2010–2019
E tumu rahi to tatou ia oaoa
Atopa 2013


E tumu rahi to tatou ia oaoa

Ia here ana‘e outou, ia tia‘i ana‘e, e ia tavini ana‘e outou ia vetahi e na roto i te mau rave‘a ha‘iha‘i e te ohie, te rave itoitoi ra ïa outou i te ohipa no te faaoraraa.

I te poheraa to’u metua hoovai tane, ua putuputu to matou utuafare e ua aroha i te feia atoa tei haere mai e faaite i to ratou tapao aroha. I te roaraa o taua pô ra, a farerei haere ai au i te fetii e i te mau hoa, ua ite pinepine au i ta’u mootua 10 matahiti, o Porter, i te ti‘araa i piha‘i iho i to’u metua hoovai vahine—to’na « mama ‘û ». I te tahi taime e ti‘a oia i muri ia’na, no te tia‘i ia’na. I te hoê taime ua ite au i to’na rima i te haatiraa i to mama’û. Ua hi‘o vau ia’na i te tapeapea-marû-raa i te rima o mama’û, te aparaa e te ti‘araa i piha‘i iho ia’na.

E rave rahi mahana i muri a‘e i taua ohipa ra, aita ta’u e nehenehe e tatara i taua hoho‘a ra i rapae i to’u upoo. E ua faauru te varua ia’u ia papa‘i i te hoê rata iti ia Porter, no te faaite ia’na i te ohipa ta’u i ite. Ua papa‘i au i te hoê rata uira e ua parau ia’na i te mea ta’u i ite e i feruri. Ua faahaamana‘o atu vau ia Porter i te mau fafauraa ta’na i rave i te taime a bapetizohia ai oia, ma te faahiti atu i te mau parau a Alama i roto i te Mosia pene 18:

« E teie nei, no te mea ua hinaaro outou ia ô i te aua o te Atua, e ia parauhia i to’na ra mau taata, e ua hinaaro outou ia tauturu te tahi i te tahi i te hopoi i ta outou mau hopoia, ia mâmâ te reira ;

« Oia ïa, e au ia outou ia oto, a oto ai te feia oto ra ; oia ïa, e ia haamahanahana ia ratou i tei au ia haamahanahanahia ra, e ia tia ei ite o te Atua i te mau mahana atoa, e i te mau mea atoa, e i roto i te mau vahi atoa ta outou e parahi ra, e ia tae noa’tu i te poheraa … ia noaa te ora mure ore ia outou—

« … Mai te mea i hinaarohia teie e to outou aau, eaha te mea e ore e au ai ia outou ia bapetizohia i te i‘oa o te Fatu ei faaite i mua ia’na e, i faaau outou i te hoê faufaa ia’na ra, ia haamori atu outou ia’na, e ia haapao i ta’na ra mau faaue, ia rahi atu ta’na niniiraa mai i to’na Varua i nia ia outou ? »1

Ua haamaramarama atu vau ia Porter e, ua haapii Alama e, te feia e hinaaro ia bapetizohia, e ti‘a ïa ia ratou ia tavini i te Fatu na roto i te taviniraa ia vetahi ê—i to outou oraraa taatoa ! Na ô atura vau e : « Aita vau i ite e, ua taa anei oe i te reira, tera râ, te huru no to oe faaiteraa i te here e i te haapa‘o ia mama’û, ua haapa‘o ïa oe i ta oe mau fafauraa. Te haapa‘o nei tatou i ta tatou mau fafauraa i te mau mahana atoa mai te mea e, e riro tatou ei taata maitai, e faaite tatou i te here, e e aupuru tatou i te tahi e te tahi. Te hinaaro nei au ia ite oe e, te haapeu nei au ia oe no to oe riroraa ei taata haapa‘o fafauraa ! Ia haapa‘o ana‘e oe i te fafauraa ta oe i rave i te taime a bapetizohia ai oe, e ineine ïa oe no te faatoro‘ahia i roto i te autahu‘araa. Na teie fafauraa hau atu e horo‘a ia oe i te mau rave‘a hau atu no te haamaitai e no te tavini ia vetahi ê, e tauturu ia oe ia ineine no te mau fafauraa ta oe e rave i roto i te hiero. Mauruuru no to oe riroraa ei hi‘oraa maitai no’u ! Mauruuru no to oe faaiteraa mai ia’u i te huru o te hoê taata haapa‘o i te fafauraa ! »

Pahono mai nei o Porter e : « Mama’û, mauruuru no te parau poro‘i. A tauahi noa ai au ia mama’û, aita vau i ite e, te haapa‘o ra ïa vau i te mau fafauraa, tera râ ua ite au i te mahanahana i roto i to’u aau e ua au roa vau. Ua ite au e, tei roto te Varua Maitai i to’u aau. »

Ua ite atoa vau i te mahanahana i roto i to’u aau i to’u iteraa e, ua maramarama o Porter i te tuatiraa o te haapa‘oraa i ta’na mau fafauraa e te fafauraa « ia vai noa to’na varua i roto ia [tatou] »2— e tupu hoi teie fafauraa na roto i te fariiraa i te horo‘a o te Varua Maitai.

