2010–2019
Te mana, te oaoa e te here i roto i te haapa‘oraa i te fafauraa
Atopa 2013


Te mana, te oaoa e te here i roto i te haapa‘oraa i te fafauraa

Te ani nei au ia tatou tata‘itahi ia hi‘opo‘a i to tatou here i te Faaora, ma te faito i te reira i to tatou huru oaoa i te haapa‘oraa i ta tatou mau fafauraa.

E haamata vau na roto i te hoê aamu e haaputapû nei i to’u aau.

I te hoê ahiahi, ua tuô te hoê taata i ta’na na mamoe e pae ia haere mai i raro a‘e i te tafare no te pô. Hi‘o anaanatae noa to’na utuafare i to’na tuô-ohie-raa, « Haere mai », i reira noa, e pae afii tei pee mai i ni‘a e fariu mai nei. E maha mamoe tei horo ia’na ra. Ma te here e te mărû, ua tape‘apeʻa to’na rima i na upoo e maha. E mea mâtau te mamoe ia’na e e mea here ia’na.

Aita râ te pae o te mamoe i horo mai. E mamoe rahi mau, e ufa, e tau hepetoma na mua’tu, ua horo‘ahia e to’na fatu ma te parau e, e mea oviri ona e te faaroo ore, e e arata‘i noa oia i te tahi mau mamoe i te vahi ê. Ua rave mai teie fatu apî i te mamoe e ua taamu ia’na i roto i ta’na aua no te tahi mahana ; no te haapii ia’na ia faaea i te hoê vahi. Ua faaoromai noa oia i te haapiiraa i teie mamoe ia here mai ia’na e te tahi atoa mau mamoe e ia tae i te hoê mahana, ua vaiiho-noa-hia te hoê taura poto i ni‘a i te ʻaʻi, aita faahou râ i taamuhia.

I tera ahiahi ra te mata‘ita‘i noa ra to’na utuafare, ua haafatata te taata i teie ufa, tei ti‘a noa i te otiʻa auʻa, e ua parau mărû faahou atura oia, « Haere mai. Aita faahou oe i taamuhia. Ua ora oe ». Ei reira, ma te here, ua tapiri oia ia’na, ua tape‘a to’na rima i to’na upoo e ua haere apipiti mai e te tahi atoa mau mamoe i raro a‘e i te tafare.1

Ia au i te varua o teie aamu, te pure nei au ia tauturu mai te Varua Maitai ia haapii amui mai tatou i teie pô no ni‘a i te parau no te haapa‘oraa i te fafauraa. Te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa, te auraa ra, e ma‘iti tatou ia taamu ia tatou i to tatou ra Metua i te Raʻi e ia Iesu Mesia. O te fafauraa ia’na iho ia pee i te Faaora. O te ti‘aturiraa Ia’na e te mana‘o hinaaro ia faaite i to tatou mauruuru no te hoo Ta’na i aufau no te faaora ia tatou na roto i te horo‘a hope o te Taraehara.

Ua faataa mai Elder Jeffrey R. Holland e, « e faaauraa pae varua taamu te fafauraa, e parau fafau hanahana te reira i mua i te Atua to tatou Metua e, e ora tatou e e feruri tatou e e rave tatou ia au i te hoê aveiʻa—te aveiʻa a Ta’na Tamaiti, te Fatu ra o Iesu Mesia. Ei reira, te Metua, te Tamaiti e te Varua Maitai e parau fafau mai ai ia tatou i te îraa o te hanahana no te ora mure ore.”2 I roto i taua faaauraa taamu ra, na te Fatu e faataa i te mau titauraa, e na tatou e farii ia haapa‘o i te reira. Te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa, o te hoê faaiteraa ïa no to tatou fafauraa ia tatou iho ia riro mai te Faaora ra te huru.3 Te mea hanahana roa a‘e, o te tutavaraa ïa ia roaa te huru tei faahiti-maitai-hia i roto i te mau irava o te himene : « E pee au ia oe [i te vahi ua hinaaro oe] … E parau vau i ta oe e ani mai … [E riro vau mai ta oe i hinaaro] ».4

No te aha e rave e e tape‘a i te mau fafauraa ?

