2010–2019
Te puai no te faaoroma‘i
Atopa 2013


Te puai no te faaoroma‘i

To tatou aravihi no te faaoroma‘i ma te parau ti‘a e tae noa’tu i te hopea, e au ïa te reira i te puai o to tatou iteraa papû e te hohonu o to tatou faafariuraa.

I te mau poʻipoʻi atoa, ia ti‘a mai tatou, e haamata tatou i te hoê mahana apî tei î i te mau tamataraa o te oraraa. Ua rau te mau tamataraa : te tamataraa i te pae tino nei, te fifi moni, te fifi i roto i te mau auraa taata, te aau mauiui e te mau tafifiraa atoa no to te tahi faaroo.

E rave rahi tamataraa ta tatou e faaruru nei i roto i te oraraa o te nehenehe e pahonohia e e upootiʻahia ; te vai ra râ, e mea fifi ia maramarama e aita e rave‘a no te upootiʻa i te reira, e e vai noa te reira e tae roa te taime e haere atu ai tatou i te oraraa no muri iho. A faaoroma‘i poto noa ai tatou i te mau tamataraa, e roaa mai te pahonoraa ia tamau noa’na‘e tatou i te faaoroma‘i i te mau tamataraa aita e rave‘a, e mea faufaa rahi ia haamana‘o tatou e, e riro te puai pae varua ta tatou e faatupu atu i te tauturu ia tatou ia manuïa no te faaoroma‘iraa i te mau tamataraa atoa o te oraraa.

Te mau taea‘e e te mau tuahine, e Metua here i te Ao ra to tatou, tei faataa i to tatou oraraa pae tino nei ia roaa ia tatou tata‘itahi ia haapii mai i te mau haapiiraa e ti‘a ia tatou ia haapii mai no te faatae ia tatou i te ora mure ore i mua i To’na aro.

Te faahoho‘a nei te hoê tuhaa o te oraraa o te peropheta Iosepha Semita i teie parau tumu. Ua tape‘ahia te peropheta e te tahi mau hoa to’na i roto i te fare tapeʻaraa no Liberty, i Missouri, e tau avaʻe. No to’na mauiui i roto i te vahi tapeʻaraa, ua taparu a‘era te peropheta Iosepha i te Fatu na roto i te hoê pure haehaa ia faaea te mauiui o te Feia Mo‘a. Ua pahono mai te Fatu ma te haapii i te peropheta Iosepha Semita, e ia tatou atoa nei hoʻi, te mau tamataraa o ta tatou e faaruru, ia faaoroma‘ihia te reira ma te manuïa, e riro mai ïa ei maitai hopea no tatou. Teie te pahonoraa a te Fatu i te taparuraa a Iosepha :

« E tau tamaiti, ia hau mai na to oe aau ; e vai poto noa mai te oe enemi e to oe mau ati hoi ;

« E i reira, mai te mea e faaoroma‘i maite oe i te reira, e faateitei mai te Atua ia oe i te vahi teitei roa ra ».1

Ua faanaho te Metua i te Ao ra i to tatou tere i roto i te oraraa ei hoê hi‘opo‘araa no to tatou huru. E faaruru tatou i te mau faaûruraa maitai e i te mea ino, e ua horo‘ahia mai te ti‘amâraa morare no te ma‘iti tatou iho tei hea eʻa ta tatou e haere atu. Mai tei haapiihia e te peropheta tahito ra o Samuela i roto i te Buka a Moromona, « E feia tiamâ outou ; e tia ia outou te rave na to outou iho ; inaha hoi, na te Atua i hô mai i te ite no outou, e na’na i faariro ia outou ei feia tiamâ ».2

Ua taa atoa i te Metua i te Ao ra e, no te tahuti nei, eita tatou e rave noa i te ma‘itiraa tano e te parau ti‘a. No te mea e ere tatou i te mea maitai roa e no te mea e hape ihoa tatou, titauhia te tautururaa no tatou no te hoʻi i mua i To’na aro. Te vai nei teie tautururaa i roto i te mau haapiiraa, te hi‘oraa maitai e te tusia taraehara a Iesu Mesia. Ua faati‘a te tusia taraehara a te Faaora i to tatou faaoraraa ananahi e to tatou faateiteiraa na roto i te parau tumu no te tatarahapa. Mai te mea e tatarahapa mau tatou ma te aau tae, e nehenehe i te Taraehara ia tauturu ia tatou ia riro ei mea mâ, ia taui i to tatou natura e ia manuïa i roto i te faaoroma‘iraa i ta tatou mau tamataraa.