E te mau tuahine, i to’u farereiraa ia outou e rave rahi na te ao atoa nei, ua ite au e, e rave rahi outou mai ia Porter te huru. Te ti‘a nei outou ma te hau ei mau ite no te Atua, te oto nei outou i piha‘i iho i te feia e oto nei, e te tamahanahana nei outou i te feia e ti‘a ia tamahanahanahia, ma te ore e ite e, te haapa‘o nei outou i te mau fafauraa ta outou i rave i roto i te pape o te bapetizoraa e i roto i te hiero. Ia here ana‘e outou, ia tia‘i ana‘e, e ia tavini ana‘e outou ia vetahi e na roto i te mau rave‘a ha‘iha‘i e te ohie, te rave itoitoi ra ïa outou i te ohipa no te faaoraraa, te ohipa a te Atua « ia faatupu i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei ».3

Ei « mau tamarii tamahine hoi i roto i te basileia o te [Fatu] »,4 ua rave tatou i te mau fafauraa mo‘a. Te haere nei tatou i roto i te mea ta Nephi i parau ra e, te « e‘a titiaifaro e te pirihao e tae roa atu ai i te ora mure ore ».5 Te ti‘a nei tatou i tera e tera vahi i ni‘a i te e‘a. Tera râ, e nehenehe ta tatou e rave amui i te ohipa no te tauturu i te tahi e te tahi « ia haere tia’tu … i mua i te tia-maite-raa i te Mesia, ma te tiai papu roa, e te here i te Atua e te taata atoa ».6

Te tavini nei o Jeanne ei tauturu haamaramarama no te Feia Apî Tamahine. E rave rahi ava‘e i ma’iri a‘e nei ua faaroo oia e, e faatupuhia te hoê faaoaoaraa na te feia apî i roto i te paroisa : e ta‘uma i ni‘a i te vahi i parauhia ra Malan’s Peak. Ua oaoa roa oia i te mea e, aita i maoro a‘e nei ua opua oia e ta‘uma i reira.

I to’na taeraa i te haamataraa o te e‘a, ua haafatata maira to’na hoa rahi o Ashley ia’na. Ua tapea maira i te rima o Jeanne e ua ani maira ia ta‘uma apipiti raua, na ô maira, « E haere au na muri iho ia oe. » 16 matahiti to Ashley i taua taime ra, e fifi rii to’na i te pae tino, no reira, aita ta’na e nehenehe e ta‘uma vitiviti. No reira, ua haere marû noa raua o Jeanne, ma te mata‘ita‘i i te mau mea i hamanihia e te Metua i te Ao ra : te mau ofa‘i i ni‘a i te mato apo i ni‘a a‘e ia raua e te mau tiare ati a‘e ia raua. I muri a‘e, na ô a‘era o Jeanne e, « Aita i maoro ua mo‘ehia ia’u ta’u opuaraa ia ta‘uma i te mato apo, no te mea, aita i maoro ua riro mai ïa ei ohipa ê roa—hoê ohipa no te faaiteraa i te mau mea nehenehe na te hiti i te e‘a, te mau mea e rave rahi o te ore e itehia e au ahani au i haapa‘o noa i te opuaraa ia tae i ni‘a i te Malan’s Peak. »

A ta‘uma noa ai o Jeanne raua o Ashley, i muri roa i te toe‘a o te pupu, ua apiti maira Emma ia raua, te tahi atu tamahine i roto i te paroisa, tei faaoti atoa ia tia‘i e ia haere na muri iho ia raua. Ua hopoi mai Emma i te tahi atu oaoaraa hau atu. Ua haapii maira oia ia raua i te hoê himene e ua faaitoito maitai ia raua. Te parau ra o Jeanne e : « Ua parahi matou i raro e ua faafaaea rii, ua himene, ua paraparau, e ua ataore rii. Ua ti‘a ia’u ia matau maitai ia Ashley e o Emma, eita roa ïa te reira e tupu na roto i te tahi atu rave‘a. E ere te mou‘a te parau rahi i taua pô ra—e parau hau atu râ i te rahi. E parau ïa no te tautururaa te tahi i te tahi na ni‘a i te e‘a, hoê taahiraa i te taime hoê ».

