻoniʻoni, taʻe-maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ngali mo e kāingá—ʻoku lahi fau ʻeni ʻi māmani.

Kau liʻaki ʻo e fakapapaú, kau lohiaki, mo e hā fua—ʻe lava ke fakamoʻoniʻi ʻoku nau hoko kotoa ʻi hotau ʻātakaí ʻiate kitautolu.

Naʻe toe lea foki ʻa Molonai ki he angahala hotau kuongá ʻi heʻene fakatokanga:

“ʻO ka mou mamata ki he haʻu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate kimoutolú … ke mou ʻā hake ʻo ʻilo ki hoʻomou tuʻutāmaki fakamanavaheé. …

“Ko ia, ko au Molonai, naʻe fekauʻi au ke hiki ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke fakangata ʻa e angahalá, koeʻuhí ke hoko mai ʻa e taimi ʻa ia ʻe ʻikai ke maʻu ai ʻe Sētane ha mālohi ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, kae kehe ke lava ʻo fakalotoʻi ʻa kinautolu ke failelei maʻu ai pē, ke nau haʻu ki he matavai ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē pea moʻui.”3

ʻOku mātuʻaki tonu e fakamatalaʻi ʻe Paula mo Molonai hotau kuongá pea he ʻikai lava ke tukunoaʻi. Mahalo ʻe fakatupu uesia mo fakalotosiʻi ki ha tokolahi. Ka, ko e taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he kahaʻú, ʻoku ou fōngia ʻi he ngaahi ongo ʻo e fakatuʻamelié.

Makehe mei he lisi ʻo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi palopalema ʻi he fakahā ʻa Paulá, naʻá ne toe talamai ai e meʻa te tau lava ʻo fai ke maluʻi kitautolú:

“Ke tuʻu maʻu pē ʻa koe ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia kuo akonekina ai koé, pea kuó ke ʻilo pau ki aí, ʻo ke ʻilo ʻa ia kuó ke maʻu ia mei aí;

“Koeʻuhí ʻoku talu hoʻo kei siʻi, naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻui ʻi he tui ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsuú.”4

ʻOku ʻi he ngaahi folofolá ʻa e ngaahi kī ki he maluʻi fakalaumālié. ʻOku ʻi ai ʻa e tokāteline mo e ngaahi fono mo e ngaahi ouau te nau fakafoki mai e fānau takitaha ʻa e ʻOtuá ki ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi.

Kuo fai ha ngāue lahi ʻi he ngaahi taʻu ʻo e teuteú, ke paaki e folofolá ʻi he lea fakafonua kotoa ʻo ʻi ai e futinouti mo e ngaahi fefakamoʻoniʻaki. ʻOku tau feinga ke maʻu ia ʻe kinautolu kotoa ʻoku fie akó. ʻOku nau akoʻi mai e feituʻu ke tau ō ki aí mo e meʻa ke faí. ʻOku nau ʻomai e ʻamanaki lelei mo e ʻilo.

Naʻe akoʻi au ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ʻe ʻEletā S. Tiliuefi ʻIongi ʻo e Kau Fitungofulú ki ha lēsoni fekauʻaki mo hono lau ʻo e folofolá. Naʻe fefaʻuhi ha siteiki ʻi he fekeʻikeʻí mo e faingataʻaʻia ʻa e kāingalotú, pea fie maʻu ke fai ha faleʻi.

Naʻá ku ʻeke kia Palesiteni ʻIongi, “Ko e hā e meʻa ke u lea ʻakí.”

Naʻá ne talamai pē, “Tala ange ke nau lau e folofolá.”

Peá u ʻeke ange, “ʻA e folofola fē?”

Naʻá ne talamai, “Ha folofola pē. Hangē ko ʻeni, talaange ke fakaava ʻenau Tohi ʻa Molomoná, pea kamata lau. He ʻikai hano taimi kuo hoko mai e ongo ʻo e nongá pea maʻu ha ueʻi fakalaumālié, pea ʻe haʻu ʻa e founga fakaleleiʻí ʻiate ia pē.”

ʻAi e lau folofolá ke hoko ko ha konga hoʻomou meʻa angamaheni ʻoku faí, pea ʻe muiaki mai ai e ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻi he folofolá ha leʻo ʻo e fakatokanga, pea ʻoku toe ʻi ai foki mo ha ivi maʻongoʻonga.

Kapau ʻoku foʻou kiate koe he kamataʻangá ʻa e fakalea ʻo e folofolá, lau pē. He ʻikai hano taimí kuó ke fakatokangaʻi ʻa e fakaʻofoʻofa mo e mālohi ʻoku ʻi he ngaahi peesi ko iá.

