2010–2019
Kau Tauhisipi Moʻoní
ʻOkatopa 2013


Kau Tauhisipi Moʻoní

ʻOku hoko e faiako fakaʻapí ko ha tali ki ha ngaahi lotu pea fakaʻatā kitautolu ke mamata ki ha liliu ʻi he moʻui ʻa e kakaí.

ʻOku fakataha mai ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá he pooni ki he Senitā Konifelenisí ʻi Sōleki Siti pea mo ha ngaahi feituʻu he māmaní. Ko e moʻoni ko kimoutolú ko e “kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki”—ʻio, “ko ha toʻu tangata kuo fili,” ʻo hangē ko ia ne tala ʻe he ʻAposetolo ko Pitá.1 Ko ha lāngilangi kiate au ke u lea atu kiate kimoutolu.

ʻI heʻeku kei tupu haké naʻe ō ai homau fāmilí he faʻahitaʻu māfaná ki Polovo Kenioni (Provo Canyon), ʻoku fakafuofua ki ha maile ʻe 45 (72 km) ki he fakatongá pea mo e fakahahake siʻi mei Sōleki Sití, ʻo mau nofo ai homau ʻapi fakafāmilí ʻi ha ngaahi uike. Ne faʻa vekeveke maʻu pē ʻa kimautolu fānau tangatá ke mau aʻu ki he vaitafé pe ki he feituʻu kaukauʻangá, pea ne mau faʻa teke ai ʻa e kaá ke oma ange ʻene lelé. Taimi ko iá ko e kā ne fakaʻuli ai ʻeku tamaí ko ha meʻalele Oldsmobile 1928. Kapau ʻe lele ia ʻo oma ange he maile ʻe 35 (56 km) he houa, ʻe pehē ange ʻeku faʻeé, “Māmālie hifo! Māmālie hifo.” Te u pehē atu leva au, “Teti, malaki atu e penisiní ke vave! Lele atu ke vave!”

Ne fakaʻuli leva ʻemau tamaí ʻi ha maile ʻe 35 he houa ʻo aʻu ki Kenioni Polovó pea ka mau aʻu mai ki ha foʻi piko he halá te mau tuʻu ai koeʻuhí ko ha tākanga sipi. Te mau mamata ai ki he fakalaka hake ha fanga sipi ʻe laungeau ʻo hangē ʻoku ʻikai ha tauhisipi, ko ha fanga kulī pē ʻoku nau tulituli kinautolu ke nau laka ke vave. Ka ne mau lava ʻo vakai atu ʻoku muimui taha maʻu pē ʻa e tangata fakatulituli sipí ʻi heʻene hōsí—naʻe ʻikai fakapiti ka naʻe ʻai pē ha meʻa ke taʻofi ʻaki. Naʻá ne faʻa tulemohe pē he tuʻa ʻo e hōsí he naʻe ʻilo pē foki ʻe he hōsí ia ʻa e feituʻu ke ʻalu ki aí pea tokoni ʻaupito mo e kō ia ʻa e fanga kulií.

Ne fehangahangai ia mo ha meʻa ne u mamata ai ʻi Mūniki ʻi Siamane he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Ko ha pongipongi Sāpate ʻeni, pea ne mau lele atu ki ha konifelenisi ʻa e kau faifekaú. ʻI heʻeku vakai kituʻa he sioʻata ʻo e meʻalele ʻa e palesiteni fakamisioná, ne u vakai atu ki ha tauhisipi mo ha tokotoko ʻi hono nimá, naʻá ne taki ʻa e fanga sipí. Ne nau muimui ʻiate ia ʻi ha feituʻu pē naʻá ne ʻalu ki ai. Kapau ʻe ʻalu ki toʻohema, ko ʻenau muimui ai pē ki ai ki he toʻohemá. Kapau ʻe ʻalu ki toʻomataʻu, ko ʻenau muimui ai pē ki ai he hala ko iá. Ne u hanga ʻo fakafehoanaki ʻa e tauhisipi moʻoní pea mo e tangata fakatulituli sipi naʻe heka fiemālie pē ʻo muimui ʻi heʻene fanga sipí.

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ko au ko e tauhi lelei, [ʻoku ou ʻilo ʻeku fanga sipí].”2 ʻOkú Ne ʻomi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e hoko ko ha tauhisipi moʻoní.