1. Te haapa‘oraa i te fafauraa, e mea haapuai, e mea horo‘a i te mana e e mea paruru.

Ua ite Nephi i roto i te hoê orama i te mau haamaitairaa rahi ta te Fatu e tuu nei i ni‘a i te feia e haapa‘o i te fafauraa : « E ua hi‘o hoʻi au, o Nephi, i te mana o te Arenio a te Atua i te pouraa mai … i ni‘a iho hoʻi i te feia i [fafau i] te Fatu ra … o te parau ti‘a e te mana o te Atua i te hanahana rahi ra, o ta ratou ïa mauhaa ».5

Aita i maoro a‘enei, ua farerei au i te hoê hoa apî. Ua faaite papû oia e, i muri mai i to’na fariiraa i to’na oro‘a hiero, ua haapuaihia oia i te mana no te pato‘i i te mau faahemaraa ta’na i tafifi noa na.

Ia haapa‘o tatou i ta tatou mau fafauraa, e farii atoa tatou i te itoito e i te puai no te tauturu ia tatou ia amo i ta te tahi mau hopoi‘a. Te vai ra te hoê tuahine tei mauiui i te aau no te hoê tamaroa ta’na o te faaruru ra i te ati rahi e ua fatata i te pohe. No to’na faaroo i roto i te mau tuahine no te Sotaiete Tauturu ei feia haapa‘o i te fafauraa, ua faaitoito oia no te ani ia ratou ia haapae i te maa e ia pure no ta’na tamaiti. Ua faaite mai te tahi tuahine i to’na mana‘o e, ahani oia i ani i taua mau huru pure ra i to’na na tuahine. Tau matahiti na mua’tu, e fifi rahi atoa to ta’na tamaiti. Feruri noa oia ahani ua ani oia ia ratou ia tauturu mai i te amo i taua hopoi‘a ra. Ua parau te Faaora e, « O te mea teie e ite ai te taata’toa e, e pipi outou na’u ia aroha outou ia outou iho ».6

E te mau tuahine e, te vai nei te hopoi‘a na tatou ia amo e te hopoi‘a ia faaite atu. Te titauraa ia amo i ta te tahi hopoi‘a, o te titauraa atoa ïa ia haapa‘o i ta tatou mau fafauraa. Aita paha e tau tano a‘e mai teie nei no te parau aʻo a Lucy Mack Smith i te mau tuahine matamua no te Sotaiete Tauturu : « E ti‘a ia tatou ia here te tahi i te tahi, ia tia‘i te tahi i te tahi, ia tamahanahana te tahi e te tahi e ia titau i te haapiiraa, ia parahi amui paatoa tatou i te ra‘i ».7 Teie te numera hoê o te parau no te haapa‘oraa i te fafauraa e no te hahaereraa.

Te faahaamanaʻo mai nei te Buka a Moromona ia tatou e, ua amo atoa te peropheta Alama i te hopoi‘a ia haapii i te hoê tamaiti orure hau. Ua haamaitaihia Alama i te tahi taea‘e e tuahine i roto i te evanelia, e feia haapa‘o i te fafauraa, tei faafariu-hohonu-hia i te Fatu ra e tei haapii i te auraa no te amoraa i ta te tahi hopoi‘a. Ua mâtau maitai tatou i te irava i roto ia Mosia o te parau nei no ni‘a i te faaroo rahi o Alama e ta’na mau pure no ta’na tamaiti. Te parau atoa nei râ te papa‘iraa e, « ua faaroo aʻenei te Fatu ra i te pure a to’na ra mau taata, e te mau pure hoi a to’na ra tavini a Alama ».8

Ua ite tatou e, e oaoa noa te Fatu « i te varua taata ia tatarahapa »,9 tera râ ua hinaaro roa tatou paatoa ia pee ta tatou mau tamarii i te parau aʻo a te peresideni Henry B. Eyring ia « haamata vave a ia haere itoito noa i mua » i roto i te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa.10 Aita i maoro a‘enei, ua hiti mai te tahi parau faaume mana‘o, e uiraa tano atoa râ, i roto i te hoê apooraa na te feia faatere o te autahu‘araa e te mau pŭpŭ tauturu : e ti‘a anei ia tatou ia titau i te tamarii vaʻu matahiti ia haapa‘o i ta ratou mau fafauraa ? A tau‘aparau amui noa ai matou, ua tae mai te mana‘o e, te hoê rave‘a no te faaineine i te mau tamarii ia rave e ia haapa‘o i te mau fafauraa mo‘a no te bapetizoraa, o te tautururaa ïa ia ratou ia haapii ia rave e ia tape‘a i te hoê parau fafau ohie.