Naʻe pehē ʻe Paula, “ʻOku foaki mai ʻa e Tohi Tapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto [ʻi] he māʻoniʻoni.”5

Te ke lava pē ʻe koe ke ʻahiʻahiʻi e talaʻofa ko ʻení.

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi fakatuʻutāmaki; ka te tau lava mo hotau fāmilí ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei mo ha nonga. Kuo pau ke ʻoua naʻa teitei loto foʻi ʻa kinautolu ʻoku nofo ʻi he mamahí, ʻo munomuna pe ʻe lava ʻo toe fakahaofi e fānaú mei he potu kuo ʻave kinautolu ki ai ʻe he māmaní. “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.”6 ʻOku mālohi ange ʻa e māʻoniʻoní ʻi he angahalá.

ʻE ʻilo he fānau naʻe akoʻi kei iiki ke mahino ʻa e folofolá, ʻa e hala ʻoku totonu ke nau fou aí pea te nau meimei fakahehema lahi ke nofo ʻi he hala ko iá. ʻE malava ʻa kinautolu ʻoku heé ʻo toe foki, pea te nau ʻilo honau hala, ʻo ka tokoniʻi.

Naʻe fakafepaki e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi ha taimi, ki he Siasí, ka naʻa nau fakatomala kimui ange ʻo foua ha fuʻu liliu lahi. ʻOku tau lau ʻia ʻAlamā, “[Ko e] ngaahi foha ko ʻeni ʻo Mōsaiá … kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu pea kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.”7

Naʻe kei taʻu nima pē ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ʻi he taimi ne fakapoongi ai ʻene tamai ko Hailamé, ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí. Naʻe fononga kimui ange ʻa Siosefa ʻi he ngaahi toafa mohukú mo siʻene faʻē uitoú.

Naʻe ui ia ʻi hono taʻu 15, ke ngāue fakafaifekau ki Hauaiʻi. Naʻá ne ongoʻi tuēnoa mo taʻelata peá ne pehē: “Naʻá ku mātuʻaki mafasia. … Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kuó u mātuʻaki māʻulalo ʻi hoku tuʻunga masivá, hala ha poto mo ha ʻilo, ko ha kiʻi tamasiʻi pē, ʻoku faingataʻaʻia ke fesiofaki mo ha taha.”

Lolotonga e fakalaulauloto ʻa Siosefa ki he tuʻungá ni ʻi ha pō ʻe taha, naʻá ne misi ʻokú ne fononga, ʻo fakavavevave he vave taha naʻá ne lavá. Naʻá ne toʻo ha kiʻi kofukofu. Fāifai, pea aʻu ki ha fale fakaʻofoʻofa, ʻa ia ko e feituʻu ne fononga ki aí. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi heʻene ofi atú, ha fakaʻilonga ʻoku pehē, “Kaukau.” Naʻe fakavavevave atu leva ki loto ʻo kaukau. Naʻá ne fakaava leva ʻa e kofukofú ʻo ʻilo ai ha vala hina ʻoku maʻa. Naʻá ne pehē, “Ko ha meʻa kuo fuoloa ʻeku taʻe-sio ai.” Naʻá ne tui leva pea fakavavevave atu ki he matapā ʻo e falé.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku tukituki, pea ava mai ʻa e matapaá, pea ko e tangata naʻe tuʻu he matapaá ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe hangē ne kiʻi fakamāú ʻene vakai maí, pea ko e ʻuluaki lea naʻá ne fai maí ko e: ‘Siosefa, ʻokú ke tōmui.’ Ka naʻá ku lotofalala pea pehē ange:

“‘ʻIo, ka ʻoku ou maʻa—ʻoku ou maʻa!’”8

Pea ʻe lava ke tau pehē kotoa.

Kapau ʻokú ke fononga ʻi he hala ʻo e tuí mo mālohi ʻi he Siasí, nofo maʻu ai mo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá. Laka atu kae ʻoua kuo hokosia e taimi ʻe hoko mai ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí kiate koé mo fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha ivi takiekina mālohi ʻi hoʻo moʻuí.

Kapau ʻokú ke lolotonga ʻi ha hala ʻoku huʻu kehe mei he meʻa ʻoku fakahā ʻi he folofolá, tuku ke u fakapapauʻi atu, ʻoku ʻi ai ha hala ke foki ai.

