2010–2019
ʻOku ʻi Ai ha ʻUhinga Maʻongoʻonga ke Tau Fiefia Ai
ʻOkatopa 2013


ʻOku ʻi ai Ha ʻUhinga Maʻongoʻonga ke Tau Fiefia Ai

ʻI he taimi ʻoku mou ʻofa, maluʻi, mo tokoniʻi ai e niʻihi kehé ʻi he ngaahi founga iiki mo faingofuá, ʻoku mou kau longomoʻui atu ai ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí.

ʻI he taimi naʻe mālōlō ai ʻeku tamai ʻi he fonó, naʻe fakataha homau fāmilí ke talitali e niʻihi kehe ne omi ko e fie kaungā mamahí. ʻI heʻeku feohi mo e fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻi he efiafí kotoa, ne u faʻa fakatokangaʻi homa mokopuna taʻu 10 ko Polota, naʻá ne tuʻu he veʻe tafaʻaki ʻeku faʻē ʻi he fonó—ko ʻene “kuí.” Taimi ʻe niʻihi naʻá ne tuʻu ʻi mui ʻiate ia, ʻo sio pē. Ne tuʻo taha haʻaku fakatokangaʻi ʻena fepikinimá. Ne u sio ki heʻene milimili hono nimá, fāʻofua ki ai, mo tuʻu ʻi hono tafaʻakí.

Hili ha ngaahi ʻaho mei he aʻusia ko iá, ne ʻikai lava ke toʻo e ʻata ko iá mei hoku ʻatamaí. Ne ueʻi au ke ʻave ha kiʻi tohi kia Polota, ʻo fakahā kiate ia e meʻa ne u mamata ki aí. Ne u ʻīmeili ki ai mo fakahā ange ʻa e meʻa ne u sio ki ai mo ongoʻí. Ne u fakamanatu kia Polota ʻa e ngaahi fuakava kuó ne fai he taimi ne papitaiso ai iá, ʻo ʻoange e lea ʻa ʻAlamaá ʻi he Mōsaia vahe 18:

“Pea ko ʻeni ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa;

“ʻIo, pea ʻoku mou loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi aí, ʻo aʻu ki he mate, … koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá—

“… Kapau ko e fakaʻamu ʻeni ʻo homou lotó, ko e hā haʻamou ʻuhinga ke ʻoua naʻa papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni kiate ia kuo mou fai ha fuakava mo ia te mou tauhi kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, koeʻuhí ke ne huaʻi hifo ʻa hono Laumālié ʻo lahi ʻaupito kiate kimoutolu?1

Ne u fakamatala kia Polota naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻoku fie maʻu ʻa kinautolu ʻoku fie papitaisó ke nau loto fiemālie ke ngāue maʻá e ʻEikí ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé—ʻi he kotoa hoʻo moʻuí! Ne u pehēange: “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻokú ke fakatokangaʻi ia, ka ko e founga naʻá ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo ʻofa mo hoʻo tokanga hoʻo Kuifefiné, ko hoʻo tauhi ia hoʻo ngaahi fuakavá. ʻOku tau tauhi ʻetau fuakavá he ʻaho kotoa pē ʻi heʻetau manavaʻofá, fakahaaʻi e ʻofá, mo e fetokangaʻiʻakí. ʻOku ou fie maʻu ke ke ʻiloʻi ʻoku ou laukau ʻaki koe ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha tauhi fuakavá! ʻI hoʻo tauhi e fuakava ne ke fai ʻi he taimi ne papitaiso ai koé, te ke mateuteu ai ke fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí. ʻE ʻoatu ʻe he fuakava ko ʻení ha ngaahi faingamālie lahi ange ke ke tāpuekina mo tokoniʻi e niʻihi kehé pea tokoniʻi koe ke ke teuteu ki he ngaahi fuakava te ke fakahoko he temipalé. Fakamālō atu ʻi hoʻo hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate aú! Fakamālō atu hoʻo fakahā mai kiate au e anga ʻo e hoko ko ha tokotaha tauhi fuakavá!”