Ua riro te faaoroma‘iraa ei hoê parau tumu faufaa rahi i roto i te haapiiraa tumu a Iesu Mesia. E mea faufaa te reira no te mea, te faito maitai o to tatou ananahi mure ore, e tuʻatiraa ïa to te reira i to tatou aravihi ia faaoroma‘i ma te parau ti‘a.

I roto i te 2 Nephi 31, te hapii nei te peropheta Nephi ia tatou e, i muri mai i to tatou fariiraa i te oro‘a faaoraraa no te bapetizoraa mai ta Iesu Mesia i farii, e ua farii tatou i te horo‘araa i te Varua Maitai, e mea ti‘a ia tatou « ia haere tia … i mua ma te oaoa i te ite i te parau a te Mesia, ma te tapea hoi e tae noa’tu i te hopea ra, [e] inaha, te na ô maira te Metua, E ora mure ore to outou i reira ra ».3

No reira, no te farii i te mau haamaitairaa rahi roa a‘e a to tatou Metua i te Ao ra, oia hoʻi te ora mure ore, e ti‘a ia tatou ia rave i te mau oro‘a tano e i reira a tamau noa ai ia haapa‘o i te mau fafauraa e tuʻati i te reira. Ia tauihia te parau, e ti‘a ia tatou ia manuïa i roto i te faaoroma‘iraa.

To tatou aravihi no te faaoroma‘i ma te parau ti‘a e tae noa’tu i te hopea, e au ïa te reira i te puai o to tatou iteraa papû e te hohonu o to tatou faafariuraa. Ia puai ana‘e to tatou iteraa papû e ua faafariu-mau-hia tatou i te evanelia a Iesu Mesia, e riro ta tatou mau ma‘itiraa i te faaûruhia e te Varua Maitai, e faatumuhia te reira i ni‘a i te Mesia e e turu mai ratou i to tatou hinaaro ia faaoroma‘i ma te parau ti‘a. Ia paruparu ana‘e to tatou iteraa papû e e mea pâpau noa to tatou faafariuraa, e rahi atu â ïa te haamataʻuraa e faahemahia tatou e te mau peu hape a to teie nei ao no te rave i te mau ma‘itiraa hape.

Te hinaaro nei au e faaite i te hoê ohipa no te faahoho‘a i te tautooraa e titauhia no te faaoroma‘i i te pae tino nei, ei reira, e faatuʻati au i te reira i te tautooraa titauhia no te faaoroma‘i i te pae varua. I to’u hoʻiraa mai mai ta’u misioni, ua tihepuhia vau no te ha‘uti taora popo i roto i te ete na muri i te hoê taata faaineine faatura-rahi-hia, e e taata papa‘i buka atoa hoʻi no te hoê fare haapiiraa tuatoru i California. E mea etaeta roa teie taata faaineine i te pae no te faaineineraa pae tino na mua a‘e i te tau haʻutiraa. Teie te tahi faaineineraa ta’na. Na mua a‘e matou e nehenehe ai e tape‘a i te popo no te ha‘uti i ni‘a i te mahora, e ti‘a ia matou ia horohoro na ni‘a i te mau aivi fatata noa mai i te haapiiraa, e aita e horo-mărû-raa. Te haamana‘o ra vau i te taime matamua ua horo vau i teie horo, no hoʻi noa mai au na te misioni : ua mana‘o roa vau e pohe au.

Tau hepetoma vau i te haa-noa-raa no te tupaʻi i te hora ta te taata faaineine i tuu. E ere te oaoa rahi no’u i te manuïaraa i te hororaa i tera horo, e hau atu â, e mea taamui i te tuhaa hopea.

No te manuïa i te ha‘uti taora popo i roto i te ete, titauhia ia outou ia faaineine na mua te tino. Te faaineineraa te tino, e hoo ïa to te reira, e tera hoo, o te tuuraa ia oe i roto, te faaitoito-noa-raa e te haavîraa ia oe iho. E hoo atoa to te faaoroma‘iraa i te pae varua. Hoê â hoo : te tuuraa ia’na iho i roto, te faaitoito-noa-raa e te haavîraa ia’na iho.

