2010–2019
Kajoor, Lan̄lōn̄, im Iakwe n̄an Kōjparok Bujen
Oktoba 2013


Kajoor, Lan̄lōn̄, im Iakwe n̄an Kōjparok Bujen

Ij kūr kōj kajjojo n̄an etale ewi jon̄an ad iakwe Rilo̧mo̧o̧r eo, kōjerbal juon kein jon̄ak ekōjkan ad kōjparoki bujen ko.

Ikōņaan ijjino kōn juon bwebwenato me ej un̄ūr būruwō.

Juon jota juon em̧m̧aan ekar kūr tok ļalem iaan sip ko an n̄an jikin kone eo ilo bon̄en eo. Baam̧le eo an raar lali kōn eļap itok lim̧o ke eaar ikkūr, “Itok,” im em̧ōkaj an sip ko ļalem bōk bōraer im jibadeļo̧k e. Emen sip raar iaekwoj ilo iaļ eo aer ļo̧k n̄an ippān. Kōn meanwōr eo an eaar mera an eoeok ioon bōran siip ko emem. Sip ko raar jeļā ainikien im raar iakwe e.

Bōtaab sip eo kein kōļalem eaar jab ettōrļo̧k. Eaar juon kokōrā eo ekilep me kar wiakake juon wiik m̧oktaļo̧k jen armej eo nejin, eo me eaar kwaļo̧k bwe elej, ekipilia, im aolep iien ej kōm̧m̧an an sip ko jet ejepōklōkļo̧k. Armej eo juon eaar bōk sip eo im kar likoje ņae juon aļaļ ilo melaaj eo an ium̧win wōt jejo raan ko bwe en jeļā wāween tōt. Em̧m̧aan in eaar kijenmej katakin e n̄an iakwe e im sip ko jet mae iien āliktata eaar wōr wōt jidik to ipelaakin kōnwaan bōtaab eaar jab aetok kitien n̄an lukoje.

Joteen eo ke baam̧le eo an rej wateļo̧k, em̧m̧aan eo eaar jipadōkļo̧k sip kokōrā eo, eo me eaar jutak itōrerein meļaaj eo, im eaar bar ba, “Itok. Kwoban bar loklok. Kwe rianem̧kwōj.” Innām eaar kepaakļo̧k, likut pein ioon bōran, im etetal ippānļo̧k im sip ko jet n̄an jikin kone eo.1

Ilo jetōb eo an bwebwenato jab in, ij jar bwe Jetōb Kwojarjar enaaj jipan̄ kōj katak ippān doon joteen in kōn kōjparok bujen. Kōm̧m̧ani im kōjparok bujen ko ej meļeleļe in kālet n̄an wūjlepļo̧k kōj make n̄an Jemedwōj ilo Lan̄ im Jisōs Kraist. En juon kalim̧m̧ur n̄an ļoor Rilo̧mo̧o̧r eo. Ej leke E im kōņaan kwaļo̧k ad kam̧oolol kōn wōņāān eo Eaar kōļļāāiki n̄an kanemkwōj kōj kōn menin letok eo eļap an Pinmuur eo.

Elder Jeffrey R. Holland eaar kōmeļeļeik bwe “bujen ej juon koņ ilo jetōb ñan liāp epen, juon kallim̧ur n̄an Anij Jemed bwe jenaaj mour kake im ļōmņak kake im kōm̧m̧ane ilo juon wāween em̧m̧an―wāween eo an Nejin, Irooj Jisōs Kraist. Ilo wāween eo juon, Jemed, Nejin, im Jetōb Kwojarjar rej kallim̧uri kōj kōn mour indeeo.”2 Ilo liāp eo epen, Irooj ej kwaļo̧k jet jekjek ko im jej errā n̄an kōjparoki. Kōm̧m̧an im kōjparok bujen ko ad ej juon ad wūjlepļo̧k n̄an erom āinwōt Rilo̧mo̧o̧r eo.3 Unleplep eo ej n̄an kajieon̄ m̧anit ko rem̧m̧antata rewalok ilo juon iaan al in jar eo em̧m̧an: “Inaj ilok ijo kwoj kōnan bwe in ilok. … Inaj ba ta eo kwoj kōnan bwe in ba. … Inaj erom wōt juōn eo kwoj kōnan.”4

Etke Jej Aikuj Kōjparok Bujen ko?

