2010–2019
Te hinaaro ra oe i te ora?
Atopa 2013


Te hinaaro ra oe i te ora?

A tatarahapa ai tatou e a faafariuhia ai i te Fatu, e faaorahia e e afa‘i-ê-hia hoi ta tatou hape.

I te hoê taime oaoaraa rahi i Ierusalema, ua vaiiho maira te Faaora i te nahoa taata no te haere atu e hi‘o i te feia e parahi ra i roto i te fifi rahi. Ua itehia’tu ratou ia’na tei Beteseda, e vahi hopuraa pape, tei piha‘i iho i te uputa mamoe ra, e pae fare taumaru i taua pape ra, e vahi tu‘iroo i te mea e, i reira te feia ma‘i e haere ai.

Te faaite mai nei te Evanelia a Ioane e, i piha‘i iho i te reira pape hopu « e rave rahi te ma‘i i te taotoraa i roto, te matapo, te pirioi, e te hapepa te tiai ra i te arepuraa i taua pape ra.

« E pou mai hoi te melahi i raro i te pape i to’na mahana e tiarepu i taua pape ra, e te taata i reva na i raro i te pape ia oti i te tiarepuraahia ra, ua ora ïa i tana ma‘i i pohe ra ». (Ioane 5:3–4)

Ua faahoho‘ahia te tere o te Faaora i roto i te hoê hoho‘a peni nehenehe na Carl Bloch tei parauhia Te Mesia i te faaoraraa i te ma‘i i Beteseda. Ua peni o Bloch ia Iesu te pepe marû ra i te hoê tapo‘i tei raro a‘e te hoê « taata ma‘i » (Ioane 5:7) i te taravaraa i te pae pape hopu a tia’i noa ai. I ô nei, te ta‘o ra taata ma‘i, e parau ïa no te hoê taata aita to’na e puai, e te haapapû ra i te aroha e maru o te Faaora, tei haere mai ma te maniania ore no te utuutu i te feia eita ta ratou e nehenehe e utuutu ia ratou iho.

I roto i te hoho‘a peni, ua haafefe noa teie taata ma‘i ia’na i ni‘a i te tahua i raro a‘e i te marumaru, ua rohirohi e ua paruparu roa te mana‘o no te mauiui o to’na ma‘i i te roaraa e 38 matahiti.

Ua pepe a‘era te Faaora i te ahu tapo‘i i te hoê rima, e ua faatoro atura i te tahi rima e ua ui atura i te hoê uiraa hohonu : « Te hinaaro na oe i te ora ? »

Pahono mai nei taua taata ra e, « E te Fatu, aita e taata i te tuu ia’u i raro i te pape, ia arepu te pape ra ; te haere atura vau, ua reva’tura te tahi na mua ia’u ». (Ioane 5:6–7)

Ua horo‘a’tura Iesu i te hoê pahonoraa hohonu e te mana‘o-ore-hia i te fifi faito ore o taua taata ra :

« A tia, a rave i to roi a haere.

« Ora a‘era taua taata ra i reira ra, rave ihora i tana roi, haere atura » (Ioane 5:8–9).

I roto i te tahi atu faaiteraa no te here, te faaite mai nei o Luka ia tatou e, a haere ai te Faaora i Ierusalema, ua farerei atu 10 lepera. Ua « tia noa maira [ratou] i te atea ê » (Luka 17:12) no to ratou ma‘i. Ua tiavaruhia ratou—no te viivii e te hinaaro-ore-hia ratou.

« E te orometua, e Iesu e, e aroha mai ia matou », to ratou ïa reo (Luka 17:13)—mai te au ra e, te taparu maira, « Aita anei ta oe e nehenehe e rave i te hoê mea no matou ? »

Ua ite te taote rahi e, na mua te faaroo i te semeio, e no to’na here rahi na ô atura ia ratou e, « A haere, a faaite i te mau tahu‘a ia outou » (Luka 17:14).

