2010–2019
Ki Hoku Makapuná
ʻOkatopa 2013


Ki Hoku Makapuná

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi fekau ʻe taha ʻe tokoni kiate kitautolu ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá pea fakatau ki he uho ʻo ha moʻui fakafāmili fiefia.

ʻE mali ʻi he taʻú ni homa ongo fuofua makapuná. Pea ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē, ʻoku ngali ʻe aʻu ʻo toko 10 ha niʻihi ʻokú na tokoua mo tuongaʻane ʻaki ki ha tuʻunga ʻi heʻenau moʻuí ke nau muimui atu ki he māmani fakaʻofoʻofa ʻo e faʻu fāmilí.

Kuo ʻai ʻe he meʻa fakafiefia ko iá ke u fakakaukau lahi ʻi heʻenau kole faleʻi maí. Ko e moʻoni kuo nau ʻeke mai, “Ko e hā ha ngaahi fili te u lava ʻo fai ke u iku ai ki he fiefiá?” Pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, “Ko e hā e ngaahi fili ʻoku ngali te ne taki au ki he mamahí?”

Kuo faʻu ʻe he Tamai Hēvaní kitautolu ke tau kehekehe. ʻOku ʻikai ha toko ua ʻiate kitautolu ʻe tatau ʻena ngaahi aʻusiá. ʻOku ʻikai tatau ha ongo fāmili. Ko ia ʻoku ʻikai fakaʻohovale e faingataʻa hono fai ha faleʻi ki he founga hono fili e fiefia ʻi he moʻui fakafāmilí. Ka kuo ʻosi fokotuʻu ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa ʻa e hala tatau ki he fiefiá maʻa ʻEne fānaú kotoa. Tatau ai pē pe ko e hā hotau ʻulungaanga fakatāutahá pe ngaahi aʻusiá, ʻoku taha pē palani ʻo e fiefiá. Ko e palaní ke muimui he ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá.

Kiate kitautolu kotoa, kau ai hoku makapuna ʻoku fakakaukau ke malí, ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi fekau ʻe taha ʻe tokoni kiate kitautolu ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá pea fakatau ki he uho ʻo ha moʻui fakafāmili fiefia.ʻOku fekauʻaki ia mo e ngaahi fetuʻutaki kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tūkungá. ʻOku toutou hā ia ʻi he folofolá pea ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻi hotau kuongá. Ko e fakalea faka-Tohi Tapu ʻeni ʻo e faleʻi ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kotoa ʻoku nau fie moʻui fakataha ʻo taʻengata ʻi he fiefiá mo e ʻofá:

“Pea fehuʻi ʻahiʻahi kiate ia … honau tokotaha, ko e akonaki ʻi he fonó, ʻo pehē,

“ʻEiki, ko e fekau fē ʻi he fonó ʻoku lahí?

“Pea tala ʻe Sīsū kiate ia, Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.

“Ko e fekaú ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻa e fonó kotoa mo e kau palōfitá.”1

ʻOku ʻikai faingataʻa ke fakamatalaʻi kotoa e meʻa kuó u ako kau ki he ngaahi fili ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he fāmilí mei he fakamatala mahino ko iá. Te u kamata ʻaki e fehuʻi, “Ko e hā ha ngaahi fili kuó ne taki au ke ʻofa ki he ʻEikí ʻaki hoku lotó mo e laumālié pea mo hoku ʻatamaí kotoá?” Kiate au, ko e fili ke u ʻi he feituʻu ʻoku ou ongoʻi ai e fiefia ʻo e fakamolemolé ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEikí.

Naʻá ku papitaiso he ngaahi taʻu kuo hilí ha talavou ʻi ʻAlapakeki, Niu Mekisikou, ʻa ia naʻá ku akoʻi mo hoku hoa faifekaú. Naʻá ku fakauku e talavoú ki he vaí pea toe ʻohake ia. Mahalo naʻá ma mei lōloa tatau he naʻá ne lea hangatonu ki hoku telingá. Ne tafe ʻa e vaí mo e loʻimatá mei hono fofongá peá ne lea mai he leʻo fiefia, “ʻOku ou maʻa, ʻoku ou maʻa.”

