2010–2019
O Leoleo Mamoe Moni
Oketopa 2013


O Leoleo Mamoe Moni

E taliina e faiaoga o aiga le tele o tatalo ma faatagaina i tatou e vaaitino i suiga ia e mafai ona tutupu i olaga o tagata.

O le po nei i le Nofoaga Autu mo Konafesi i le Aai o Sate Leki faapea ai ma nofoaga mamao ma lata mai ua potopoto ai i latou o loo umiaina le perisitua a le Atua. E moni lava o outou “o se au perisitua tautupu”—o “se tupulaga filifilia,” e pei ona tautino mai e le Aposetolo o Peteru.1 Ua faamamaluina lava au e maua le avanoa e lauga atu ai ia te outou.

A o ou tuputupu ae, o taumafanafana uma lava e malaga ai lo matou aiga i le Provo Canyon, pe tusa ma le 45 maila (72 km) i saute ma faasasasasa teisi i sasae o le Aai o Sate Leki, lea matou te nonofo ai i le tamai fale o le matou aiga mo ni nai vaiaso. Sa naunau lava matou o tama e o e fagogota i le vaitafe pe o e aau, ma e matou te taumafai lava e faaoso lo matou tama e faasaoasaoa teisi le taavale. I na aso, o le taavale lea sa ave e lo’u tama o se taavale tuai o le 1928. Afai e sili atu ma le 35 maila (56 km) i le itula, e fai i ai lo’u tina, “Faalemu! Faalemu!” Ae ou te fai i ai, “Oomi tele le vae penisini, Tama! Oomi tele!”

E ave lava e Tama le taavale pe tusa ma le 35 maila i le itula i le malaga atoa e tau i Provo Canyon pe seiloga foi matou te tau atu i se pi’oga o le auala, ma pe taofia foi le matou malaga e se lafu mamoe. Matou te matamata a o solo ane le faitau selau o mamoe i o matou luma, e foliga mai e aunoa ma se leoleo mamoe, ni nai taifau o loo ōu atu ia i latou a o latou solo atu. I le pito lava i tua sa mafai ona matou iloa atu ai le leoleo mamoe i luga o lana solofanua—e leai se faagutu ae sa na o se maea na nonoa i lona gutu. Sa ia nofo faano’uno’u pei e tautulemoe i lona nofoa, ona e talu ai sa iloa e le solofanua le ala e alu i ai ma o loo faia e taifau na ōu le galuega [o le taialaina o mamoe].

E ese mai la pe a faatusatusa atu i le vaaiga lea na ou vaaia i Munich, Siamani, i le tele o tausaga ua mavae. O se taeao o se Aso Sa, sa matou malaga atu i se konafesi a faifeautalai. A o ou vaavaai atu i fafo o le faamalama o le taavale a le peresitene o le misiona, sa ou vaaia ai se leoleo mamoe ma se tootoo i lona lima, o taitaiina ia mamoe. Sa latou mulimuli ia te ia po o fea lava e alu i ai. Afai e agai i le agavale, latou te mulimuli ia te ia i le agavale. Afai e agai o ia i le taumatau, latou te mulimuli ia te ia i lena itu. Sa ou faia se faatusatusaga i le va o le leoleo mamoe moni sa taitaia ana mamoe ma le leoleo mamoe sa tietie faasamasamanoa atu i tua o ana mamoe.

Sa fetalai Iesu, “O au nei o le leoleo mamoe lelei, ua ou iloa au mamoe.”2 Ua Ia tuuina mai ia i tatou le faataitaiga atoatoa o le uiga o se leoleo mamoe moni e tatau ona i ai.

Uso e, i le avea ai ma au perisitua a le Atua, ua i ai ia i tatou se tiutetauave faaleoleo mamoe. O le poto o le Alii ua saunia ai ni taiala ia e mafai ona avea ai i tatou ma ni leoleo mamoe i aiga o le Ekalesia, lea e mafai ona tatou auauna atu i ai, mafai ona tatou aapa atu i ai, ma mafai ona tatou molimau atu ia te i latou. O lea tiute ua ta’ua o faiaoga o aiga, ma e faatatau i le vaega lenei lea ou te fia talanoa atu ai ia te outou i le po nei.