Naʻe tali mai ʻe Polota: “Kulenimā, mālō e maʻu pōpoakí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo naʻá ku tauhi ʻeku ngaahi fuakavá, ʻi he taimi ne u fāʻofua maʻu pē ki heʻeku Kui uá, ka ne māfana hoku lotó mo ongoʻi lelei moʻoni. ʻOku ou ʻilo ne u ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Ne māfana hoku lotó ʻi heʻeku fakatokangaʻi kuo fakafehokotaki ʻe Polota ʻa hono tauhi ʻene ngaahi fuakavá mo e talaʻofa ko ia ke “ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono laumālié”2—ko ha talaʻofa ʻoku malava ke hoko ʻi hono maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi tokoua, ʻi heʻeku ʻaʻahi takai kiate kimoutolu ʻi he funga ʻo e māmaní, kuó u fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai hamou tokolahi ʻoku hangē ko Polotá. ʻOku mou tuʻu fakalongolongo pē ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá, tangi mo kinautolu ʻoku tangí, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié ʻo ʻikai te mou fakatokangaʻi ʻoku mou tauhi ai hoʻomou ngaahi fuakavá—ʻa e ngaahi fuakava kuo mou fai ʻi he vai ʻo e papitaisó pea ʻi he temipalé. ʻI he taimi ʻoku mou ʻofa, maluʻi, mo tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he ngaahi founga iiki mo faingofuá, ʻoku mou kau longomoʻui atu ai ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí, ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”3

ʻI heʻetau hoko ko e “ngaahi ʻofefine ʻi he puleʻanga [ʻo e ʻEikí],”4 kuo tau fai ha ngaahi fuakava toputapu. ʻOku tau ʻaʻeva ai ʻi he meʻa naʻe ui ʻe Nīfai ko e “hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.”5 ʻOku tau ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he halá. Ka te tau lava ʻo ngāue fakataha ke tau fetokoniʻaki ke “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē.”6

ʻOku hoko ʻa Sini ko ha ʻetivaisa ʻo e Kau Finemuí. ʻI he ngaahi māhina lahi kuo hilí naʻá ne ʻilo ki ha ʻekitivitī naʻe teu ke fai maʻá e toʻu tupu ʻi he uōtí: ko e kaka ki he tumutumu ʻo e Moʻunga Malaní (Malanʻs Peak). Naʻá ne fiefia koeʻuhí kuó ne toki fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahoko e kaka ko iá.

ʻI he taimi naʻá ne aʻu ai ki he kamataʻanga ʻo e kiʻi halá, naʻe fakaofi atu hono kaungāmeʻa lelei ko ʻEsilií. Naʻá ne pikinima mo Sini, naʻá ne loto ke na kaka fakataha, ʻo ne pehēange, “Te u ʻalu mo koe.” Naʻe taʻu 16 ʻa ʻEsilī he taimi ko iá, pea ʻi ai hono ngaahi faingataʻaʻia fakasino pea faingataʻa ai ke ne kaka ke vave ʻaupito. Ko ia naʻá ne lue māmālie pē mo Sini, ʻo na fakatokangaʻi e ngaahi fakatupu ʻa e Tamai Hēvaní: ʻa e maka ʻi he tumutumu ʻo e moʻungá mo e matalaʻiʻakau ʻoku nau ʻātakaiʻi kinauá. Naʻe pehē ʻe Sini kimui ai, “Naʻe ʻikai ke fuoloa kuo ngalo ʻiate au ʻeku taumuʻa ke kaka ki he tumutumú, he ne vave ʻene hoko ko ha faʻahinga meʻa fakaofo ʻe taha—ko ha meʻa fakaofo ke fakahaaʻi e fakaʻofoʻofa he halá, ne ʻikai ke u mei sio ki ai kapau naʻá ku kaka fakavave pē ke aʻu ki he tumutumu ʻo e Moʻunga ko Malaní.”

ʻI he hoko atu e kaka moʻunga ʻa Sini mo ʻEsilī, ʻi mui ʻaupito ia ʻi he toenga ʻo e kulupú, ne kau atu ki ai ʻa ʻEma, ko ha finemui ʻi he uōtí, kuó ne fili ke talitali ke lue fakataha mo kinaua. Ne kau atu ʻa ʻEma ki heʻena fiefiá. Naʻá ne akoʻi ha hiva kiate kinaua pea toe fai ange mo ha poupou mo ha fakalotolahi. Naʻe manatuʻi ʻe Sini: “Naʻa mau tangutu ʻo mālōlō, ne mau hiva, talanoa, pea mau kakata. Ne lava ke u feohi mo ʻEsilī mo ʻEma ʻi ha founga naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo fakahoko. Naʻe ʻikai ko e moʻungá pē ʻi he pō ko iá—naʻe toe mahulu atu ia ai. Naʻe fekauʻaki ia mo e fetokoniʻaki ʻi he halá, ʻi he foʻi laka kotoa pē.”