Kuó u ʻosi sio he loʻimata tatau ʻo e fiefiá, he fofonga ʻo ha taha naʻá ne fakamatalaʻi e ngaahi lea ʻa ha ʻAposetolo ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne talaange, hili ha ʻinitaviu fakaʻāuliliki mo ongo, “ʻOku ou fakamolemoleʻi koe ʻi he huafa ʻo e ʻEikí. Te ne ʻoatu kiate koe ʻa e fakapapau ʻo ʻEne fakamolemolé ʻi Hono taimi mo e founga pē ʻAʻaná.” Pea naʻá Ne fai ia.

Kuó u fakatokangaʻi e ʻuhinga ʻe lava ai ke pehē ʻe he ʻEikí ko e taimi kuo fakamolemoleʻi ai e angahalá, ʻoku ʻikai te Ne toe manatuʻi kinautolú. ʻI he mālohi ʻo e Fakaleleí, ʻoku fakafoʻou e kakai ʻoku ou ʻiloʻi mo ʻofa aí, pea ʻoku fufulu ai e nunuʻa ʻo e angahalá. Kuo fakafonu hoku lotó ʻaki e ʻofa ki he Fakamoʻuí mo e Tamai ʻofa naʻá Ne fekau mai Iá.

Kuo maʻu e tāpuaki maʻongoʻonga ko iá ʻi hono poupouʻi e kakai ʻoku ou ʻofa aí ke nau ō ki he Fakamoʻuí ke maʻu e fakafiemālie mei he mamahí, ko ha fakafiemālie ko Ia tokotaha pē te Ne lava ʻo foakí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou tapou ai kiate kinautolu ʻoku ou ʻofa aí ke nau tali mo fuatotonu e fatongia kotoa ʻoku ʻoange ʻe he Siasí. Ko e fili ko iá ko e taha ia ʻo e ngaahi kī maʻongoʻonga ki he fiefia ʻa e fāmilí.

ʻE lava ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻi he ngaahi fie maʻu kehekehe he tuʻunga ʻo e moʻuí ke tau sītuʻa pe taʻe-tokanga ki he ngaahi ui ke tauhi ki he Fakamoʻuí. ʻE lava ʻe he meʻa ko iá ʻo ʻave kitautolu, hotau malí, mo hotau fāmilí ki ha fakatuʻutāmaki fakalaumālie. ʻE ngali taʻe-mahuʻinga ha niʻihi ʻo e ngaahi ui ko iá, ka naʻe liliu ʻeku moʻuí, mo hoku fāmilí, ʻo lelei ange ʻi heʻeku tali ha ui ke faiako ʻi ha kōlomu ʻo ha kau tīkoní. Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa e kau tīkoni ko iá ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofa kiate kinautolú.

Kuó u mamata ki haʻane hoko ia he moʻui ʻa ha palesiteni fakasiteiki mo ha palesiteni fakamisiona kimuʻa, ʻi hono ui kiate ia ke ʻetivaisa ki ha kōlomu ʻo e kau akonakí. ʻOku ou ʻilo ha taha ne hoko ko e pīsope pea Fitungofulu Fakaʻēlia, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi siʻa kiʻi tamasiʻi ʻi ha kōlomu ʻo ha kau akonakí naʻe kafo ʻi ha fakatuʻutāmaki. Naʻe ʻaonga ki ha moʻui tokolahi e ngaahi mana mei he tokoni ko iá, kau ai au, pea fakalahi ʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí.

Lolotonga ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku ngalingali te tau kolea e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻomi maʻu pē ʻe he ikuna ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ha ngaahi mana ʻoku ope atu ʻi hotau mālohí. ʻOku ʻilo ʻe he mātuʻa ʻoku fehangahangai mo ha fānau ʻoku matuʻaki talangataʻá ʻoku moʻoni ia, pehē mo e faiako ʻaʻahi ne kumi fakafiemālie ki ai siʻia fefine ʻi he talaange ʻe hono husepānití te ne liʻaki iá. ʻOkú na fakatou fakamālō ne na lotua he pongiongi ko iá ke fekau mai ʻe he ʻEikí e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha takaua.