E ti‘araa to te mau metua haapa‘o maitai ia ite eaha te rave‘a maitai roa a‘e no te pahono i te mau hinaaro a ta ratou mau tamarii. Ia imi te mau metua i te heheuraa no ratou iho e ia haa ratou i ni‘a i te reira, ia tauaparau amui ratou, e ia tavini e ia haapii ratou i te mau parau tumu ohie no te evanelia, e farii mai ratou i te mana no te haapuai e no te paruru i to ratou utuafare. E ti‘a atoa i te mau fetii ia tauturu mai. Ua haapii mai to’u papa ruau iti ia matou i te faufaa ia tape‘a i ta matou parau fafau na roto i te hoê himene ohie. Teie rii to’na pehepehe : « Hou a matara ai ta oe parau, e feruri maite i to’na faufaa. E ia matara mai te reira, a papa‘i i te reira i roto i to oe aau. E papa‘i te reira i roto i to oe aau ». Ua haapiihia mai teie himene iti ma te here, te ti‘aturi papû e te mana i te mea hoʻi, ua papa‘i papa ruaau i ta’na mau parau fafau i roto i to’na aau.

Ua matau vau i te hoê metua vahine feruriraa paari, ua opua oia e tuu atoa i ta’na mau tamarii i roto i ta’na mau tautooraa ia haapa‘o i ta’na mau fafauraa. Ma te oaoa i te aau, e amo noa oia i te hopoi‘a a te taata e faaea ra i piha‘i iho i to ratou fare, no te hoa e no te mau melo o te paroisa—ma te tamahanahana i te feia tei hinaaro i te tamahanahanaraa. Eita atura ïa e maere ua haere mai ta’na tamahine apî no te ani ia’na i te tauturu no te ite mai nahea i te tamahanahana i to’na hoa, no pohe noa mai nei te metua tane. E taime tano roa ïa no te haapii ia’na e, e rave‘a to’na hinaaro ia horo‘a i te tamahanahanaraa i to’na hoa, hoê ïa rave‘a no te haapa‘o i ta’na fafauraa no te bapetizoraa. Nahea tatou e nehenehe ai e titau i te mau tamarii ia rave e ia haapa‘o i te mau fafauraa no te hiero mai te peu eita tatou e titau ia ratou ia haapa‘o i ta ratou fafauraa matamua—te fafauraa no te bapetizoraa ?

Ua faaite Elder Richard G. Scott, « Te hoê o te mau haamaitairaa rahi roa a‘e ta tatou e nehenehe e pûpû atu i teie nei ao, o te puai ïa o te hoê utuafare tei faatumuhia i ni‘a i te Mesia, i reira te evanelia e haapiihia ai, te mau fafauraa e haapa‘ohia ai e e unauna ai te here ».11 Eaha te mau rave‘a e nehenehe ai ta tatou e faatupu i taua huru utuafare ra no te faaineine i ta tatou mau tamarii ia rave e ia haapa‘o i te mau fafauraa no te hiero ?

  • E nehenehe ta tatou e hi‘o amui eaha te auraa no te vai-ti‘amâ-noa-raa no te hoê parau faati‘a no te hiero.

  • E nehenehe ta tatou e hi‘o amui nahea i te faaroo i te Varua Maitai. No te mea hoʻi e, e fariihia te oro‘a hiero na roto i te heheuraa, titauhia ia tatou ia haapii i te reira aravihi faufaa rahi.

  • E nehenehe ta tatou e hi‘o amui nahea i te haapii na roto i te mau tapa‘o, haamata na ni‘a i te mau tapa‘o mo‘a no te bapetizoraa e te oro‘a mo’a.

  • E nehenehe ta tatou e hi‘o amui no te aha e mea mo‘a te tino, e no te aha, i te tahi mau taime, te faaauhia nei te reira i te hiero, e nahea te ahu tano e te hoho‘a mâ e tuʻati ai i te natura mo‘a o te ahu hiero.