Kuo ʻosi foaki ʻe Sīsū Kalaisi ha founga mātuʻaki mahino ke tau fakatomala ai mo maʻu e fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava ke maʻu ʻa e faitoʻo ki he lahi taha ʻo e ngaahi fehalākí ʻaki e kole fakamolemole ʻi he lotu fakatāutaha. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fokoutua fakalaumālie ʻe niʻihi, tautautefito kiate kinautolu ʻoku fekuki mo e maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá, ʻoku fie maʻu moʻoni ai e tokoni mo e faitoʻo ʻa e toketā fakalaumālie totonú.

Naʻe haʻu ki hoku ʻōfisí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ha finemui mo siʻene tangataʻeiki toulekeleká. Naʻá ne ʻomi ia ʻi ha maile ʻe laungeau ke maʻu ha fakanonga ki he loto halaia naʻá ne ongoʻí. Naʻá ne fai ha fehalaaki mamafa ʻi heʻene kei talavoú, pea ne foki mai ʻi heʻene motuʻá ʻa e manatu ko iá. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tekeʻi ʻa e ongoʻi halaiá. He ʻikai ke ne lava ʻiate ia pē ʻo toe foki pe liliu e palopalema heʻene kei siʻí, ka te ne lava ʻo kamata ʻi he tuʻunga naʻe ʻi aí, ke toʻo atu ʻa e loto halaia kuo tulimui ʻiate ia he ngaahi taʻu ko ʻení, ʻo ka tokoniʻi.

Naʻá ku fakamālō ʻi he hangē ne huʻi atu ha kavenga mafasia lahi mei hono umá, ʻi heʻeku akoʻi ki ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi ne na foki meʻalele ai mo siʻono ʻofefiné ʻi he ngaahi laumaile ko iá, kuo tuku kimui ʻe he tangataʻeiki toulekeleká ni ʻa e ongoʻi halaia ʻi he ngaahi maumaufono ʻo e kuo hilí.

Kapau te mou “ʻā hake ʻo ʻilo ki hoʻomou tuʻutāmaki fakamanavaheé”9 mo fie foki ʻo moʻui lelei fakalaumālie kakato, talanoa mo hoʻo pīsopé. ʻOkú ne maʻu ʻa e ngaahi kií pea ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi he hala ʻo e fakatomalá.

Ko e fakatomalá ʻoku fakafoʻituitui, pea pehē mo e fakamolemolé. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tafoki ha taha mei heʻene ngaahi angahalá, “[Ne] fakamolemole ʻenau hiá, mo … ʻikai toe manatu ki heʻenau angahalá.”10

ʻI he kakato ko ia e founga ʻo e fakatomalá, ʻe toki mahino kiate koe hono ʻuhinga ʻo e talaʻofa ʻa ʻĪsaia fekauʻaki mo e Fakaleleí: “ʻOku pehē ʻe [he ʻEikí], Mou haʻu, pea ke tau alea fakataha: he neongo ʻa e tatau hoʻomou angahalá mo e kula-ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí; kapau ʻoku kulokula ai ʻo hangē ko e kulamūmuú, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi.”11

Hangē ko e lava ke tāmateʻi ʻa e sioká mei ha palakipoé, ʻe lava pehē pē ke tāmateʻi ʻa e nunuʻa ʻo ʻetau maumaufonó tuʻunga he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi he fakatomala moʻoni. ʻOku ngāue ʻaki e talaʻofa ko iá ʻi ha faʻahinga meʻa pē.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau fiefia, ke tau tui kae ʻikai manavasiʻi, ke maʻu ha ʻamanaki lelei mo ikunaʻi ʻa e loto foʻí, ke mavahe mei he fakapoʻulí kae tafoki ki he maama ʻo e ongoongolelei taʻengatá.

Naʻe fakatokanga ʻa Paula mo ha niʻihi kehe fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo hotau kuongá pea mo e ngaahi kuonga hoko maí. Ka ʻe lava ʻa e nongá ke toka ʻi he loto ʻo e taha kotoa ʻoku tafoki ki he folofolá mo fakaava ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e maluʻi mo e huhuʻi ʻoku akoʻi aí. ʻOku mau fakaafeʻi e taha kotoa ke tafoki ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ki Heʻene ngaahi akonaki ʻoku maʻu ʻi he Fuakava Motuʻá, Fuakava Foʻoú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻi Tofe Mahuʻingá.

ʻOku ou fakamoʻoniʻi pau atu ko e folofolá ko ha kī ia ki hotau maluʻi fakalaumālié. ʻOku ou toe fakamoʻoni foki ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, “[ʻe] lava ʻiate ia ʻo fakamoʻui ʻa [e taha] kotoa pē”12 Kuo fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi māmani. ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni kiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.