E faafoeina e epikopo i uarota taitasi i le Ekalesia le tofiaina o i latou e umia le perisitua e avea ma faiaoga o aiga e asiasi atu i aiga o tagata o le Ekalesia i masina taitasi. Latou te o atu i paga. I nofoaga e mafai ai, o se alii talavou lea e ositaulaga po o se aoao i le Perisitua Arona e soa ma se tagata matua o loo umiaina le Perisitua Mekisateko. Pe a la o atu i aiga o i latou ua atofa atu ia te i laua, o lē o umiaina le Perisitua Arona e tatau ona auai i le aoaoga o loo faia. O se tofiga faapena o le a fesoasoani lea e saunia nei alii talavou mo misiona faapea ai foi ma auaunaga faaleperisitua i le olaga atoa.

O le polokalama o faiaoga o aiga o se tali lea i faaaliga o aso nei ua faatagaina ai i latou ua faauuina i le perisitua “e aoao atu, faamalamalama atu, apoapoai atu, papatiso atu, … ma asiasi atu i fale o tagata taitoatasi o le ekalesia, ma apoapoai atu ia te i latou ia tatalo atu ma le leo ma i le mea lilo ma faasaga atu i tiute uma faaleaiga, … leoleo … i luga o le ekalesia e le aunoa, ma faatasi ma faamalosi i latou; ma vaai ia leai se amioletonu i totonu o le ekalesia, po o se feitagai ma le tasi, po o se pepelo, faatuaupua, po o se tautala leaga.”3

Sa apoapoai mai Peresitene Tavita O. MaKei: “O faiaoga o aiga o se tasi lea o o tatou avanoa sili ona manaomia ma sili ona tauia e faafailele ma musuia ai, e fautua ma taitai ai le fanau a lo tatou Tama. … [O se] auaunaga paia, o se valaauga paia. O lo tatou tiute o ni Faiaoga o Aiga o le molioo atu lea o le … agaga i aiga ma loto uma. O le fiafia i lenei galuega ma le faia o le mea sili tatou te mafaia o le a aumaia ai le filemu lemafuatiaina, olioli ma le faamalieina i [se faiaoga malualii] ma tuuto o fanau a le Atua.”4

Mai le Tusi a Mamona tatou te faitau ai e faapea “sa faauu [e Alema] o latou faitaulaga uma ma o latou aoao uma; ma sa leai ni isi na faauuina vagana ai o i latou o ni tagata amiotonu.

“O lea, sa latou leoleo [ai] i luga o lo latou nuu, ma fafaga i latou i mea tau le amiotonu.”5

I le faatinoina o o tatou tiutetauave o faiaoga o aiga, tatou te atamamai pe afai tatou te iloaina ma malamalama i luitau o tagata o aiga taitasi, ina ia mafai ai ona tatou mataalia i le aoao atu ma le tuuina atu o fesoasoaniga manaomia.

E atili faamanuiaina foi se asiasiga a faiaoga o aiga pe afai e logo mamao [i aiga] se asiasiga. Ina ia faamanino lenei manatu, sei ou faasoa atu lava ia te outou se aafiaga na ou maua i nai tausaga ua mavae. O le taimi lena sa i ai i le Komiti Faatonu a Faifeautalai ia Spencer W. Kimball, Gordon B. Hinckley, ma Thomas S. Monson. O se tasi afiafi sa talimalo ai Brother ma Sister Hinckley i se ‘aiga o le afiafi i lo la maota mo sui o le komiti ma o latou faletua. Faatoa maea lava se taumafataga matagofie ae tuitui mai le faitotoa. Sa tatala e Peresitene Hinckley le faitotoa ma maua ai se tasi o ana faiaoga o aiga o loo tu ai iina. Sa fai mai le faiaoga o aiga, “Ou te iloa ou te lei faia se taimi atofaina ou te sau ai, ma e ma te le o o mai faatasi foi ma la’u soa, ae ua ou lagona ua tatau ona ou sau i le po nei. Ou te leiloaina o le a e talimalo i ni au malo asiasi.”

Sa valaaulia ma le agalelei e Peresitene Hinckley le faiaoga o aiga e susu mai i totonu ma nofo i lalo ma aoao ia Aposetolo e toatolu ma o latou faletua e faatatau i lo tatou tiute o ni tagata o le ekalesia. Faatasi ai ma sina atuatuvale teisi, sa faia ai e le faiaoga o aiga le mea sili na ia mafaia. Sa faafetai i ai Peresitene Hinckley mo lona susu mai, ae ina ua maea na tele’a’i atu o ia i fafo.