Siʻi ngaahi tokoua, ʻi heʻetau hoko ko e kau taulaʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai hotau fatongia fakatauhisipi. ʻI he poto ʻa e ʻEikí, kuó Ne ʻomi ai ha ngaahi fakahinohino ke tau hoko ai ko ha kau tauhisipi ki he ngaahi fāmili ʻi he Siasí, ʻa ia ʻe lava ke tau tokoni, akoʻi mo fakamoʻoni ai kiate kinautolu. ʻOku ui ia ko e faiako fakaʻapí, pea ko e kaveinga ia ʻoku ou fie lea atu ai he pōní.

ʻOku tokangaʻi ʻe he pīsope ʻo e uooti takitaha ʻa hono vahe ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau hoko ko e kau faiako fakaʻapí ʻo ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo e kāingalotú he māhina takitaha. ʻOku nau ʻalu tautau toko ua. Kapau ʻe lava, ʻoku ʻalu ha talavou ko ha taulaʻeiki pe akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, fakataha mo ha taha lahi ʻokú ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻI heʻena ō ki he ngaahi ʻapi ʻo e niʻihi kuo vahe angé, ʻoku totonu ke kau atu ʻa e taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he akoʻi ʻoku faí. ʻE tokoni e faʻahinga ngāue peheé ke teuteuʻi ai e kau talavoú ni ki he ngāue fakafaifekaú kae pehē ki he ngāue pe tokoni fakataulaʻeikí he toenga ʻenau moʻuí.

Ko e polokalama faiako fakaʻapí ko e tali ia ki ha fakahā fakaeonopooni, naʻe fekauʻi ai ʻa kinautolu kuo fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí ke nau “akonaki, fakamatala, naʻinaʻi, fai papitaiso mo … ʻaʻahi ki he fale ʻo e kāingalotu takitaha, pea naʻinaʻi kiate kinautolu takitaha ke nau lotu ʻaki ʻa e leʻó pea ʻi he liló ʻo fai ʻa e ngaahi fatongia fakafāmili kotoa pē, … ke leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē, pea ke ne ʻiate kinautolu mo fakamālohia ʻa kinautolu; pea tokanga ke ʻoua naʻa ʻi ai ha faiangahala ʻi he siasí pe ko ha felotokoviʻaki ʻiate kinautolu, pe loi, pe lauʻikovi, pe lea kovi.”3

Kuo naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo pehē: “ʻOku kau e faiako fakaʻapí he taha ʻo hotau ngaahi faingamālie vivili mo ola lelei taha ke tanumaki mo ueʻi fakalaumālie, faleʻi mo tataki ai e fānau ʻetau Tamaí. … Ko ha ngāue fakalangi ia, ko ha uiuiʻi fakaʻotua. Ko hotau fatongia ko e kau Faiako Fakaʻapí ke ʻoatu e … laumālié ki he ʻapí mo e loto kotoa pē. ʻE hanga ʻe heʻetau ʻofa he ngāué mo hono fai hotau lelei tahá, ʻo ʻomi ʻa e nonga, fiefia mo e fiemālie ki [ha faiako fakaʻeiʻeiki] mateaki ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.”4

ʻOku tau lau he Tohi ʻa Molomoná ki hono hanga ʻe ʻAlamā ʻo “fakanofo ʻenau kau taulaʻeiki kotoa pē mo honau kau akonaki kotoa pē; pea naʻe ʻikai fakanofo ha taha ʻo kapau naʻe ʻikai ko ha kau tangata angatonu.

“Ko ia naʻa nau tokangaʻi honau kakaí, ʻo nau fafanga kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he māʻoniʻoní.”5

ʻI hono fakahoko hotau ngaahi fatongia faiako fakaʻapí, ʻe fakapotopoto kapau te tau ʻilo pea mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku fekuki mo e fāmili takitaha, ke toe lelei ange ai ʻetau akoʻí mo ʻetau fakahoko e tokoni ʻoku fie maʻú.