No te iteraa papû, mai to outou atoa tino, titauhia ia faaetaeta-maitai-hia te reira mai te peu ua hinaaro outou ia faaoroma‘i noa te reira. E no reira, nahea tatou e tapeʻa etaeta ai i to tatou iteraa papû ? Eita ta tatou e nehenehe e faaetaeta maitai i te tino no te ha‘uti i te taoraraa popo i roto i te ete na roto noa i te mata‘ita‘iraa i te reira i ni‘a i te afata teata. Na reira atoa, eita e roaa ia tatou ia faaetaeta maitai i to tatou iteraa papû na roto noa i te mata‘ita‘iraa i te amuiraa rahi i ni‘a i te afata teata. Titauhia ia tuatapapa tatou e ia haapii hoʻi i te mau parau tumu no te evanelia a Iesu Mesia, mai te reira tatou e patu ai i te hoê iteraa papû puai maitai.

Ia faaruru ana‘e tatou i te ati i roto i te oraraa, e to tatou hinaaro, o te peeraa i te hiro‘a o Iesu Mesia, e mea faufaa rahi ia vai ineine tatou i te pae varua. Faaineine i te pae varua, te auraa ra, e faatupu tatou i te haamahu (endurance) e aore râ te puai pae varua—e faaetaeta maitai tatou i te pae varua. E no te etaeta maitai i te pae varua, e ma‘iti tamau noa tatou i te maitai. Eita tatou e faanuu-ê-hia i roto i to tatou hinaaro e to tatou aravihi ia ora i te evanelia. Mai ta te hoê taata papa‘i buka i parau, « Ia riro outou mai te ofaʻi eita e faahorohia e te tahoraa vai ».

No te mea te faaruru nei tatou i te mau tamataraa i te mau mahana atoa, e mea faufaa roa ia ohipa tatou i ni‘a i ta tatou mau haamahu pae varua i te mau mahana atoa. Ia faananea ana‘e tatou i te haamahu pae varua, te mau peu hape atoa a to te ao, na reira atoa ta tatou iho mau tamataraa o te mahana hoê, e riro mai ïa ei mau patoʻiraa naʻinaʻi i mua i to tatou aravihi ia faaroroma‘i ma te parau ti‘a.

Te vai nei te tahi mau hi‘oraa rahi no te haamahu pae varua tei tae mai ia tatou nei na roto i to tatou iho aamu utuafare. I roto i te mau aamu atoa o to tatou hui tupuna, e ite mai tatou i te tahi mau hi‘oraa no te maitai o te faaoroma‘iraa.

Teie te hoê aamu no to’u aamu utuafare no te faahoho‘a i teie parau tumu. Ua fanauhia to’u tupuna tane o Joseph Watson Maynes, i te matahiti 1856 i Hull, i Yorkshire, i Peretane. Ua tomo to’na utuafare i roto i te Ekalesia i Peretane e ua reva atura i Roto Miti. Ua faaipoipo oia ia Emily Keep i te matahiti 1883, e ua fanau raua e vaʻu tamarii. Ua piihia Joseph no te hoê misioni i te avaʻe tiunu 1910, e 53 matahiti to’na. Ma te turuhia mai e ta’na vahine e ta’na e vaʻu tamarii, ua hoʻi oia i to’na fenua aiʻa, i Peretane, no te tavini i ta’na misioni.

I muri iho to’na taviniraa i maʻiri e piti matahiti ma te haapa‘o maitai, te taahi ra oia i to’na pereoo tataahi e to’na hoa misionare no te haere i Gloucester, i Peretane, no te Haapiiraa Sabati, paaina ihora te huira. Ua pou oia i raro i te pereoo no te hi‘o i te ino. E fifi papû teie, e e maorohia no te tâtâî i te reira e ua parau oia i to’na hoa ia haere atu oia no te haamata i te Haapiiraa Sabati e na’na e haere atu. No oti noa mai oia i te parau i ta’na parau, marua a‘enei i raro. Ua pohe taʻue atura i te maʻi mafatu.