1. Kōjparok bujen ej kōkajoorļo̧k, komaroñ, im kōjparok.

Nipai eaar lo ilo visōn kōn kōjeram̧m̧an ko raorōk Irooj eaar lutōkleplep ioon rikōjparok bujen ro. “Im ālkin men kein, n̄a, Nipai, iaar lo kajoor in Lam an Anij, bwe ekar bun̄ ioon … armej in bujen ko an Irooj, … im raar pojak kōn jim̧we im kōn kajoor in Anij ilo aiboojoj eļap.”5

Jem̧aanļo̧k iaar ioon juon m̧ōtta eo ejitenbōro. Liin eaar kam̧ool bwe ālkin an bōk menin letok ekwojarjar an tam̧peļ eo, eaar en̄jake kajoorļo̧k kōn kajoor eo n̄an jum̧ae kapo ko me ekijon̄ iooni m̧oktaļo̧k.

Ilo ad kōjparok bujen ko ad, jej barāinwōt bōk peran im kajoor n̄an jipan̄ kōj ineek eddo ko an ro jet. Juon kōrā eo ewōr juon nejin ļaddik eaar rub būruwōn eo eaar ioon juon apan̄ eļap ilo mour in. Kōn tōmak eo an ilo sister ro ilo Doulul eo an Kōrā āinwōt rikōjparok bujen ro, liin ear kajjitōk ippāer n̄an jitlo̧k im jar kōn ļaddik eo nejin. Bar juon sister eaar kwaļo̧k an kar kōņaan kar bar kajjitōk kōn ejja jar rōt eo wōt jān sister ro. Iiō ko tokālik, ļaddik eo nejin make eaar apan̄. Liin eaar lukkuun kōņaan kūrtok er n̄an jipan̄ baam̧le eo an ineek eddo in. Rilo̧mo̧o̧r eaar ba, “Ilo men in armej otemjej renaaj jeļā bwe kom̧ij rū kaļora, eļan̄n̄e kom̧ij yokwe doon.”6

O, sister ran, ewōr ad aolep eddo ko n̄an ineeki im eddo ko n̄an kwaļo̧ki. Juon kūr n̄an ineek eddo ko an doon ej juon kūr n̄an kōjparok bujen ko ad. Kapilōk eo an Lucy Mack Smith n̄an sister ro ilo Doulul eo jinointata an Kōrā ro eaar kanooj wōr tokjen rainin jen kar m̧okta: “Jej aikuj m̧ōņōņō ippān doon, lale doon, kaenōm̧m̧an doon im bōk ekkatak, bwe jen aolep maron̄ pād ippān doon ilo lan̄.”7 En̄in ej jekjek eo em̧m̧antata ilo kōjparok bujen eo im jerbal in loļo̧k an kōrā!

Bok in Mormon ej kakeememej kōj bwe men̄e rikanaan Alma eaar ineek eddo eo kōn an ļaddik eo nejin jum̧ae. Ak Alma ekar jeram̧m̧an kōn ro jein im jatin m̧aan im kōrā ro rej kōjparok bujen eo ilo ko̧jpeļ eo ro raar lukkuun oktakļo̧k n̄an Irooj im kar jeļā ta meļeļein ineek eddo ko an doon. Jejeļā kōn eoon eo ilo Mosaia me ej kōnono eļap kōn tōmak im jar eo an Alma kōn ļaddik eo nejin. Bōtaab jeje ko rej ba bwe “Irooj … eaar ron̄ jar ko anarmej ro an, im barāinwōt jar ko an eo karejeran, Alma.”8

Jejeļā bwe aolep iien Irooj ej m̧ōņōņō n̄e juon armej ej ukwelo̧k, 9 bōtaab ikdelel eo ad ilōn̄in aolep ej bwe ajri ro nejid ren ļoor kapilōk eo an Būreejtōn Henry B. Eyring n̄an “jino kiiō im dim” ilo kōm̧m̧ani im kōjparok bujen ko.10 Ejjab etto, juon kōļmenļo̧kjeņ-ekaitoktoklimo im juon kajjitōk eaar walōn̄tak ilo juon ko̧o̧njeļ an ritōl ro an prieshood im radik ko: “Jej ke lukkuun kōņaan bwe ro ralitōk aer iiō ren kōjparok bujen ko aer?” Ke kōm̧ij kōnono ippān doon, eaar maron̄ in alikar bwe juon wāween n̄an kōpooj ajri ro n̄an kōm̧m̧ani im kōjparok bujen ko an peptaij ej n̄an jipan̄ er jeļā n̄an kōm̧m̧ani im kōjparok juon kallim̧ur epidodo.