ʻE ola lelei ange ha faiako fakaʻapi ʻo kapau ʻe aleaʻi kimuʻa e taimi ʻaʻahí. Ke fakatātaaʻi ʻení, tuku ke u vahevahe atu ha meʻa ne u aʻusia he ngaahi taʻu kuohilí. ʻI he taimi ko iá ne kau he Kōmiti Pule Ngāue Fakafaifekaú ʻa Sipenisā W. Kimipolo, Kōtoni B. Hingikelī mo Tōmasi S. Monisoni. ʻI ha efiafi ʻe taha naʻe teuteuʻi ai ʻe Misa mo Sisitā Hingikelī ha maʻu meʻatokoni efiafi ʻi hona ʻapí maʻá e kau mēmipa ʻo e kōmití mo honau uaifí. Ko e toki ʻosi pē ia ʻemau kaí mo e tukituki ange ha taha he matapaá. Naʻe fakaava hake ʻe Palesiteni Hingikelī e matapaá ʻoku tuʻu mai ai ha taha ʻo ʻene ongo faiako fakaʻapí. Naʻe pehē ange ʻa e faiako fakaʻapí, “ʻOku ou ʻilo ne ʻikai ke u talamai te u haʻu, pea ʻoku ʻikai ʻi heni mo hoku hoá, ka ne u ongoʻi pē ʻoku totonu ke u haʻu he pooni. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻoku ʻi ai haʻamo kau ʻaʻahi.”

Naʻe fakaafeʻi lelei mai ʻe Palesiteni Hingikelī e faiako fakaʻapí ke ne hū ange ʻo ne tangutu hifo ʻo ne akoʻi ha kau ʻAposetolo ʻe toko tolu mo honau uaifí fekauʻaki mo homau fatongia ko e kāingalotú. Neongo naʻe kiʻi manavasiʻi e faiako fakaʻapí ka naʻá ne fai pē hono lelei tahá. Ne fakamālō ange leva ʻa Palesiteni Hingikelī heʻene haʻú peá ne fakatovave atu ʻo ʻalu.

Te u toe vahevahe atu ha founga hala ʻe taha ʻoku fakahoko ʻaki e faiako fakaʻapí. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí he lolotonga e kei tokoni ʻa Palesiteni Malioni G. Lomenī he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne faʻa fakamatala kau ki ha taimi naʻe ʻalu ange ai ʻene faiako fakaʻapí ki he ʻapi ʻo e fāmili Lomenií ʻi ha pō momoko ʻe taha. Naʻá ne toʻotoʻo pē hono tataá pea ʻikai manonga he taimi naʻe fakaafeʻi ange ai ke tangutu hifo ʻo vahevahe ʻene pōpoakí. Naʻá ne kei tuʻu pē, peá ne pehē ange, “Misa Lomenī, te u talaatu pē, ʻoku momoko ʻa tuʻa pea ʻoku tau moʻui pē ʻeku kaá ke ʻoua naʻa mate. Ko ʻeku haʻú pē ʻaʻaku ke u lava ʻo tala ki he pīsopé kuo fai ʻeku ʻaʻahí.”6

Naʻe pehē leva ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, hili hono talanoa e aʻusia ʻa Palesiteni Lomenií ʻi ha fakataha ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, “Ngaahi tokoua, ʻe lava pē ke toe lelei ange ai—lelei ʻaupito ange ai!”7 ʻOku ou tui ki ai.

Ko e faiako fakaʻapí ʻoku ʻikai ko ha foʻi ʻaʻahi pē ke fai he māhina takitaha. Ko hotau fatongiá ke akoʻi, ueʻi, fakalotoa pea mo fakamālohia mai ʻa e kau māmālohi ʻoku tau ʻaʻahi ki aí, ke iku hakeakiʻi ai kinautolu ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

Ke tokoni ʻi heʻetau ngāué, te u vahevahe atu ai ha faleʻi poto ʻoku kaungatonu ki he kau faiako fakaʻapí. Ko e fai ia ʻe ʻĒpalahame Lingikoni, naʻá ne pehē, “Kapau te ke fie maʻu ke kau mai ha taha ki hoʻo ngāue ʻoku faí, ʻuluaki fakalotoa ia ke ne tui ko hono kaungāmeʻa mamae koe.”8 Naʻe tapou mai ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo pehē, “Kae meʻatēpuú, hoko ko ha kaungāmeʻa moʻoni ʻo e kakaí mo e ngaahi fāmili ʻokú ke akoʻí … Ko e kaungāmeʻa moʻoní ʻoku ʻikai ʻaʻahi fakafatongia pē he māhina takitaha. ʻOku tokanga ange ʻa e kaungāmeʻa moʻoní ke tokoniʻi ʻa e kakaí, kae ʻikai maʻu ha fakamālō. ʻOku tokanga ʻa e kaungāmeʻa moʻoní. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofá. ʻOkú ne fakafanongo, pea ʻokú ne ala atu ʻo tokoni.”9