Ko e takaua pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te tau lava ai ʻo ʻamanaki ki ha nofomali tuʻunga tatau mo hao mei he keé. Kuó u ʻosi mamata ʻi he mahuʻinga ʻo e takaua ko iá ki he fiefia ʻi ha nofomali. ʻOku fie maʻu ʻi he mana ʻo e uouangatahá ʻa e tokoni ʻa e langí, pea ʻoku fie maʻu ai ha taimi. Ko ʻetau taumuʻá ke nofo fakataha ʻo taʻengata ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí.

Naʻe faikehekehe lahi ʻeku tangataʻeikí mo ʻeku fineʻeikí. Ko ʻeku fineʻeikí ko ha taha hiva mo tā fakatātā. Naʻe saiʻia ʻeku tangataʻeikí he saienisi ʻo e kemisitulií. ʻI ha koniseti hiva mo tāmeʻalea (symphony) ʻe taha, ne ʻohovale ʻeku fineʻeikí he tuʻu ʻeku tangataʻeikí ʻo kamata ke ʻalu ʻoku teʻeki fai e pasipasí. Ne ʻeke ange heʻeku fineʻeikí pe ko ʻene ʻalú ki fē. Ko ʻene talí naʻe fai loto maʻa: “Kuo ʻosi, ʻikai ko ia?” Ko e ivi pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní naʻá ne ʻave ia ke na fuofua ō ki aí pea toe toutou fakafoki mai ki he ngaahi konisetí.

Ne nofo ʻeku fineʻeikí ʻi Niu Seesi ʻi ha taʻu ʻe 16 ke lava ʻeku tangataʻekí ʻo tauhi e fāmilí ʻaki haʻane fai ha ngaahi fakatotolo mo akoʻi e kemisitulií. Ko ha feilaulau kiate ia ke mavahe mei heʻene faʻē uitoú mo hono tokoua teʻeki mali naʻá ne tauhi ia ʻi he fale faama fakafāmili motuʻá. Naʻá na siʻi fakatou mate ʻoku kei ʻi Niu Seesi ʻeku fineʻeikí. Ko e toki taimi pē ia ne u mamata ai ki he tangi siʻeku fineʻeikí.

Hili ha ngaahi taʻu mei ai kuo maʻu ha ngāue ʻeku tangataʻeikí ʻi ʻIutā. Naʻá ne toe ʻeke ki heʻeku fineʻeikí ʻi he loto maʻa “Milileti, ʻokú ke pehē ko e hā ʻoku tonu ke u faí?”

Naʻá ne talaange, “Henelī, fai e meʻa ʻokú ke pehē ʻoku lelei tahá.”

Ne ʻikai ke ne tali e ngāué. Naʻá ne fai ki ai ha tohi ʻi he pongipongi hono hokó, pehē ange mai ʻoku ou kei maʻu. ʻOku ou manatuʻi naʻá ne talaange ki ai, “ʻOua naʻá ke fakaava ia heni. ʻAlu ki he ʻōfisí ʻo fakaava ai.” Naʻe kamata ʻaki ha valoki. Naʻá ne ʻosi palōmesi ange he ngaahi taʻu lahi kimuʻá, kapau ʻe faifaiange peá ne lava, te ne ʻave ia ke nofo ofi ki hono fāmilí. Naʻá ne ʻohovale ʻi he fakahaaʻi ʻo ʻene taʻe-fiemālié. Naʻe ʻikai ke ne manatuʻi ʻe ia e fakaʻānaua siʻono lotó. Naʻá ne ʻave leva he taimi pē ko iá ha pōpoaki ʻo tali e ngāué.

Naʻá ne pehē ange, “Milileti, ko e hā naʻe ʻikai ke ke talamai aí?”

Ne talaange ʻe he fineʻeikí, “Naʻe totonu ke ke manatuʻi.”

Naʻe pehē maʻu pē ʻe he tangataʻeikí ko e fili ko ia ke hiki ki ʻIutaá ko ʻene fili pē, kae ʻikai ko ha feilaulauʻi ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí. Kuó na aʻusia ʻa e mana ʻo e uouangatahá. Naʻe mei lelei ange kapau naʻe fakamanatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he Tangataʻeikí ʻa e palōmesi naʻá ne fai he ngaahi taʻu kimuʻá. Ka naʻá ne tuku ke fakamolū ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hono lotó kae lava ke hoko e fili ʻa e fineʻeikí ko ʻene fili.