  • E nehenehe ta tatou e hi‘o amui i te faanahoraa rahi oaoa i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. Rahi noa’tu tatou i te mâtauraa i te faanahoraa a te Metua i te Ao ra e te Taraehara i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, rahi noa’toa’tu te faahiahia no te haamoriraa i roto i te hiero.

  • E nehenehe ta tatou e haapii amui no ni‘a i te mau aamu o to tatou mau tupuna, e tuatapapa i te aamu utuafare, e rave i te faahororaa e e rave atoa i te mau oro‘a taata mono i roto i te hiero no te feia pohe tei herehia e tatou.

  • E nehenehe ta tatou e hi‘o amui i te auraa o te mau parau mai te oro‘a hiero, te oro‘a, te taatiraa, te autahu‘araa, te mau taviri, e te tahi atoa mau parau e au i te haamoriraa i roto i te hiero.

  • E nehenehe ta tatou e haapii e, te haere nei tatou i te hiero no te rave i te mau fafauraa i mua i te Metua i te Ao ra— te hoʻi nei tatou i te fare no te haapa‘o i te reira!12

Ia haapii ana‘e tatou, e haamana‘o na tatou i te haapiiraa no « te maitai, te maitai a‘e, te maitai roa a‘e ».13 E mea maitai ia haapii i ta tatou mau tamarii no ni‘a i te hiero. E mea maitai a‘e ia faaineine e ia titau ia ratou ia rave e ia haapa‘o i te mau fafauraa. E mea maitai roa a‘e ia faaite ia ratou na roto i te hi‘oraa e, te ati anaanatae roa’tu nei tatou i ta tatou mau fafauraa no te bapetizoraa e no te hiero ! E te mau tuahine e, ua taa anei ia tatou i to tatou ti‘araa i roto i te ohipa no te faaoraraa a aupuru noa ai tatou, a haapii noa ai e a faaineine noa ai tatou i te mau tamarii ia haere i mua i ni‘a i te eʻa no te fafauraa ? E tae mai te mana no te rave i te reira a faatura noa ai e a haapa‘o noa ai tatou i ta tatou mau fafauraa.

2. E mea faufaa roa te haapa‘oraa i te mau fafauraa ia oaoa mau tatou.

Ua haapii te peresideni Thomas S.Monson, « Ia faatura tatou i te mau fafauraa mo‘a e ti‘a’i, e ua riro atoa te haapa‘o-maitai-raa ei titauraa no te farii i te oaoa ».14 I roto i te 2 Nephi e tai‘o tatou e, « Parahi ihora matou ma te oaoa ».15 I ni‘a noa mai i roto i teie pene, te haapii nei tatou e, no patu noa mai nei Nephi e to’na mau taata i te hoê hiero. Papû roa e, e feia haapa‘o i te fafauraa ratou tei î i te oaoa ! E i roto ia Alama te tai‘o nei tatou, « E aita’tu te taime maitai roa i te reira i roto i te ati Nephi mai te mahana o Nephi ra e tae noa’tu i te mahana o Moroni ».16 No te aha ? Teie te hoê irava faufaa rahi roa, « E ratou atoa tei itoito i te haapa‘o i te mau faaue a te Fatu ».17 Te feia haapa‘o i te fafauraa, e feia haapa‘o ïa i te faaueraa !

E mea au roa na’u i te irava e tai‘o nei : « E teie nei, ia faaroo a‘era te feia i teie nei mau parau [te mau parau e faataa nei i te fafauraa no te bapetizoraa], ua paipai ihora ratou i to ratou rima i te oaoa, e ua tiaoro maira ratou, O te hinaaro teie o to matou aau ».18 E mea au roa na’u te hinaaro o to ratou aau. Ua hinaaro e ua anaanatae roa ratou ia rave e ia haapa‘o i ta ratou mau fafauraa !