M̧am̧a im baba ro retiljek remaron̄ in jeļā ijo em̧m̧antata n̄an katakin im tōpar aikuj ko an ajri ro nejier. Ilo an m̧am̧a im baba ro pukot im jerbal e ioon m̧adenļo̧k an juon make, kōnono ippān doon, im kwaļo̧k im katakin pedped ko repidodo ilo ko̧jpeļ in, enaaj wōr ippāer kajoor n̄an kōkajoorļo̧k im kōjparok baam̧le ko aer. Ro uwaan baam̧le ko jet remaron̄ barāinwōt jipan̄. Lōļļap eo jimmaō eaar katakin kōm̧ aorōk eo n̄an kōjparok kallim̧ur ko kōn juon al eo epidodo me einļo̧k wōt in: “M̧okta jen am kōm̧m̧ane juon kallim̧ur, lukkuun kejekļo̧kjeņ kake aorōk eo an. Innām n̄e kar kōm̧m̧ane, lukkuun dāpij kallim̧ur eo. Dāpiji ilo būruom̧.” Al in ekadu kar kwaļo̧k kōn iakwe, tōmak, im kajoor kōnke jim̧m̧a eaar dāpij kallim̧ur ko an make ilo būruwōn.

Juon kōrā eo emeļeļe ilukkun jeļā kajien eaar kobaik ajri ro nejin ilo kijejeto ko an n̄an kōjparok bujen ko an. Eaar laudin̄din̄ n̄an ineek eddo ko an ro riturin, ro m̧ōttan, im ro uwaan ward eo―im kaenōm̧m̧an ro rej pād ilo aikuj in aenōm̧m̧an. Eaar jab menin kailibōkbōk ke leddik eo nejin edik eaar itok im kajjitōk jipan̄ n̄an jeļā ekōjkan jipan̄ in kaenōm̧m̧an eo em̧m̧antata n̄an eo m̧ōttan me jemen ej kab mej. Eaar juon tōre ejjejet n̄an katakin bwe ikdelel im m̧akūtkūt ko an n̄an kaenōm̧m̧an eo m̧ōttan kar juon wāween n̄an kōjparok bujen peptaij eo an. Ekōjkan ad kōm̧m̧ane bwe ajri ro ren kōm̧m̧an im kōjparok bujen ko an tam̧peļ eļan̄n̄e jejjab kōm̧m̧an bwe ren kōjparok bujen eo aer m̧oktata―bujen in peptaij eo aer?

Elder Richar G. Scott eaar ba, “Juon iaan kōjeram̧m̧an ko reļļap jemaron̄ leļo̧k n̄an laļ in ej kajoor eo an likūt Kraist ilo io̧lepen m̧weo ijo ko̧jpeļ in ej waļo̧k ie, bujen ko rej kōjparoki im iakwe ej depdep ie.”11 Ta jet iaan wāween ko jemaron̄ ejaaki āinwōt juon kapijuknen n̄an kōpooj ajri ro nejid n̄an kōm̧m̧ani im kōjparok bujen ko an tam̧peļ?

  • Jemaron̄ lale ippān doon ta meļeļe in n̄an erreeo kōn juon peba in mālim an tam̧peļ.

  • Jemaron̄ lale ippān doon ekōjkan n̄an ron̄jake Jetōb Kwojarjar. Kōnke menin letok kwojarjar eo an tam̧peļ ej bōk jān revelesōn, jej aikuj in katak kapāāl eo eaorōk.

  • Jemaron̄ lale ippān doon ekōjkan n̄an ekkatak n̄an kōjerbal kōkaļļe ko, ijjino kōn kōkaļļe ko rekwojarjar an peptaij im kwojkwoj eo.