ʻI he kaka ʻa Sini, ʻEsilī, mo ʻEmá pea nau hiva mo mālōlō mo kakata fakatahá, mahalo pē naʻe ʻikai ke nau fakakaukau, “ʻOku tau tauhi ʻetau fuakavá he taimí ni.” Ka naʻa nau tauhi ʻenau fuakavá. Naʻa nau fetokoniʻaki ʻi he ʻofa, manavaʻofa, mo e tukupā. Naʻa nau fefakamālohiaʻaki ʻenau tuí ʻi heʻenau fepoupouʻaki mo fetokangaʻiʻakí.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI heʻetau ʻilo ko e fānau kitautolu ʻo e fuakavá ʻoku tau ʻiloʻi ai ko hai kitautolu mo e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. ʻOku tohitongi ʻEne fonó ʻi hotau lotó.”7

Ko Malia Kasina ko ha ʻofefine fuakava ia ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ʻilo ko hai ia pea ko e hā e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻOtuá meiate iá. ʻI he taimi naʻá ne talitali lelei ai au ki hono ʻapí ʻi ʻOmisikā, Lūsiá, ne u fakakaukau naʻá ku ʻi aí ke tokoniʻi ia, ka naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi naʻá ku ʻi aí ke ako meiate ia. Ko ha taha papi ului ʻa Malia ki he Siasí pea ʻokú ne moʻui ʻaki e fakahinohino ʻi he Luke 22: “Pea ʻo ka ke ka toe liliu ke ke tokoni [ki ho] kāingá.”8 ʻOkú ne tui ki he lea ʻa e palōfita moʻui ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, naʻá ne pehē:

“Ko e taimi ʻeni ke ngāue fakataha ai e kāingalotú mo e kau faifekaú, ke nau ngāue ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí ke ʻomi e ngaahi laumālié kiate Ia. …

“… ʻI heʻetau ngāue ʻi he tuí, ʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí e founga ke tau fakamālohia ai Hono Siasí ʻi he uōtí mo e kolo ʻoku tau nofo aí. Te Ne kau mo kitautolu pea te Ne hoko ko ha kaungā-ngāue longomoʻui ʻi hono fai e ngāue fakafaifekaú.

“… Fakahaaʻi hoʻomou tuí … ʻi hoʻomou fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu pe ko hai ʻi homou fāmilí, kaungāmeʻá, kaungāʻapí pe mahení te mou fie fakaafeʻi mai ke feʻiloaki mo e kau faifekaú ʻi homou ʻapí ke nau fanongo ki he pōpoaki ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí.”9

ʻOku muimui ʻa Malia ki he faleʻi ko ʻení ʻaki ʻene maluʻi mo tokanga ki hono ngaahi tokoua kuo kole ange ke ne faiako ʻaʻahi ki aí pea tokoni ʻo mahulu atu foki ʻi he ngāue kuo vahe ange ko ʻení. ʻOku tokolahi hono ngaahi kaungāmeʻa ʻoku māmālohi pea kuo teʻeki ai ke nau fanongo he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻOkú ne ngāueʻi ʻene tuí he ʻaho takitaha mo lotua ke ne ʻilo ko hai ʻoku fie maʻu ʻene tokoní, pea ʻokú ne ngāue leva ʻi he ueʻi fakalaumālie ʻokú ne maʻú. ʻOkú ne telefoni, fakahaaʻi ʻene ʻofá, mo fakahaaʻi ange ki hono kaungāmeʻá, “ʻOku mau fie maʻu koe.” ʻOku fakahoko ʻene efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi hono fale nofo totongí he uike kotoa pē peá ne fakaafeʻi e kaungāʻapí, kāingalotú, mo e kau faifekaú ke nau omi—peá ne fafanga kinautolu. ʻOkú ne fakaafeʻi kinautolu ke omi ki he lotú, tokangaʻi kinautolu, pea tangutu honau tafaʻakí ʻi he taimi ʻoku nau aʻu ange aí.

ʻOku mahino kia Malia ʻa e fakamanatu naʻe toki fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani “he ʻikai teitei fakatupu ʻita pe loto fakamaau ha fakaafe ʻoku fai ʻaki ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé pea ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”10 ʻOkú ne tauhi ha lisi ʻo e kakai ʻoku nau pehē kuo fakaʻitaʻi kinautolu, pea ʻoku hokohoko atu ʻene tokangaʻi kinautolú. Koeʻuhí ʻoku nau ʻilo ʻokú ne ʻofa ʻiate kinautolu, ʻokú ne lava ʻo fakahaaʻi ange kiate kinautolu, “ʻOua ʻe ʻita. Ko e meʻa laulaunoa ia!”

