2010–2019
Ko e Mālohi ke Faʻa Kātakí
ʻOkatopa 2013


Ko e Mālohi ke Faʻa Kātakí

Ko ʻetau malava ko ia ʻo kātaki ki he ngataʻangá ʻi he angamāʻoniʻoní, ʻoku fekauʻaki hangatonu ia mo ʻetau fakamoʻoní pea mo hono loloto ʻo ʻetau uluí.

ʻI heʻetau ʻā hake he pongipongi kotoa, ʻoku tau fehangahangai mo ha ʻaho foʻou ʻoku fonu he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku haʻu e ngaahi faingataʻá ni ʻi ha ngaahi founga kehekehe: faingataʻa fakaesino, tōnounou fakapaʻanga, faingataʻaʻia he vā fetuʻutakí, faingataʻaʻia fakaeloto, mo e faingataʻaʻia ʻi he tuí.

ʻE lava ke fakaleleiʻi mo ikunaʻi e lahi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá; neongo iá, mahalo ʻe faingataʻa ke mahino pea ʻikai malava ke ikunaʻi ha niʻihi pea te tau feʻao mo ia ʻo aʻu ki he maté. ʻI heʻetau kātakiʻi fakataimi e ngaahi fangataʻá te tau lava fakaleleiʻi pea hokohoko atu ke kātakiʻi e ngaahi faingataʻa he ʻikai lava ke tau fakaleleiʻí, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ko e ngaahi mālohinga fakalaumālie ʻoku tau fakatupulakí te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakiʻi lelei e ngaahi faingataʻa kotoa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí.

Kāinga, ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani ʻofa, kuó ne palaniʻi ʻetau moʻui he māmaní ke tau lava ʻo ako fakafoʻituitui e ngaahi lēsoni ʻoku fie maʻu ke tau ako ke taau mo e moʻui taʻengata ʻi Hono ʻaó.

ʻOku fakatātaaʻi mai ʻe ha talanoa mei he moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ne tukupōpula e Palōfitá mo hano kaungā ngāue ʻi Lipetī, Mīsuli ʻi ha ngaahi māhina. Lolotonga ʻenau faingataʻaʻia ʻi he pilīsoné, ne kolea ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí ʻi ha lotu fakatōkilalo ke fakafiemālieʻi e Kāingalotú mei heʻenau faingataʻaʻia lolotongá. Ne tali e ʻEikí ʻaki hano akoʻi e Palōfita ko Siosefá, mo kitautolu kotoa, kapau te tau kātakiʻi e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻe lelei ia kiate kitautolu. Ko e tali ʻeni e ʻEikí ki he kole ʻa Siosefá:

“ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei.”1

Kuo fokotuʻutuʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau fononga ʻi taimí ke siviʻi hotau mālohingá. ʻOku tau ʻilo ki he ngaahi takiekina leleí mo e koví fakatouʻosi pea ʻomai kiate kitautolu e tauʻatāina ke fili pe ko e fē e hala te tau fouá. Hangē ko e akonaki e palōfita fakakuongamuʻa ko Samuela ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “ʻOku mou tauʻatāina; ʻoku fakangofua ke mou ngāue maʻamoutolu pē; he vakai, kuo tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá ha ʻilo pea kuó ne fakatuʻatāinaʻi ʻa kimoutolu.”2

ʻOku mahino foki ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻetau ʻi he matelié he ʻikai ke tau fai maʻu pē e fili totonú mo māʻoniʻoní. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau haohaoa pea ʻoku tau fai ha ngaahi fehalaaki, ʻoku tau fie maʻu tokoni ai ke foki ki Hono ʻaó. ʻOku ʻomi e tokoni ʻoku fie maʻú he ngaahi akonakí, sīpingá mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku malava ʻe he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui mo hakeakiʻi kitautolu ʻi he kahaʻú ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá. Kapau te tau fakatomala moʻoni mo fakamātoato, ʻe lava ke tokoni e Fakaleleí ke tau hoko ʻo maʻa, liliu hotau natulá, pea tau kātakiʻi lelei hotau faingataʻaʻiá.

Ko e faʻa kātakí ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ia ʻi he tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku makatuʻunga e lelei ʻo hotau kahaʻu taʻengatá mei heʻetau malava ʻo faʻa kātaki ʻi he māʻoniʻoní.