  • Jemaron̄ lale ippān doon etke ānbwiinid ekwojarjar, etke jet iien rej ba ej āinwōt juon tam̧peļ, im ekōjkan karbōb ilo nuknuk im karbōb reiookļo̧k piktok in nuknuk kwojarjar eo an tampeļ.

  • Jemaron̄ lale ippān doon karōk in m̧ōņōņō eo ilo jeje ko rekwojarjar. Toon wōt ad meļeļe kōn karōk eo an Jemedwōj Ilan̄ im Pinmuur eo ilo jeje ko rekwojarjar, enaaj ļapļo̧k meļeļe in kabun̄-jar an tampeļ eo.

  • Jemaron̄ in katak ippān doon kōn bwebwenato ko an ro jibūd im jim̧aad, pukōt menmenbwij an baam̧le, index, im kōm̧m̧ane jerbal ko rellōn̄ an tam̧peļ n̄an ro remej jej iakwe er.

  • Jemaron̄ lale ippān doon meļeļe in naan ko āinwōt menin letok eo ekwojarjar an tam̧peļ, kain̄i, liāp, priesthood, kii ko, im naan ko jet reiokļok kabun̄-jar an tampeļ.

  • Jemaron̄ kwaļo̧k bwe jej etal n̄an tampeļ n̄an kōm̧m̧ani bujen ko ippān Jemedwōj Ilan̄―im jej jepļaak n̄an kapijuknen n̄an kōjparoki! 12

Jen keememej unin kōnono eo kōn “em̧m̧an, em̧m̧anļo̧k, im em̧m̧antata” ilo ad katakin.13 Ej juon men em̧m̧an n̄an katakin ajri ro nejid kōn tampeļ. Em̧m̧anļo̧k n̄an kōppopo im kōtmene bwe ren kōm̧m̧ani im kōjparok bujen ko. Em̧m̧antata kwaļo̧k n̄an er waanjon̄ak eo me eddāp n̄an bujen in peptaij im tam̧peļ eo ad make! Sister raņ, jej ke kile eddo in ad eaorōk ilo jerbal in lo̧mo̧o̧r in ilo ad jerbal, katakin, im kōpooj ajri ro eddōkļo̧k ilo iaļen bujen in? Kajoor eo n̄an kōm̧m̧ane menin enaaj itok ilo ad kautiej im kōjparok bujen ko ad.

2. Kōjparok bujen ko eaorōk n̄an m̧oņōņō eo em̧ool.

Būreejtōn Thomas S. Monson eaar kwaļo̧k, “Bujen ko rekwojarjar reaikuj in kautieji jān kōj, im tiljek n̄ani ej menin aikuj n̄an m̧ōņōņō.” 14 Ilo  2  Nipai jej riit, “Im ālkin men kein, kōm ar mour ilo juon wāween elem̧ōņōņō.” 15 M̧oktaļo̧k ilo ejja jepta in jaar ekkatak bwe Nipai im armej ro an raar kalōk juon tam̧peļ. Ilo m̧ool raar m̧ōņōņō in kōjparok bujen ko! Im ilo Alma jej riit, “A lo eaar ejjeļo̧k juon iien ekam̧ōņōņōļo̧k ilubwiljin armej in Nipai, jān raan ko an Nipai, jān ilo raan ko an Moronai.” 16 Etke? Bar juon jej loe ilo eoon eo m̧okta me raar “tiljek ilo kōjparok kien ko an Irooj.”17 Rikōjparok bujen ro rej rikōjparok kien ro!

Ij iakwe eoon eo ej ba: “Im kiiō ke armej ro raar ron̄ naan kein, [meļeļe in naan ko kōm̧eļeļeik bujen peptaij eo], raar kabbokbok peier ilo m̧ōņōņō, im lam̧ōj: En̄in ej ikdelel eo an buruōm.” 18 Ij iakwe ikdelel eo an buruweer. Raar ikdelel n̄an kōm̧m̧an im kōjparok bujen ko aer!