ʻOku hoko ʻa Malia ko ha ākonga tauhi fuakava ʻa Sīsū Kalaisi. Neongo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi hono ʻapí, ka ʻokú ne ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho takitaha ʻi hono fakahoko ʻo ʻene ngaahi fuakava fakatemipalé ʻi heʻene vivili atu ki muʻa ʻi he halá, kātaki ki he ngataʻangá mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke kau ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí.

ʻI heʻeku vahevahe mo kimoutolu e ngaahi aʻusiá ni, naʻá ke vakai ki hoʻo kau ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí? Tuku ha taimi ke ke fakakaukau ai ki ha ʻofefine ʻe taha ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fie maʻu ha fakalotolahi ke ne foki ki he hala ʻo e fuakavá pe fie maʻu ha kiʻi tokoni ke kei nofo he halá. Kole ki hoʻo Tamai ʻi Hēvaní fekauʻaki mo ia. Ko Hono ʻofefine ia. ʻOkú Ne ʻafioʻi hono hingoá. ʻOkú Ne ʻafioʻi foki koe, pea te Ne fakahā atu kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ne fie maʻú. Ke ke faʻa kātaki pea hokohoko atu ʻi he tui mo e lotú koeʻuhí ko ia, pea ngāueʻi e ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ʻI hoʻo ngāueʻi e ngaahi ueʻi ko ʻení, ʻe fakapapauʻi atu ʻe he Laumālié ʻoku tali hoʻo feilaulaú ʻe he ʻEikí.

Ne fakahaaʻi ʻe Sisitā ʻIlisa R. Sinou ʻi he loto houngaʻia e feinga ʻa e kau fafiné ke fefakamālohiaʻakí. Naʻá ne talaange neongo ʻoku ʻikai tauhi ʻe he Siasí ha lekooti ʻo e foaki kotoa ʻoku nau fai ke tokoniʻi e faingataʻaʻiá, ne tauhi ʻe he ʻEikí ha lekooti haohaoa ʻo ʻenau ngāue ʻo e fakamoʻuí:

Ne pehē ʻe Siosefa Sāmita ne fokotuʻu e kautahá ni ke fakahaofi e laumālié. Ko e hā ʻoku tau fai “ke fakafoki mai ʻa kinautolu kuo heé? Ke fakamāfanaʻi e loto ʻo kinautolu kuo momoko ʻenau tuí ʻi he ongoongoleleí? — ʻOku ʻi ai ha tohi ʻe taha ʻoku tauhi tauhi ai hoʻomou tuí, angaleleí, ngaahi ngāue leleí mo hoʻomou ngaahi leá. ʻOku tauhi mo ha lekooti kehe. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe mole.”11

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku lea ʻa ʻĀmoni ki he ʻuhinga maʻongoʻonga ʻoku totonu ke tau fiefia aí. ʻOkú ne pehē: “Pea ko ʻeni ʻoku ou fehuʻi atu, ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo foaki mai [ʻe he ʻOtuá]? Te mou lava ʻo talamai ia?”

ʻI he fiefia ʻa ʻĀmoní, ʻoku ʻikai ke ne tatali ki ha tali. ʻOkú ne pehē, “Vakai, ʻoku ou tali maʻamoutolu; … ko e tāpuaki ʻeni kuo foaki kiate kitautolú, kuo ngaohi kitautolu ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni.”12

Ko e ngaahi ʻofefine tauhi fuakava kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí, pea ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú. ʻI heʻetau kau atu ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi he ʻaho takitaha ʻi ha ngaahi founga iiki mo faingofuá—tokangaʻi, fakamālohia, mo feakoʻiʻakí—te tau lava ke kau fakataha mo ʻĀmoni, ʻa ia naʻá ne fakahā:

“Vakai, ʻoku kakato ʻa ʻeku fiefiá, ʻio, ʻoku fonu mahuohua ʻa hoku lotó ʻi he fiefia, pea te u fiefia ʻi hoku ʻOtuá.

“ʻIo, ʻoku ou ʻiloʻi ko e meʻa noa pē au, pea ko e meʻa ki hoku mālohí ʻoku ou vaivai; ko ia ʻe ʻikai te u pōlepole ʻiate au, ka te u pōlepole pē ʻi hoku ʻOtuá, he te u lava ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono māfimafí.”13

ʻOku ou fakamoʻoni ki he meʻá ni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.