I te hoê sabati, ua faaroohia te reo oaoa o te hoê tuahine apî tei parau e, « I teie mahana e rave au i te oro‘a ! » I hea ra te taime hopea tatou i oaoa i te reira faufaa ? E nahea tatou e faaite nei i te reira ? E na reira tatou na roto i te haamana‘o-noa-raa i te Faaora e na roto i te haapa‘o-noa-raa i Ta’na mau faaueraa, oia atoa ïa te haapa‘oraa i te mahana sabati ei mahana mo‘a. E na reira tatou na roto i te haamana‘o-noa-raa Ia’na a faatupu ai tatou i ta tatou mau pure utuafare e ta tatou iho, ta tatou tuatapapa-noa-raa i te mau papa‘iraa mo‘a o i te mahana tata‘itahi e te mau pureraa pô utuafare o te hepetoma. E ia hahi ê noa’tu tatou e aore râ ia haapa‘o ore rii tatou i teie mau mea, e tatarahapa tatou e e haamata apî faahou.

E horo‘a te raveraa e te haapa‘o-anaanatae-roa-raa i ta tatou mau fafauraa i te ti‘araa e te ora i te mau oro‘a mo‘a roa e te mea faaora atoa hoʻi, o te titauhia ia tatou ia rave no te farii i « te mau mea atoa na [te] Metua ra ».19 Ua riro te mau oro‘a e te mau fafauraa ei mau « tapa‘o rahi pae varua » ta te peresideni Henry B. Eyring i haapii a na ô ai oia e : « E feia no te fafauraa te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. Mai te mahana o te bapetizoraa e na roto i te mau tapa‘o rahi pae varua o to tatou oraraa, e parau fafau tatou i mua i te Atua e e parau fafau mai Oia ia tatou. E haapa‘o noa Oia i Ta’na mau parau fafau tei horo‘ahia mai na roto i Ta’na mau tavini ti‘a, ei reira ïa te tamataraa rahi roa o to tatou nei oraraa, te hi‘oraa e, e rave e e haapa‘o anei tatou i ta tatou mau fafauraa i mua Ia’na ».20

3. E faaite to tatou haapa‘oraa i te mau fafauraa i to tatou here i te Faaora e i to tatou Metua i te Ao ra.

Ua rau te tumu e ti‘a ai ia tatou ia haapaʻo maite i ta tatou fafauraa, teie râ te tumu rahi no tatou—te here. A feruri ai tatou i te here, teie te hoê irava i roto i te Faufaa Tahito te haaputapû nei i to’u aau. O vai hoʻi te ore e putapû te aau i te aamu o te here o Iakoba ia Rahela, e tai‘o tatou, « Ua tavini atura Iakoba e a hitu atura matahiti, tera ta’na utuʻa o Rahela, e no to’na hinaaro ia’na, riro atura taua mau matahiti ra, mai na mahana rii aita reʻa nei te huru ia’na » ?21 E te mau tuahine, te haapa‘o ra anei tatou i ta tatou mau fafauraa ia au i teie huru here hohonu e te itoito ?

No te aha i vai noa ai te hinaaro o te Faaora ia haapa‘o i Ta’na fafauraa i mua i te Metua ma te rave faaoti i Ta’na misioni hanahana ia faatusia no te mau hara o teie nei ao ? No To’na here i To’na Metua e To’na here ia tatou. No te aha i vai noa ai te hinaaro o te Metua ia faati‘a i Ta’na Tamaiti Fanau Tahi e te maitai roa hoʻi, ia mamae i te mamae hau atu, no te amo i te mau hara, te mau mauiui o te aau, te mau maʻi e te mau paruparu o teie nei ao e tae noa’tu i te mau mea au ore atoa o teie oraraa ? Tei roto te pahonoraa i te mau parau : « I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horo‘a mai i ta’na Tamaiti fanau tahi ».22

« Mai te peu ua taa maitai ia tatou te mau haamaitairaa rahi i noaa mai ia tatou na roto i te faaoraraa tei ravehia no tatou, aita hoê mea ta te Fatu e ani mai, e ta tatou e ore e rave ma te peepee e ma te hinaaro mau ».23 Ia au i teie faahitiraa a te peresideni Joseph Fielding Smith, e rave‘a te haapa‘oraa i te fafauraa no te faaite i to tatou here no teie Taraehara eita e ti‘a ia ferurihia e te hope ore atoa hoʻi a to tatou Faaora e to tatou Ora, e no te here maitai roa’toa o to tatou Metua i te Ao ra.