Juon Jabōt juon sister eaar em̧ōņōņō im lam̧ōj, “Ij aikuj in bōk kwojkwoj rainin!” N̄āāt eo āliktata jaar m̧ōņōņō kōn menin? Im ekōjkan ad kōm̧m̧ane? Jej kōm̧m̧ane menin kōn iien otemjej kememej Rilo̧mo̧o̧r im iien otemjej kōjparok kien ko An, eo ekoba kōjparok raan in Jabōt im Kokwojarjar e. Jej kōm̧m̧ani menin kōn iien otemjej keememej E ilo ad iien otemjej kōm̧m̧ani jar ko ad im an baam̧le ko ad make, ekkatak jeje ko rekwojarjar aolep raan, im nokon in jota an baam̧le kajjojo wiik. Im n̄e jejjab kōm̧m̧ani men kein raorōk, jen ukwelo̧k im bar jinoe.

Kōm̧mani im m̧ōņōņō in kōjparok bujen ko ad ej letok kajoor im n̄an mour eo ekwojarjar im kain̄i ko rekwojarjar jej aikuji n̄an būki aolep men ko ewōr ippān Jemed Ilan̄.19 Kain̄i ko im bujen ko rej “men ko raorōk” āinwōt an Būreejtōn Henry B. Eyring kar ba: Armej ro Rekwojarjar rej armej in bujen. Jān tōre in peptaij eo n̄an m̧ōttan ko in jetōb ilo mour ko ad, jej kōm̧m̧ani kallim̧ur ko ippān Anij im Ej kōm̧m̧ani kallim̧ur ko ippād. Ej iien otemjej kōjparok kallim̧ur ko An liļo̧k n̄an ro rikarejeran em̧ōj An kōmālim, ak ej mālijon̄e mour ko ad n̄an lale eļan̄n̄e jej kōm̧m̧an im kōjparok bujen ko ad Ippān.”20

3. Kōjparok bujen ko ad ej kwaļo̧k ad iakwe n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo im Jemedwōj ilo Ilan̄.

Iaan aolep un kein jej aikuj tiljek ļo̧k ilo ad kōjparok bujen eo, iakwe―ej un eo eļap ļo̧k jen aolep men. Juon eoon ilo Kallim̧ur M̧okta ej juon eoon me eaar un̄ūr buruwō ilo ad ļōmņak kōn pedped eo an iakwe. Wōn iaad ejjab em̧akūt kōn bwebwenato eo ilo baibōļ kōn iakwe eo an Jekob im Rejel ilo ad riit, “Im Jekob ear jerbal jiljilimjuon iiō kōn Rejel, im rej āinwōt e iiet raan n̄an e, kōn an kanooj yokwe e”? 21 Sister raņ, jej ke kōjparok bujen ko ad ilo kain iakwe eo em̧wilaļ im ewūjlepļo̧k?

Etke Rilo̧mo̧o̧r eo eaar kōņaan kōjparok bujen eo An ippān Jemen im kakūrm̧ool jerbal eo An ekwojarjar n̄an en̄taan kōn jerawiwi ko an laļ? Eaar kōn iakwe eo An n̄an Jemen im An iakwe n̄an kōj. Etke Jemed eaar kōņaan letok Nejin E Make Wōt im wāppen Nejin M̧aan n̄an en̄taan im ineek jerawiwi ko, metak ko an bōro, n̄aninmej, im m̧ōjņo̧ ko an laļ in im aolep nana an mour in? Jej lo uwaak eo ilo naan kein: “Bwe kōn an Anij yokwe laļ, Ear letok juon wōt Nejin Ear keotak.”22

“Eļan̄n̄e jej lukkuun kam̧oolol kōn elōn̄ kōjeram̧m̧an ko me rej ad kōn pinmuur eo kar kōm̧m̧ane n̄an kōj, ejjeļo̧k men en Irooj emaron̄ kajjitōk ippād me jemaron̄ kar jab kōm̧telik im kōņaan kōm̧m̧an.”23 Ekkar n̄an ennaan in jen Būreejtōn Joseph Fielding Smith, kōjparok bujen ej juon iaļ n̄an kwaļo̧k ad iakwe epen keidi, Pinmuur eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin an ad Rilo̧mo̧o̧r im Ripinmuur im iakwe eo ewāppen an Jemedwōj ilo Ilan̄.