A ta‘uma noa ai o Jeanne, Ashley e o Emma e a himene noa ai, e a faafaaea rii ai, e a ataore rii ai, te feruri atoa ra paha ratou e, « Te haapa‘o nei matou i ta matou fafauraa i teie taime. » Tera râ, te haapa‘o mau ra ratou i ta ratou mau fafauraa. Te tavini ra ratou i te tahi e te tahi ma te here, te aroha e te itoito. Ua faaitoito ratou i te faaroo o te tahi e te tahi a faaitoito ai ratou e a utuutu ai ratou i te tahi e te tahi.

Ua haapii mai o Elder Russell M. Nelson : « Ia ite ana‘e tatou e, e mau tamarii tatou no te fafauraa, e ite tatou e, o vai tatou, e eaha ta te Atua e tia‘i nei ia tatou. Ua papa‘ihia ta’na ture i roto i to tatou aau ».7

O Maria Kuzina te hoê tamahine no te fafauraa na te Atua tei ite e, o vai oia, e eaha ta te Atua e tia‘i nei ia’na. I to’na fariiraa mai ia’u i roto i to’na fare i Omsk, Rusia, ua feruri au e, tei reira vau no te tavini ia’na, tera râ, ua ite oioi a‘era vau e, tei ô nei au no te haapii na roto mai ia’na. Ua faafariuhia mai o Maria i roto i te Ekalesia, e te ora nei oia i te arata‘iraa e itehia i roto i te Luka 22 : « e ia faafariuhia mai oe ra a faaitoito i to mau taea‘e ».8 Te vai ra to’na faaroo i roto i te mau parau a to tatou peropheta ora, Peresideni Thomas S. Monson tei parau e :

« Teie te taime no te mau melo e no te mau misionare ia tahoê, ia rave amui i te ohipa, ia rave i te ohipa i roto i te ovine a te Fatu no te hopoi mai i te mau varua Ia’na ra…

« … Ia rave ana‘e tatou i te ohipa ma te faaroo, e faaite mai te Fatu ia tatou nahea ia haapaari i Ta’na Ekalesia i roto i te mau paroisa e te mau amaa ta tatou e ora nei. Tei piha‘i iho Oia ia tatou, e e riro mai Oia ei apiti itoito no tatou i roto i ta tatou mau tautooraa misionare.

« … Afaaohipa i to outou faaroo… ia feruri ana‘e outou na roto i te pure, o vai to to outou ufuafare, to to outou mau hoa, mau taata tupu e te mau taata ta outou i matau, ta outou e hinaaro e ani manihini ia haere mai i to outou fare no te farerei i te mau misionare, ia ti‘a ia ratou ia faaroo i te parau poro‘i o te Faaho‘iraa mai ».9

Ua haapa‘o o Maria i teie a‘o na roto i te tia‘iraa e te utuuturaa i te mau tuahine tei anihia ia’na ia hahaere e te raveraa i te tahi atu mau mea taa‘e atu i tei faauehia ia’na. E rave rahi to’na mau hoa paruparu e tei ore â i faaroo a‘e nei i te parau poro‘i o te evanelia a Iesu Mesia i faaho‘i-faahou-hia mai. I te mau mahana atoa e faaohipa oia i to’na faaroo na roto i te pure no te ite e, o vai te hinaaro ra i ta’na tauturu, e i muri iho, e rave oia i te ohipa mai te au i te faaururaa i fariihia e a’na. E taniuniu oia, e faaite i to’na here, ma te parau i to’na mau hoa e, « Te hinaaro nei matou ia outou ». E faatupu oia i te pô utuafare i roto i to’na piha i te mau hepetoma atoa, e e titau oia i te mau taata tapiri mai i to’na faaearaa, te mau melo e te mau misionare ia haere mai—e na’na iho e faaamu ia ratou i te maa. E ani oia ia ratou ia haere mai i te pureraa, e e tia‘i oia ia ratou, e e parahi i piha‘i iho ia ratou ia tae ana‘e mai ratou.