ʻOku tokaimaʻananga e Tamai Hēvaní ki he kahaʻú, ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu, mo hotau kahaʻú. ʻOkú Ne ʻafioʻi e ngaahi faingataʻa te tau fouá. Naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAló ke mamahi ke lava ke Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá kotoa.

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻi ai ha fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní he māmaní ʻoku nau faʻa fili ʻa e angahalá mo e mamahi lahí. Ko e ʻuhinga ia naʻá Ne fekauʻi mai ai ʻa Hono ʻUluaki ʻAló ke hoko ko hotau Huhuʻí, ko e tōʻonga ʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he fakatupú kotoa. Ko e ʻuhinga ia kuo pau ai ke tau ʻiloʻi ʻe fie maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá mo ha taimi ke fakaleleiʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá, ke nofo mo ʻetau Tamaí.

ʻE siviʻi kitautolu ʻe he moʻui ʻi he fāmilí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hono foaki mai e meʻaʻofa ʻo e moʻui fakamatelié—ke fakamālohia kitautolu ʻaki ʻetau lavaʻi e ngaahi siví. ʻE moʻoni ʻaupito ʻeni ʻi he moʻui fakafāmilí ʻa ia te tau maʻu ai ha fiefia lahi mo ha mamahi lahi pea mo ha ngaahi faingataʻa, ʻe ngali tōtuʻa nai ʻi ha taimi ke tau kātakiʻi.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni fekauʻaki mo e anga hono teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa koe mo au pea mo ʻetau fānaú ki he ngaahi sivi te tau fehangahangai mo iá: “ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu kuo teʻeki ke ne maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu kuo teʻeki ke Ne tokangaʻi mo ʻōʻōfaki. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai finangalo ke fakamoʻui, mo teʻeki fokotuʻutuʻu ha ngaahi founga ke fakamoʻui ai. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu kuo teʻeki ke Ne tuku ke tokangaʻi Heʻene kau ʻāngeló. Mahalo ʻoku tau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tau fuʻu mahuʻinga pea taau ke fehiʻanekina, pea ʻi he vakai ʻa e niʻihi kehé foki, ka ʻoku kei tuʻu pē foʻi moʻoni ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, pea kuó Ne tuku moʻoni ki Heʻene kau ʻāngeló—ko ha kakai ʻoku ʻikai fai ha mamata ki ai, ʻa e mālohi mo e ivi—ke fatongia ʻaki kitautolu, pea ʻoku nau tokangaʻi pea mo maluʻi kitautolu.”2

Ko e meʻa ne akoʻi ʻe Palesiteni Kēnoní ʻoku moʻoni. Te ke fie maʻu e fakamahino ko iá, hangē ko ʻeku fie maʻu mo fakafalala ki aí.

Kuó u ʻosi lotu ʻi he tui ke feinga mo ongoʻi ʻe ha taha naʻá ku ʻofa ai, ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí. Kuó u ʻosi lotu ʻi he tui ke tokonia kinautolu ʻe ha kau ʻāngelo ko e tangata, pea naʻe hoko ia.

Kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi founga ke fakahaofi ai ʻEne fānaú takitaha. Ki ha tokolahi, ʻe kau ai hano hano tuku mo hano tokoua pe tuofefine pe kui ʻoku ʻofa ʻiate kinautolu, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku nau faí.

Ne fakamatala haku kaungāmeʻa he ngaahi taʻu kuo hilí ki heʻene kuifefiné. Naʻe moʻui fuoloa, angatonu maʻu pē ki he ʻEikí pea mo Hono Siasí. Ka naʻe fili ha taha ia hono makapuna tangatá ke moʻui faihia. Ne iku tautea ia ke ngāue pōpula. Naʻe manatu hoku kaungāmeʻá, ko e taimi ne lele meʻalele atu ai ʻene kuifefiné he halá ke ʻaʻahi ki hono mokopuna tangatá he ʻapi pōpulá, naʻe tangi ʻi heʻene lotu lotomamahí, “Kuó u feinga ke moʻui fiefia. Ko e hā ko e hā kuó u maʻu ai ha mokopuna fakamamahi ʻoku hangē kuó ne fakaʻauha ʻene moʻuí?”