Elder Holland eaar ba, “Ij jab lukkuun jeļā kain rot naaj en̄jake eo ad ilo Raan in Ekajet eo, ak ijeļā inaaj lukkuun bwilōn̄ eļan̄n̄e ilo jet un ilo ekōnono in, Anij ejjab lukkuun kajjitōk ippād ta eo Kraist eaar kajjitōk ippān Piter: ‘Kwoj ke iakwe eō?’”24 Jotenin ij kūr kajjojo iaad n̄an etale ewi jon̄an ad iakwe Rilo̧mo̧o̧r eo, kōjerbal juon kein jon̄ak ekōjkan ad kōjparok bujen ko. Rilo̧mo̧o̧r eaar ba, “Eo kien ko Aō ippān, im ej kōjparoki, e in eo ej yokwe Eō. Im eo ej yokwe Eō Jema enaaj yokwe e, im In naaj yokwe e, im I naaj kwaļo̧k Eō n̄an e.”25 Ekōjkan ad aolep aikuji juon waļo̧k tok eo aolep iien an Rilo̧mo̧o̧r eo ilo mour ko ad raan otemjej!

Jen kememej bwe men̄e men ko me raar waļo̧k m̧oktaļo̧k ak apan̄ kiiō maron̄ un̄ir kōn Seperd eo Em̧m̧an ioon bōraad im ron̄jake Ainikien an ba: “Itok. Ejako am̧ bar loklok. Kwe riaenōmkwoj.” Rilo̧mo̧o̧r eo eaar ba, “N̄a seperd em̧m̧an. Seperd em̧m̧an ej leļo̧k an mour kōn sip ko.”26 Emaron̄ kar ba kōnke Eaar kōjparok bujen ko An kōn iakwe. Innām kajjitōk eo in, jenaaj ke? Jen etal wōt kōn tōmak, bōro ko relem̧ōņōņō, im juon ikdelel eļap āinwōt rikōjparok bujen ro. En̄in ej wāween ad kwaļo̧k ad iakwe n̄an Jemedwōj Ilan̄ im ad Rilo̧mo̧o̧r, erro jim̧or ij kam̧ool kōn iakwe eļap ilo etan Jisōs Kraist, amen

Kakeememej ko

  1. Lale D. Todd Christofferson, “You Are Free,” Ensign, M̧aaj. 2013, 38, 40; ak Liahona, M̧aaj. 2013, 16, 18.

  2. Jeffrey R. Holland, “Keeping Covenants: A Message for Those Who Will Serve a Mission,” New Era, Jān. 2012, 3; ak Liaona, Jān. 2012, 49.

  3. Lale “Understanding Our Covenants with God,” Ensign, Juļae 2012, 25; ak Liahona, Juļae 2012, 23.

  4. “Emaron̄ Jab Ion Tol Eutiej,” Al in Ajri,nō. 34; kar kakobaba.

  5. 1 Nipai 14:14.

  6. Jon 13:35.

  7. Lucy Mack Smith, ilo Daughters in My Kingdom: The History and Work of Relief Society (2011), 25.

  8. Mosaia 27:14; kar kakobaba.

  9. Lale Doctrine and Covenants 18:13.

  10. Lale Henry B. Eyring, “Spiritual Preparedness: Start Early and Be Steady,” Ensign ak Liahona, Nob. 2005, 37–40.

  11. Richard G. Scott, “For Peace at Home,” Ensign ak Liahona, Māe 2013, 30.

  12. Lale D. Todd Christofferson, “The Gospel Answers Life’s Problems and Challenges” (kweilo̧k in kaminene an ritōl aolepān laļ in, Pāp. 2012); lds.org/broadcasts.

  13. Lale Dallin H. Oaks, “Good, Better, Best,” Ensign ak Liahona, Nob. 2007, 104.

  14. Thomas S. Monson, “Happiness—the Universal Quest,” Ensign, Okt. 1993, 4; ak Liaona, M̧aaj. 1996, 5.

  15. 2 Nipai 5:27.

  16. Alma 50:23.

  17. Alma 50:22.

  18. Mosaia 18:11.

  19. Doctrine and Covenants 84:38.

  20. Henry B. Eyring, “Witnesses for God,” Ensign, Nob. 1996, 30; kar kakobaba.

  21. Jenesis 29:20.

  22. Jon 3:16.

  23. Joseph Fielding Smith, “Importance of the Sacrament Meeting,” Relief Society Magazine, Okt. 1943, 592.

  24. Jeffrey R. Holland, “The First Great Commandment,” Ensign ak Liahona, Nob. 2012, 84.

  25. Jon 14:21.

  26. Jon 10:11.