Ma te aau putapû, ua tuu mai Elder Holland i teie mana‘o, « aita vau i papû roa eaha te ohipa e tupu no tatou i te Mahana Haavâraa, teie râ, e hitimahuta vau mai te mea i roto i taua tau‘araa parau ra, eita te Atua e ui mai ia tatou i te mea iho ta te Mesia i ui ia Petero : ‘Ua [here] na oe ia’u ?’ »24 I teie pô, te ani nei au ia tatou tata‘itahi ia hi‘opo‘a i to tatou here i te Faaora, ma te faito i te reira i to tatou huru oaoa i te haapa‘oraa i ta tatou mau fafauraa. Ua parau te Faaora, « Tei ia’na ta’u ra parau e ua haapa‘o oia i taua parau ra, oia tei [here] mai ia’u ; e tei [here] ia’u ra, e here hia mai oia e tau Metua ra ; e e here hoʻi au ia’na, e e faaite atu hoʻi au ia’na ia’u iho ».25 Auê hoʻi te titauraa rahi no tatou ia faaite tamau mai te Faaora Ia’na i roto i te oraraa o te mau mahana atoa !

E haamana‘o na tatou e, te feia i haapa‘o ore na mua’tu e aore râ te feia e tafifi ra i teie nei, e nehenehe ta ratou e putapû i te rima tape‘a o te Tia‘i Mamoe Maitai i ni‘a i to ratou upoo a faaroo atoa ai ratou i To’na reo i te na ôraa e : « Haere mai. Aita faahou oe i taamuhia. Ua ora oe ». Ua parau mai te Faaora, « O vau te tia‘i mamoe maitai. E horo‘a te tia‘i mamoe maitai i to’na iho ora no te mamoe ».26 Ua ti‘a Ia’na ia parau i te reira no te mea ua haapa‘o Oia i Ta’na mau fafauraa ma te here. Teie atura ïa te uiraa, e na reira anei tatou ? Ia haere tatou i mua ma te faaroo, ma te aau anaanatae roa e ma te hinaaro ia riro ei feia haapa‘o i te fafauraa. E na reira tatou i te faaite i to tatou here no to tatou Metua i te Raʻi e no to tatou Faaora, e no raua vau e faaite papû nei ma te here, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. See D. Todd Christofferson, « You Are Free », Liahona, Mati 2013, 16, 18.

  2. Jeffrey R. Holland, « Keeping Covenants : A Message for Those Who Will Serve a Mission », Liahona, Tenuare 2012, 49.

  3. See « Understanding Our Covenants with God », Liahona, Tiurai 2012, 23.

  4. « E Pee Au ia Oe », Te mau Himene, no. 165; faataa-ê-raa tuuhia’tu.

  5. 1 Nephi 14:14.

  6. Ioane 13:35.

  7. Lucy Mack Smith, i roto E mau Tamarii Tamahine i roto i To’u Basileia: Te aamu e te ohipa a te Sotaiete Tauturu (2011), 29.

  8. Mosia 27:14 ; faataa-ê-raa tuuhia’tu.

  9. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 18:13.

  10. See Henry B. Eyring, « Ia ineine noa i te pae varua : a haamata vave e ia haere itoito noa i mua », Liahona, Novema 2005, 37–40.

  11. Richard G. Scott, « No te hau i te fare », Liahona, Me 2013, 30.

  12. See D. Todd Christofferson, « Te pahono nei te evanelia i te mau fifi e te mau tamataraa o te oraraa » (Haapiipiiraa na te feia faatere o te ao nei, Fepuare 2012) ; lds.org/broadcasts.

  13. Hi‘o Dallin H. Oaks, “Maitai, Maitai a‘e, Maitai roa », Liahona, Novema 2007, 104.

  14. Thomas S. Monson, « Happiness—the Universal Quest », Liahona, Mati 1996, 5.

  15. 2 Nephi 5:27.

  16. Alama 50:23.

  17. Alama 50:22.

  18. Mosia 18:11.

  19. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 84:38.

  20. Henry B. Eyring, « Witnesses for God », Ensign, Novema 1996, 30; faataa-ê-raa tuuhia’tu.

  21. Genese 29:20.

  22. Ioane 3:16.

  23. Joseph Fielding Smith, « Importance of the Sacrament Meeting », Relief Society Magazine, Atopa 1943, 592.

  24. Jeffrey R. Holland, « Te ture matamua e tei hau i te rahi », Liahona, Novema 2012, 84.

  25. Ioane 14:21.

  26. Ioane 10:11.