Aita Joseph Watson Maynes i ite faahou i ta’na vahine e ta’na na tamarii e vaʻu i roto i teie oraraa. Ua nehenehe ia ratou ia faahoʻi i to’na tino i Roto Miti no te oro‘a hunaraa i te fare tahito Waterloo Assembly Hall. E faahitiraa tei parauhia i to’na oro‘a hunaraa, na Elder Anthony W. Ivins no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, o te haapii nei ia tatou i te hoê haapiiraa faufaa rahi no ni‘a i te ora, te pohe e te faaoroma‘iraa : « Teie ta te evanelia e horo‘a mai ia tatou—e ere i te paruru i mua i te pohe, maori râ, o te upootiʻaraa i ni‘a i te reira na roto i te tia‘iraa ta tatou i te hoê ti‘a-faahou-raa hanahana … E tano teie parau na [Joseph Maynes] … E te mana‘o nei au e, e haapoupouraa e e oaoa te tae mai ia ite e, te horo‘a nei te mau tane i to ratou ora ma te parau ti‘a, te faaroo, ma te mau maite i te faaroo ».4

Te faaûru nei teie aamu no to’u utuafare ia’u ia tuu i te hopea no te pee i te hi‘oraa no te faaoroma‘iraa e no te haamahu pae varua ta to’u tupuna tane i faahoho‘a. Hoê â faaûruraa no’u te faaroo o ta’na vahine, o Emily, ua papû roa i muri mai i te pohe o Joseph, ua teimaha roa to’na oraraa. Ua puai maitai to’na iteraa papû e ua hope to’na faafariuraa i to’na mau-maite-raa i te faaroo i te toeʻa o to’na oraraa ma te haapa‘o atoa i ta’na e vaʻu tamarii ona ana‘e iho.

Te faahiti nei te aposetolo Paulo e, « E haapae tatou i te mau mea teimaha atoa, e te ino e hara‘i tatou nei, a horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei ».5 Te hororaa tei tuuhia i mua ia tatou i ni‘a i te fenua nei, e hororaa atea ïa, e ua î te mau haafifiraa. Te mau haafifiraa i roto i teie hororaa, te reira ïa te mau tamataraa ia ara ana‘e tatou i te mau poʻipoʻi atoa. Tei ô nei tatou i ni‘a i te fenua nei no te horo i teie hororaa, no te faaohipa i to tatou ti‘amâraa morare e no te ma‘iti i roto i te maitai e te ino. No te faaoti i teie hororaa ma te hanahana e te manuïa, e no te hoʻi i to tatou Metua i te Ao ra, e titauhia ia tatou ia aufau i te hoo no te tuuraa ia tatou iho i roto, no te faaitoito-noa-raa e no te haavîraa ia tatou iho. Titauhia ia faaetaeta tatou i te pae varua. Titauhia ia faatupu i te haamahu pae varua. Titauhia te iteraa papû puai e arata‘i ia tatou i te faafariuraa mau, ei faahopearaa, e ite mai tatou i roto ia tatou iho i te hau e te puai e titauhia no te faaoroma‘i noa’tu te mau tamataraa e faaruruhia e tatou nei.

No reira, noa’tu â te huru tamataraa ia ara ana‘e outou i te poʻipoʻi tata‘itahi, a haamana‘o e—na roto i te puai pae varua ta outou i faananea, apitihia i te tauturu a te Fatu, ia tae i te hopea o te hororaa, e ti‘a ia outou ia oaoa i te ti‘aturiraa a te aposetolo Paulo ta’na i faahiti :

« Teie hoi to’u toto a tahe, teie hoi au a reva ê.

« I tô na vau i te tôraa maitai, ua oti to’u hororaa, i mau maite na vau i te parau :

« E teie nei, te vaiihohia ra te korona o te parau-tia no’u, ta te Fatu, ta te hi‘o parau-tia ra, e horoa mai no’u ia tae i taua mahana ra ».6

Te horo‘a atu nei au i to’u iteraa papû e to’u nei ite no te papûraa o te Metua here i te Ao ra e Ta’na faanahoraa rahi mure ore, te faanahoraa oaoa tei hopoi ia tatou i ni‘a i teie nei fenua i teie tau. Ia faaûru te Varua o te Fatu ia tatou paatoa no te faatupu i roto ia tatou i te puai no te faaoroma‘i. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.