Ne hoko mai e talí ki hono ʻatamaí ʻi he ngaahi lea ko ʻení: “Naʻá ku foaki ia kiate koe koeʻuhí he naʻá ku ʻiloʻi te ke lava pea te ke ʻofa ai, tatau ai pē pe ko e hā naʻá ne faí.”

Ko ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻeni kiate kitautolu kotoa. Ko e founga ki he mātuʻa mo e ngaahi kui ʻofá pea mo e kotoa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá he ʻikai faingofua ia ʻi he māmani fakaʻauʻauhifó ni. He ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau fili e hala ki he fiefiá. He ʻikai fai ʻeni ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko e tauʻatāina ke fili kuó Ne foaki kiate kitautolú.

ʻOku ʻofa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻi he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku nau fili ke fai pe tuʻunga te nau aʻusiá. Naʻe totongi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e angahala kotoa pē, tatau ai pē pe ko e hā honau fulikivanú. Neongo kuo pau ke ʻi ai ha fakamaau totonu, ka he ʻikai kaihaʻasi ʻe he faingamālie ʻo e ʻaloʻofa ʻoku faí ʻa e fakamaau totonú.

Naʻe fakamatala ʻe ʻAlamā e fakaʻānaua ko iá ki hono foha ko Kolianitoní ʻi he ngaahi lea ko ʻení: “Ko ia, fakatatau ki he fakamaau totonú, ʻe ʻikai lava ʻo fakahoko ʻa e palani ʻo e huhuʻí, tuku kehe ʻo ka toki fakatomala ʻa e tangatá ʻi he tuʻunga ʻahiʻahiʻanga ko ʻení, ʻio, ʻa e tuʻunga teuteuʻangá ni; he ka ne ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻungá ni, he ʻikai ke ʻi ai hano ʻaonga ʻo e ʻaloʻofá ka te ne maumauʻi ʻa e ngāue ʻo e fakamaau totonú. Ko ʻeni ʻe ʻikai lava ʻo fakaʻauha ʻa e ngāue ʻo e fakamaau totonú; ka ne pehē, he ʻikai toe ʻOtua ʻa e ʻOtuá ia.”3

Ko ʻeku pōpoaki leva ki hoku makapuná, mo kitautolu kotoa ʻoku feinga ke fokotuʻu ha fāmili taʻengatá, ʻoku fakapapauʻi mai ha fiefia ki he kau faivelengá. Kimuʻa pea toki ʻi ai ʻa e māmaní, naʻe ʻofa mo ngāue ʻa e Tamai ʻi Hēvani ʻofá mo Hono ʻAloʻofaʻangá mo kinautolu naʻá Na ʻafioʻi ʻe heé. ʻE ʻofa e ʻOtuá ʻiate kinautolu ʻo taʻengata.

Ko homou faingamālie ke ʻilo naʻa nau ʻilo e palani ʻo e fakamoʻuí mei he ngaahi akonaki ne nau maʻu ʻi he maama fakalaumālié. Naʻa mou faivelenga feʻunga mo kinautolu ke fakangofua ke omi ki māmani ka naʻe ʻikai pehē ha tokolahi ʻe niʻihi.

ʻE fakamanatu kiate kitautolu ʻa e moʻoni kotoa pē ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi ia ʻi he niʻihi kehé, ka te tau lava ʻo ʻai ke nau fakatokangaʻi ia ʻi heʻetau moʻuí. Te tau lava maʻu pē ʻo lotolahi ʻi he ʻiloʻi pau ko ia ne tau maʻu kotoa ʻi ha taimi e ongoʻi fiefia ʻo e fakataha ko ha mēmipa ʻo e fāmili ʻofeina ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Te tau lava ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻo ongoʻi e ʻamanaki lelei ko iá mo toe fiefia. ʻOku ou fakatauange ʻe pehē kiate kitautolu kotoa ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mātiu 22:35–40.

  2. George Q. Cannon, “Our Pre-existence and Present Probation,” Contributor, Oct. 1890, 476.

  3. ʻAlamā 42:13.