ʻOku tali ʻe he faiako fakaʻapí ha ngaahi lotu lahi pea malava ai ke tau sio ki he liliu ʻoku ala hoko he moʻui ʻa e kakaí.

Ko ha fakatātā ʻo e meʻá ni ko Tiki Hema, naʻe haʻu ki ʻIutā mo e Kautaha Tokoni ki he Kakai Tangata Taʻe Maʻu Ngāué (Civilian Conservation Corps) lolotonga e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká. Lolotonga ʻene ʻi hení, naʻá ne feʻiloaki pea mali ai mo ha finemui Siasi. Naʻá ne kamata fakalele ʻa e Falekai ʻo Tikí ʻi Seni Siaosi, ʻIutá, pea naʻe manakoa ia.

Naʻe vahe hoku kaungāmeʻa ko Uiliate Milineí ke faiako fakaʻapi ki he fāmili Hemá. Ne u maheni foki mo Tiki Hema, he ne u paaki e lisi ʻo e meʻakai (menu) ʻo hono falekaí, ko ia ne u faʻa ʻeke ange ki hoku kaungāmeʻa ko Misa Milineí heʻeku ʻaʻahi ki Seni Siaosí, “Fēfē hake hota kaungāmeʻa ko Tiki Hemá?”

Ko e tali angamahení ʻeni, “ʻE haʻu, ka ʻoku kei tuai pē.”

ʻI he ʻaʻahi ʻa Uiliate Milinei mo hono hoá he māhina kotoa pē ki he ʻapi ʻo e fāmili Hemá, naʻá na lava maʻu pē ʻo vahevahe ange ha pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo ʻena fakamoʻoní kia Tiki mo hono fāmilí.

Ne fakalau atu e taʻú, pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻe telefoni mai ʻa Uiliate kiate au mo ha ongoongo fakafiefia. Naʻá ne pehē mai, “Misa Monisoni, kuo ului ʻa Tiki Hema pea ʻe papitaiso. Ko hono taʻu 90 ʻeni pea kuo taʻu lahi ʻema kaungāmeʻá. ʻOku ongo ki hoku lotó ʻene filí. Kuo taʻu lahi ʻeku faiako fakaʻapi kiate iá.” Naʻe mei tangi ʻa Uiliate heʻene fakahoko mai e pōpoaki fakafiefiá ni.

Naʻe papitaiso ʻa Misa Hema pea hili ha taʻu ʻe taha mei ai naʻá ne hū he Temipale fakaʻofoʻofa ʻo Seni Siaosí ʻo maʻu hono ʻenitaumení mo e ngaahi tāpuaki ʻo e silá.

Ne u ʻeke kia Uiliate, “Naʻá ke loto foʻi nai ha taimi he fuoloa taʻu hoʻo hoko ko ʻene faiako fakaʻapí?”

Naʻá ne tali mai, “ʻIkai, naʻe mahuʻinga e foʻi feinga kotoa pē. ʻI heʻeku mātā tonu e fiefia ʻoku aʻusia ʻe he fāmili Hemá, ʻoku fonu hoku lotó he houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki kuo ʻomi ʻe he ongoongoleleí ki heʻenau moʻuí kae pehē ki he faingamālie ne u lava ʻo fai ai ha tokoní. Ko ha tangata fiefia au.”

Siʻi ngaahi tokoua, ko ha faingamālie ia ke tau ʻaʻahi mo akoʻi ha kakai kehekehe ʻi ha ngaahi taʻu lahi—ʻa kinautolu ʻoku māmālohí pea pehē kiate kinautolu ʻoku mateaki kakató. Kapau te tau faivelenga ʻi hotau uiuiʻí, te tau maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke faitāpuekina ai ha niʻihi kehe. ʻE lava ke hoko ʻetau ʻaʻahi ki he niʻihi kuo mamaʻo mei he Siasí, ko e kī ʻe iku fakaava ai e ngaahi matapā ki haʻanau foki mai.