Ua maramarama maitai o Maria i te parau ta Elder Jeffrey R. Holland i faahaamana‘o mai aita i maoro a‘e nei e, « te aniraa manihini i faauruhia i to tatou here no vetahi ê e no te Fatu o Iesu Mesia … e ore ïa e faarirohia ei mea ino e te faahapa ».10 E tapura i‘oa ta’na no te mau taata tei parau e, ua inoino ratou, e e tamau noa oia i te utuutu ia ratou. No to ratou ite e, te here mau nei oia ia ratou, e nehenehe ta’na e parau ia ratou e, « Eiaha e inoino. E peu maamaa te reira ! »

Ua riro o Maria ei pĭpĭ haapa‘o fafauraa na Iesu Mesia. Noa’tu e, aita to’na e autahu‘araa i roto i to’na utuafare, te ite nei oia i te mana o te Atua i te mau mahana atoa na roto i te haapa‘oraa oia i ta’na mau fafauraa no te hiero a haere papû ai oia na ni‘a i te e‘a e tae noa’tu i te hopea, e te faaitoitoraa ia vetahi ê ia rave i te ohipa no te faaoraraa.

Na roto i teie mau aamu, ua ite anei outou i to outou ti‘araa i roto i te ohipa no te faaoraraa ? A rave i te hoê taime no te feruri i te tahi atu tamahine a te Atua o te hinaaro ra i te faaitoitoraa no te ho‘i mai i ni‘a i te e‘a no te fafauraa e aore râ, o te hinaaro ra i te tahi maa tauturu no te ti‘a noa i ni‘a i te e‘a. A ui atu i to outou Metua i te Ao ra no ni‘a i taua tamahine ra. E tamahine te reira Na’na. Ua ite Oia i to’na i‘oa. Ua ite atoa oia ia outou, e e faaite mai Oia ia outou i te mea ta taua tamahine ra e hinaaro ra. A faaoromai e a tamau noa i te pure no’na, e a rave mai te au i te mau faaururaa ta outou e farii.

« Ua haamauruuru te Tuahine Eliza R. Snow … i te mau tautooraa a te mau tuahine no te haapuai te tahi i te tahi … Ua parau oia ia ratou e noa’tu aita te Ekalesia i tape‘a i te hoe buka no te mau horo‘araa atoa ta ratou i rave no te tauturu i te feia i roto i te fifi, ua tape‘a te Fatu i te hoê buka maitai no ta ratou ohipa faaoraraa:

« ‘… Ua parau te Peresideni Iosepha Semita e ua faanahohia teie sotaiete no te faaora i te mau varua. Eaha ta te mau tuahine i rave no te faaho‘i mai i te feia tei hahi ê atu ?—no te tamahanahana i te mau aau o te feia tei to‘eto‘e i roto i te evanelia ?—Ua papa‘ihia te tahi atu buka o to outou faaroo, to outou hamani maitai, ta outou mau ohipa e te parau maitai. Ua papa‘ihia te tahi atu buka. Aore roa e mea i mo‘ehia’ ».11

I roto i te Buka a Moromona, te parau nei Amona no ni‘a i te tumu rahi e oaoa ai tatou. Te na ô ra oia e : « E te ui atu nei hoi au ia outou e, eaha ïa te mau mea maitatai ta [te Atua] i tuu aroha mai i nia iho ia tatou nei ? E tia anei ia outou ia faaite mai ? »

I roto i to’na oaoa rahi, aita o Amona i tia‘i i te pahonoraa. Na ô a‘era oia, « Inaha, na’u e faaite atu ia outou … o te maitai teie i horoahia mai ia tatou nei, o tatou i faataahia ei mauhaa i roto i te rima o te Atua ia faatupu i teie nei ohipa rahi ».12

E mau tamahine haapa‘o fafauraa tatou i roto i te basileia o te Fatu, e e nehenehe ta tatou e riro ei mau mauhaa i roto i To’na rima. Mai te mea e, e rave tatou i te ohipa no te faaoraraa i te mau mahana atoa na roto i te mau rave‘a ha‘iha‘i e te ohie—tia‘i, haapuai e haapii i te tahi e te tahi— e ti‘a ïa ia tatou ia amui atu ia Amona tei parau hoi e :

« Inaha râ, te oaoa nei au, oia ïa, ua î roa to’u nei aau i te oaoa, te popou nei to’u aau i to’u ra Atua.

« Ua ite noa vau e, o te mea faufaa ore au ; i to’u nei puai, ua paruparu vau ; e teie nei, e ore roa vau e faaahaaha i roto ia’u iho, e faaahaaha râ vau i to’u ra Atua, na roto hoi i to’na ra puai, ua tia ia’u te rave i te mau mea atoa ».13

Te faaite papû nei au i te reira, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.