ʻOku akonaki e palōfita ko Nīfaí ʻi he 2 Nīfai 31 hili ʻetau maʻu e ouau fakahaofi tatau ʻo e papitaisó ʻa ia ne maʻu ʻe Sīsū Kalaisí pea maʻu mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ke tau “vivili atu ki muʻa pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te [tau] maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”3

Ko ia ai, ke maʻu e taupotu taha ʻo e ngaahi tāpuaki kotoa ʻa e Tamai Hēvaní, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá, kuo pau ke tau fakahoko ʻa e ngaahi ouau totonú pea hokohoko atu hono tauhi e ngaahi fuakavá. ʻI hono fakalea ʻe tahá kuo pau ke tau kātaki moʻoni.

Ko ʻetau malava ko ia ke kātaki ki he ngataʻangá ʻi he māʻoniʻoní ʻoku fakatatau pē ia ki he mālohi ʻo ʻetau fakamoʻoní mo e loloto ʻo ʻetau uluí. ʻI he mālohi ʻa ʻetau fakamoʻoní pea tau ului moʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau ngaahi filí, ʻe fakatefito ia ʻia Kalaisi, pea te nau poupouʻi ʻetau holi ke kātaki ʻi he māʻoniʻoní. Kapau ʻe vaivai ʻetau fakamoʻoní pea ʻikai fakamātoato ʻetau uluí, ʻoku lahi ange ʻetau tuʻu laveangofuá ki hano fakataueleʻi kitautolu ʻe he ngaahi tukufakaholo hala ʻo e māmaní ke fai ha fili ʻoku ʻikai leleí.

ʻOku ou fie vahevahe ha aʻusia ʻokú ne fakahaaʻi e ngāue ʻoku fie maʻu ki he kātaki fakaetuʻasinó pea fakafehoanaki ia ki he ngāue ʻoku fie maʻu ki he kātaki fakalaumālié. ʻI heʻeku foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, ne u maʻu e faingamālie ke vaʻinga pasiketipolo ʻi ha faiako vaʻinga mo ha tangata faʻu tohi ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻi ha ʻunivēsiti ʻi Kalefōnia. Ne fuʻu tokanga e faiakó ni ki he tuʻunga moʻui lelei e kau vaʻingá kimuʻa pea kamata e toʻu vaʻinga pasiketipoló. Ko e taha ʻo ʻene ngaahi tefitoʻi fie maʻu kimuʻa pea ala ha taha ki ha foʻi pulú ko e lele lōloa ʻi ha tafungofunga ofi ki he ʻapiakó ʻi ha taimi pau pea faingataʻa. ʻOku ou manatuʻi e fuofua taimi ne u ʻahiʻahi fakahoko ai e lele lōloá ni ʻi heʻeku foki mai pē mei he ngāue fakafaifekaú: Ne u pehē te u mate ai pē.

Ne lava ha ngaahi uike ʻo e fakamalohisino fakamātoató pea toki lavaʻi e taimi ne fokotuʻu ʻe he faiakó ke mau feingaʻí. Ko ha meʻa fakalata ke ʻikai ngata pe hono lavaʻi e lelé ka ke lele oma ange ʻi he konga fakaʻosí ki he tepí.

Ke vaʻinga pasiketipolo lelei, ʻoku fie maʻu ia ke ke fiti fakaesino. Kuo pau ke te feilaulau ke maʻu e fiti fakaesino ko iá, ko e feilaulau ko iá ko e mateakí, kātaki fuoloá mo e mapuleʻi kitá. ʻOku ʻi ai foki mo e feilaulau ki he kātaki fakalaumālié. Ko e feilaulau tatau pē: mateakí, kātaki fuoloá mo e mapuleʻi kitá.