ʻI he fakakaukaú ni, tau ala atu muʻa ʻo tokoni ki he niʻihi ʻoku tau tokangaʻí pea ʻomi kinautolu ki he tēpile mahu ʻa e ʻEikí ke nau keinanga ʻi Heʻene folofolá mo maʻu e takaua ʻo Hono Laumālié pea ʻikai ke nau kei hoko ai “ko e kau muli mo e kau ʻaunofo … ka ko e kaungākolo mo e kāinga māʻoniʻoni pea mo e fale ʻo e ʻOtuá.”10

Kapau kuo tō hamou niʻihi ʻo fakafiefiemālie ʻi hono fai hoʻomou faiako fakaʻapí, tuku muʻa ke u talaatu ko e taimí pē ʻeni ke ke toe fakatapui ai hoʻo moʻuí ki hono fakahoko ho ngaahi fatongia fakafaiako fakaʻapí. Fili he taimí ni ke fai meʻa ʻe fie maʻú ke ke tokoni ai kiate kinautolu kuo fakafatongia ʻaki koé. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi mahalo naʻa fie maʻu ke kiʻi fakalahilahi hoʻo teké, mo tokoni ki ho hoá ke ne maʻu ha taimi ke mo ō ai, ka ʻo kapau te ke vilitaki, te ke ikuna.

Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻetau ngāue he faiako fakaʻapí. He ʻikai teitei ngata ʻa e ngāué kae ʻoua kuo folofola ʻa e ʻEikí mo e Tauhí, “Kuo feʻunga.” ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻui ke langaki hake. ʻOku ʻi ai ha ngaahi loto ke tokoniʻi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi laumālie ke fakahaofi. Ko hotau faingamālie toputapu ia ke langaki hake, tokoniʻi mo fakahaofi e ngaahi laumālie pelepelengesi ko ia kuo fakafalala mai ke tau tokangaʻí. ʻOku totonu ke tau fakahoko faivelenga ia ʻi he loto fiefia.

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ha fakatātā makehe ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e faʻahinga faiako fakaʻapi ʻoku totonu ke tau aʻusiá. ʻOku ʻi ai ha Faiako ʻoku mahulu hake ia ʻi he kau faiako kotoa pē. Naʻá Ne ako mai ʻo kau ki he moʻuí mo e maté, ki he fatongiá mo e ikuʻanga. Naʻe ʻikai ke Ne moʻuí ke tauhi Ia ka naʻá Ne tokoni, naʻe ʻikai ke Ne loto ke maʻu atu ka naʻá Ne foaki, pea naʻe ʻikai ke Ne kalofaki ʻEne moʻuí ka naʻá Ne feilaulauʻi ia koeʻuhí ko e niʻihi kehé. Naʻá Ne fakamatalaʻi ha ʻofa ʻoku fakaʻofoʻofa ange ia ʻi he holi koví, ko ha masivesiva ʻoku koloaʻia ange ia ʻi he ngaahi makakoloá. ʻOku taku naʻe faiako ʻa e Faiakó ni ʻi he mālohi kae ʻikai tatau mo e kau tangata tohí.11 Naʻe ʻikai tohitongi ʻEne fonó ʻi ha maka ka ʻi he loto ʻo e tangatá.

Ko ʻeku ʻuhinga atú ki he Faiako Tuʻukimuʻá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku fakamatala e tohitapú ʻo kau kiate Ia ʻo pehē naʻá Ne “faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei.”12 ʻI Heʻene hoko ko hotau faifakahinohino mo e faʻifaʻitakiʻanga paú, te tau maʻu ai ʻEne tokoni fakalangí ʻi heʻetau fai ʻa e faiako fakaʻapí. ʻE faitāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé. ʻE fakafiemālieʻi ai ʻa e lotó. ʻE fakahaofi ai ʻa e ngaahi laumālié. Te tau hoko ai ko ha kau tauhisipi moʻoni. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.