Ou te fia ta’ua se tasi foi faataitaiga o le ala le sa’o o loo faataunuu ai asiasiga a faiaoga o aiga. Sa masani ona faamatala e Peresitene Marion G. Romney, lea sa avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili i nai tausaga ua mavae, le tala e uiga i lana faiaoga o aiga lea sa i ai se taimi na alu atu ai i le maota o Romney i se po malulu lava. Sa ia uuina lava lona pulou ma sa popole lava ina ua valaaulia e alala i lalo ma tuu atu lana savali. A o ia tu ai lava, sa ia fai atu, “Ia, ou te faapea atu Brother Romney, ua malulu lava fafo, ma o loo faaolaola pea lau taavale ina ne’i te’i ua pe. Sa na ona ou afe mai ina ia mafai ai ona ou ta’u atu i le epikopo ua uma ona fai la’u asiasiga.”6

Ona saunoa mai lea o Peresitene Ezra Taft Benson, ina ua uma ona faamatala mai le aafiaga o Peresitene Romney i se fonotaga a le au perisitua, “E mafai ona tatou faia e sili atu i lo lena, uso e—matua sili atu lava!”7 Ou te ioe foi i ai.

O asiasiga a faiaoga o aiga e sili atu nai lo le tau na ona faataunuu o se asiasiga e faatasi i le masina. O la tatou tiutetauave o le aoao atu, ia musuia, ia uunaia, ma i nofoaga o loo tatou asia ai i latou e le toaaga mai, ia aumai i le Lotu ma, i le faaeaga mulimuli o atalii ma afafine o le Atua.

Ina ia fesoasoani i a tatou taumafaiga, ou te faasoa atu ai lenei fautuaga atamai lea e mautinoa lava e faatatau i faiaoga o aiga. E aumai ia Abraham Lincoln, le sa fai mai: “Afai e te manao e auai mai se tagata i le mea e te i ai, ia faatalitonu muamua lava o ia o oe o lana uo moni.”8 Sa augani mai Peresitene Ezra Taft Benson: “E sili atu i lo mea uma, ia avea oe ma se uo moni i tagata ma aiga e te aoaoina. … O se uo, na te faia e sili atu nai lo se asiasiga faaletiute i masina taitasi. O se uo, e sili atu ona atugalu e fesoasoani i tagata nai lo le makaina ua uma lana asiasiga. O se uo, e popole. O se uo, e [faaali atu le alofa]. O se uo, e faalogo, ma o se uo, e aapa atu.”9

E taliina e faiaoga o aiga le tele o tatalo ma faatagaina i tatou e vaaitino i suiga ia e mafai ona tutupu i olaga o tagata.

O se faataitaiga o lenei mea o Dick Hammer, o le na sau i Iuta ma le polokalama o le Faasao ma Atina’e a le Malo i le taimi o le Pa’u Tele o le Tamaoaiga. Sa feiloai o ia ma faaipoipo atu i se tamaitai talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa ia tatalaina le Dick’s Café i St. George, Iuta, lea sa avea ma se nofoaga lauiloa e feiloai ai.

Sa tofia e avea ma faiaoga o aiga mo le Aiga o Hammer ia Willard Milne, o sa’u uo. Talu ai ou te iloaina foi ia Dick Hammer, ona ou te lolomiina lisi o meaai mo lana faleaiga, ou te fesili ai lava i la’u uo o Uso Milne pe a ou asiasi atu i St. George, “O a mai le ta uo o Dick Hammer?”

O le tali masani lava, “O loo agai lava i luma, ae lemu.”

A asiasi atu ia Willard Milne ma lana soa i le aiga o Hammer i masina taitasi, la te tuu atu lava i taimi uma se savali o le talalelei ma faasoa atu a la molimau ia Dick ma lona aiga.

Sa mou atu tausaga, ona oo lea i se tasi aso, sa telefoni mai Willard ia te au e tau mai se tala fiafia. “Brother Monson,” na ia amata ta’u mai, “Ua liua ia Dick Hammer ma o le a papatisoina. Ua i ai o ia i lona vaitau 90 tausaga, ma sa ma faauo i lo ma olaga atoa o ni tagata matutua. Ua mafanafana lava lo’u loto i lana faaiuga. Ua avea au ma ana faiaoga o aiga mo le tele o tausaga.” Sa taumelo tagi mai Willard a o ia faamatala mai lana savali fiafia.

Sa papatiso moni lava ia Uso Hammer ma i se tausaga mulimuli ane na ulufale atu ai i le Malumalu matagofie o St. George ma maua ai iina ona faaeega paia ma faamanuiaga o le faamauga.

Sa ou fesili atu ia Willard, “Pe sa e lotovaivai ea i le avea ai ma ona faiaoga o aiga mo se taimi umi?”