ʻOku hangē e fakamoʻoní ko ho sinó, ʻoku fie maʻu ke ke fiti fakaesino kapau ʻokú ke fie maʻu ke kātakiʻi ia. ʻOku founga fēfē leva haʻatau ʻai ke mālohi ʻetau fakamoʻoní? He ʻikai ke tau lava ʻo ʻai hotau sinó ke ʻi ha tuʻunga lelei ke vaʻinga pasiketipolo ʻi he sio pasiketipolo pē he televīsoné. Ko e meʻa tatau pē, he ʻikai ke tau lava ʻo ʻai ʻetau fakamoʻoní ke mālohi ange ʻi hono mamataʻi pē e konifelenisi lahí he televīsoné. ʻOku fie maʻu ke tau ako mo ʻilo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻaki kinautolu. Ko e founga ia te tau hoko ai ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, pea ko e founga ia ke langa ʻaki ha fakamoʻoni ʻoku tuʻuloá.

ʻI heʻetau fehangahangai mo e faingataʻá ʻi he moʻuí mo ʻetau holi ke fakahoko e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku mahuʻinga ke tau mateuteu fakalaumālie. ʻOku ʻuhinga e mateuteu fakalaumālié kuo pau ke tau fakatupulaki ha ivi mo ha mālohi fakalaumālie—te tau feʻunga fakalaumālie ai. Te tau ʻi ha tuʻunga fiti fakalaumālie ʻo tau fili maʻu pē ki he totonú. Te tau hoko ʻo tuʻu taʻe ʻaliʻaliaki ʻi heʻetau holi mo e malava ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Hangē ko e lea ʻa ha tokotaha faʻu tohi ʻoku ʻikai fie fakahā hono hingoá, “Fie maʻu ke ke hoko ko e maka tuʻuloa he ʻikai tafia ʻe he vaitafé.”

Koeʻuhí ʻoku tau fehangahangai mo e faingataʻá he ʻaho kotoa pē, ʻoku mahuʻinga ai ke tau ngāue ke fakatupulaki hotau ivi fakalaumālié he ʻaho takitaha. ʻI heʻetau fakatupulaki e ivi fakalaumālié, ʻe siʻisiʻi ange hono uesia ʻe he ngaahi tukufakaholo hala ʻo e māmaní mo hotau ngaahi faingataʻaʻia fakatāutaha fakaʻahó ʻetau malava ke kātaki ʻi he māʻoniʻoní.

ʻOku maʻu ha ngaahi sīpinga maʻongoʻonga ʻo e ivi fakalaumālié ʻi hotau hisitōlia fakafāmilí, pea tau lava ʻo maʻu ha ngaahi sīpinga ʻokú ne fakahaaʻi e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e faʻa kātakí.

ʻOku fakatātaaʻi mai ʻe ha talanoa mei hoku hisitōlia fakafāmilí e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ne fāʻeleʻi ʻeku kui tangata hono ua ko Siosefa Uatesoni Meiní ʻi he 1856 ʻi Hala, ʻIokisaea ʻi ʻIngilaní. Ne kau hono fāmilí ki he Siasí ʻi ʻIngilani pea nau hiki ki Sōleki Siti. Naʻá ne mali mo ʻEmelī Kipi ʻi he 1883, peá na hoko ko ha mātuʻa ki ha fānau ʻe toko valu. Ne uiuiʻi ʻa Siosefa ke ngāue fakafaifekau ʻi Sune 1910, ʻi hono taʻu 53. Ne poupouʻi ia ʻe hono uaifí mo e fānau ʻe toko valú ke foki ki hono fonua tupuʻanga ko ʻIngilaní ʻo ngāue fakafaifekau.

Hili ʻene ngāue faivelenga ʻi ha taʻu nai ʻe ua, naʻá ne heka pasikala atu ai mo hono hoa ngāué ki he Lautohi Fakasāpaté ʻi Kolokesitā ʻi ʻIngilaní, pea naʻe pā e vaʻé. Naʻá ne hifo ke vakaiʻi e maumaú. ʻI heʻene vakai ʻoku fuʻu lahí pea ʻe fuoloa ke ngāhí naʻá ne talaange ki hono hoa ngāué ke ʻalu ʻo kamata e fakataha ʻo e Sāpaté kae toki ʻalu atu. Hili pē ʻene lea ʻaki ʻení ne tō ki he kelekelé. Ne mate fakafokifā ʻi ha mahaki mafu.

