2010–2019
Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí
ʻOkatopa 2013


Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí

Ko ʻeku lotú ke fakafonu kitautolu ʻaki e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fanongo mo akó

Siʻi kāinga ʻofeina, meʻa fakafiefia moʻoni ke tau toe fakataha mai. Kuo laka hake he taʻu ʻe 183 mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí. ʻI he fakataha ko iá he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, naʻe kau ki ai ha kāingalotu ʻe toko ono ʻo e Siasí.1

ʻOku ou fiefia ke fanongonongo atu ne aʻu e tokolahi ʻo e Siasí he uike ʻe ua kuohilí ki he toko 15 milioná. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e tupulaki e Siasí mo e lahi ange ngaahi moʻui ʻokú ne liliú he taʻu takitaha. ʻOku mafola atu ia ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he kumi ko ia ʻetau kau faifekaú ki he niʻihi ʻoku fekumi ki he moʻoní.

Kuo teʻeki ai ke aʻu ʻo taʻu ʻe taha hono fanongonongo atu e tukuhifo e taʻu ngāue fakafaifekaú. Talu mei ai mo e tupu e tokolahi ʻo e kau faifekau taimi kakató mei he toko 58,500 ʻi ʻOkatopa 2012 ki he toko 80,333 he ʻahó ni. Ko ha meʻa fakaofo mo laumālie moʻoni ia kuo tau mātā.

ʻOku ʻikai ha fanongonongo he folofolá ʻe ʻaonga ange, ʻikai ha fatongia ʻe mafatukituki ange pe fakahinohino ʻe fakahangatonu ange ka ko ia naʻe fai ʻe he ʻEiki toetuʻú ʻi Kāleli ki he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā tahá. Naʻá Ne folofola, “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa p1e, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”2 Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitā, “Hili kotoa e meʻa kuo lea ʻakí, ko e fatongia maʻongoʻonga taha mo mahuinga tahá ko hono malanga ʻaki ʻo e Ongoongoleleí.”3 ʻE manatuʻi ʻe hamou niʻihi heni he ʻahó ni ʻa e kupuʻi lea maʻongoʻonga ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei, “Ko e mēmipa kotoa pē ko ha faifekau!”4

ʻOku ou fie tānaki atu ki heʻenau ngaahi leá. Ko e taimi ʻeni ki he kāingalotú mo e kau faifekaú ke nauu ngāue fakataha ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí ke ʻomi e ngaahi laumālié kiate Ia. Kuó Ne teuteu ʻa e founga ke tau vahevahe atu ai e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga lahi, pea te Ne tokoni ʻi heʻetau ngāué ʻo kapau te tau ngāue ʻi he lototui ke fai ʻEne ngāué.

Ke tokoni ke tauhi e fakautuutu e tokolahi ʻetau kau faifekaú, kuó u kole ai ki hotau kāingalotu he kuohilí ke nau tokoni, kapau te nau lava, ki heʻenau paʻanga faifekau fakauōtí pe ki he Paʻanga Ngāue Fakafaifekau Fakalūkufua ʻa e Siasí. ʻOku fakafiefia ʻaupito ʻa hono tali ʻo e kole ko ia ne fai atú pea kuo tokoni ia ki ha kau faifekau ʻe lauiafe ʻoku ʻikai siʻi lava ʻe honau tūkungá ke nau tokoniʻi pē kinautolú. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou tokoni ʻofá. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e fie maʻu tokoní ke tau lava ʻo tokoni ki he niʻihi ʻoku fie ngāué ka ʻoku ʻikai ke nau siʻi lava ʻo fuesia ia ʻiate kinautolu peé.

ʻE kāinga, kuo tau omi ki heni ke fakahinohinoʻi mo tataki fakalaumālie kitautolu. ʻOku lahi ʻa e ngaahi pōpoakí mo e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí ʻe fai ki ai ha lea ʻi he ongo ʻaho ʻe ua ka hokó. Ko e kau tangata mo fafine ko ia ʻe lea atu kiate kimoutolú, kuo nau fekumi ke maʻu ha tokoni fakalangi ʻi he pōpoaki ke nau ʻoatú.

ʻOku ou lotua ʻe fakafonu kitautolu ʻaki e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fakafanongo mo akó. ʻI he huafa ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neongo naʻe tokolahi e kakai ne ʻi ai he ʻaho ne fokotuʻu ai e Siasí, ka ko e toko ono pē ne hiki he lekōtí ko e kau mēmipa ne nau fokotuʻú.

  2. Mātiu 28:19.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 330.

  4. David O. McKay, in Conference Report, Apr. 1959, 122.