Sa ia tali mai, “Leai, sa tauia ia taumafaiga uma lava. Ao ou molimauina le olioli lea ua oo mai i tagata o le aiga o Hammer, ua faatumulia lava lou loto i le faafetai mo faamanuiaga o le talalelei ua oo mai i o latou olaga ma le avanoa ua ou maua e fesoasoani atu ai i nisi auala. Ua ou fiafia lava.”

Uso e, o le a avea ma o tatou faamanuiaga i le gasologa o tausaga le asiasi atu ma aoao le toatele o tagata—i latou o e e le toaaga mai faapea ai foi ma i latou ua tuuto atoatoa. Afai tatou te magafagafa totoa i la tatou valaauga, o le a tatou maua le tele o avanoa e faamanuiaina ai ia olaga. O a tatou asiasiga ia i latou o e ua faataumamao i latou lava mai le toaaga i le Lotu e mafai ona avea ma ki lea o le a mulimuli ane matala ai le faitotoa mo lo latou toe foi mai.

Faatasi ai ma le manatuaina o lenei mea, sei o tatou aapa atu ia ia i latou ia e nafa ma i tatou ma aumai i latou i le la’oai o le Alii ina ia taumamafa i Lana afioga ma olioli i le mafutaga a Lona Agaga, ma ia “le toe [avea ai ma] tagata ese po o e ua aumau, a ua nuu faatasi ma le au paia, o le aiga foi o le Atua.”10

Afai o i ai nisi o outou ua faaleano ma lē mamafa ia te outou ia asiasiga a faiaoga o aiga, ou te faapea atu, e leai se isi taimi e pei o le taimi lenei e toe tuuto atu ai oe lava ia e faataunuu ou tiute o se faiaoga o aiga. Ia filifili nei e faia soo se taumafaiga talafeagai e aapa atu ai ia i latou ua tuu atu le tiutetauave ia te oe e vaai. E i ai taimi atonu e manaomia ai foi sina uunai teisi faaopoopo, e fesoasoani ai i lau soa o faiaoga o aiga ia maua se taimi lua te o faatasi ai, ae afai o loo e naunautai, o le a faamanuiaina oe.

Uso e, o a tatou taumafaiga o faiaoga o aiga e faifai pea. O le a le muta lava le galuega seiloga e fetalai lo tatou Alii ma le Matai, “Ua lava.” O loo i ai ni olaga e fia faaleleia. O loo i ai ni loto e fia pā’ia. O loo i ai ni agaga e fia laveai mai. O lo tatou avanoa paia lenei e faaleleia, ia pa’i atu, ma ia laveai mai i latou o agaga faapelepele ua faatuatuaina i tatou e vaai. E tatau ona tatou faia ma le faamaoni faatasi ai ma loto e faatumulia i le fiafia.

I le faaiuga, ou te liliu atu ai i se faataitaiga patino e faamatala ai le ituaiga o faiaoga o aiga e tatau ona avea ai i tatou. O loo i ai se Faiaoga e silisili Lona soifua nai lo tagata uma. Sa Ia aoao mai le ola ma le oti, le tiute ma le taunuuga. Sa Ia soifua ina ia le tautuaina ae ia auauna atu, ia le maua mai ae ia foai atu, ia le faasaoina Lona ola ae ia ositaulagaina mo isi. Sa Ia faamatalaina se alofa e sili atu ona matagofie nai lo le tuinanau, se mativa e mauoa atu i lo oa. Sa faamatalaina lenei Faiaoga e faapea na Ia aoao atu ma le pule ae le pei ona faia e le au tusiupu.11 O Ana tulafono sa lei vaneina i luga o maa ae o luga o loto o tagata.

Ou te talanoa atu e uiga i le Faiaoga Sili, o Iesu Keriso, le Alo o le Atua, le Faaola ma le Togiola o tagata uma. O le tala faatusi paia e uiga ia te Ia, o Ia “sa femaliuai ma agalelei.”12 Ia te Ia i le avea ai ma o tatou taiala lemafaatoilaloina ma faataitaiga, o le a tatou agavaa ai mo Lana fesoasoani paia i a tatou asiasiga a faiaoga o aiga. O le a faamanuiaina ia olaga. O le a faamafanafanaina ia loto. O le a laveaiina ia agaga. O le a avea i tatou ma ni leoleo mamoe moni. Tau ina ia tatou faia faapea, ou te tatalo ai i le suafa o lena Leoleo Mamoe sili, o Iesu Keriso, amene.