Ne ʻikai toe mamata ʻa Siosefa Uatesoni Meini ki hono uaifí mo e fānau ʻe toko valú ʻi he moʻuí ni. Ne nau fakafoki hono sinó ki Sōleki Siti pea fai hono meʻafakaʻeikí ʻi he Holo Fakatahaʻanga Uotalū motuʻá. Ne fai ʻe ʻEletā ʻAnitoni W. ʻAivini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha lea ʻi hono meʻafakaʻeikí ʻokú ne akoʻi mai ha lēsoni mahuʻinga kau ki he moʻuí, maté mo e kātakí: “Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻomai ʻe he ongoongoleleí—ʻikai ko e hao mei he maté ka ko hono ikunaʻí ʻi he ʻamanaki ʻoku tau maʻu ki ha toetuʻu lāngilangiʻia. … ʻOku kaunga ʻeni kia [Siosefa Meini]. … ʻOkú ne ʻomi ha fiefia, fiemālie mo e nēkeneka ke ʻilo ʻoku tuku hifo ʻe he tangatá ʻene moʻuí ʻi he māʻoniʻoni, ʻi he tuí pea tuʻu maʻu ʻi he tuí.”4

ʻOku hanga ʻe he talanoa fakafāmilí ni ʻo ueʻi au ke u feinga hoku lelei tahá ke muimui he sīpinga ʻo e kātakí mo e mālohi fakalaumālie ne fakahaaʻi ʻe heʻeku kui tangata hono uá. ʻOku tatau pē mo hono ueʻi au ʻe he tui ʻa hono uaifi ko ʻEmelií, ʻa ia ne mafasia ʻene moʻuí hili e pekia ʻa Siosefá. Ne mālohi ʻene fakamoʻoní pea kakato hono fakauluí ʻi heʻene tuʻu maʻu ʻi he tuí lolotonga ʻene tokangaʻi toko taha ʻene fānau ʻe toko valú ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ke tau siʻaki foki ʻa e meʻa mamafa kotoa pē, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki aí, pea tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻa e fakapuepue kuo tofa ʻi hotau ʻaó.”5 Ko e lova ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he māmaní ko ha lova ʻi he kātakí pea fonu ʻi he ngaahi faingataʻá. Ko e ngaahi faingataʻa ʻi he lová ni ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau ʻā hake he pongipongi kotoa. ʻOku tau ʻi he māmaní ke lele ʻi he lová, ke fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí pea ke fili ʻi he leleí mo e koví. Ke tau lavaʻi lelei e lová pea foki ki he Tamai Hēvaní, ʻoku fie maʻu ke tau feilaulau ki ai ʻi he mateaki, kātaki fuoloa mo e mapuleʻi kitá. ʻOku fie maʻu ke tau taau fakalaumālie. ʻOku fie maʻu ke tau fakatupulaki ha ivi fakalaumālie. ʻOku tau fie maʻu ha ngaahi fakamoʻoni mālohi ʻoku fakatau ki he ului moʻoní, pea ko hono olá, te tau maʻu ʻa e nongá mo e mālohi ʻoku fie maʻu ke kātekina ha faʻahinga faingataʻa pē te tau fehangahangai mo ia.

Ko e hā pē ha faʻahinga faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo ʻā hake he pongipongi kotoa, manatuʻi—te ke lava ʻi he mālohi fakalaumālie ʻokú ke fakatupulakí, fakataha mo e tokoni ʻa e ʻEikí, ʻo fiefia ʻi he loto falala ʻi he ʻosi ʻa e lová, ʻa ia ne fakahaaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene pehē:

“He ʻoku ou tali pē ki hoku lilingí, pea ʻoku ofi ʻa e ʻaho ʻo hoku tukuangé.

“Kuó u tau ʻa e tau lelei, kuó u lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí:

“Ngata ai, kuo hilifaki moʻoku ʻa e pale ʻo e māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe foaki mai kiate au ʻi he ʻaho ko ia ʻe he ʻEikí, ko e Fakamaau māʻoniʻoní.”6

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi he ʻilo pau ki he moʻoni ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa mo ʻEne palani ʻo e fiefiá lahi mo taʻengatá ʻa ia ʻokú ne ʻomai kitautolu ki he māmaní he taimí ni. ʻOfa ke ueʻi kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ke fakatupulaki ʻiate kitautolu e mālohi ke kātakí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.