A haere ai ratou ma te faaroo, tupu ihora te semeio. Te feruri ra anei outou i te oaoa faito ore i ni‘a i te taahiraa avae tata‘itahi a ite noa ai ratou i to ratou tino i tera iho taime ia tamahia, ia faaorahia e ia faaho‘i-faahou-hia mai i mua i to ratou mata ?

« E ia hi‘o ihora te hoê o ratou ia’na iho, e ua ora, ua ho‘i maira ma te pii hua i te haamaitairaa i te Atua,

« Ua tipapa ihora i raro i te avae iho o Iesu, haamaitai maira ia’na…

« Ua parau atura [Iesu] ia’na, a tia, a haere i to tere, ua ora oe i to faaroo ». (Luka 17:15–16, 19)

I roto i ta’u huru raveraa ei taote e ei taata tapu matuatua, ua faatumuhia vau i ni‘a i te tata‘iraa e te faatitiaifaroraa i te pae tino. Ua faaora Iesu Mesia i te pae tino e i te pae varua, e Ta’na faaoraraa e haamata na te faaroo.

Te haamana‘o ra anei outou i te taime a î ai to outou faaroo e to outou oaoa e fatata i te manii i rapae ? A haamana‘o na i te taime a itehia ai to outou iteraa papû e aore râ, a faaite mai ai te Atua ia outou e, e tamaiti e aore râ, e tamahine outou Na’na, e ua here roa Oia ia outou—e ua ite outou i te ora ? Mai te mea e au ra ua mo‘ehia taua taime ra, e nehenehe te reira e ite-faahou-hia mai.

Ua a‘o mai te Faaora ia tatou e nahea e ora ai—e ia maitai e aore râ ia riro e mea ora maitai :

« E haere mai outou ia’u nei, e te feia atoa i ha’a rahi, e tei teiaha i te hopoia, e na’u outou e faaora.

« A rave mai i tau zugo i nia ia outou, e ia haapiihia outou e au, te mărû nei hoi au e te haehaa o te aau, e e noaa hoi te ora i to outou varua.

« Te mărû nei hoi ta’u zugo e te mâmâ nei ta’u hopoia » (Mataio 11:28–30).

« A pee mai ai ia’u » (Luka 18:22) aniraa ia tatou ia faaru‘e i muri i te oraraa tahito e te mau hinaaro o te tino nei e a faariro ia outou ei taata apî, no te reira « ua ore te mau mea tahito ra ; [e] ua riro te mau mea atoa ei mea apî »(2 Korinetia 5:17). E faaho‘i-faahou-hia mai tatou e mea apî.

« A haafatata mai ia’u nei e haafatata atu ïa vau ia outou na ; a imi itoito noa mai ia’u nei e e ite mai hoi outou ia’u a ani mai, e e farii ïa outou ; a patoto mai e e iritihia’tu ïa ia outou na ». (PH&PF 88:63)

Mai te mea e, e haafatata tatou Ia’na, e ite tatou e, ua faataahia te tahuti nei ei taime ahoaho, e « na pae e piti i te mau mea atoa ra » (2 Nephi 2:11) e ere ïa i te hoê hape i roto i te faanahonahoraa o te faaoraraa. Ua riro râ na pae e piti ei tuhaa titauhia no te tahuti nei, e na te reira e haapuai i to tatou hinaaro, e e haamaitai roa i ta tatou mau ma‘itiraa. Na te mau fifi o te oraraa nei e tauturu ia tatou ia faatupu i te hoê taatiraa mure ore i te Atua—e ooti roa i To’na hoho‘a i ni‘a i to tatou mata mai te mea e, e horo‘a tatou i to tatou aau Ia’na ra (a hi‘o Alama 5 :19).

« E na reira outou ei mana‘oraa ia’u » (Luka 22:19) o te mea ta to tatou Faaora i ani mai i To’na haamauraa i te mea ta tatou e parau nei te oro‘a. E faaapî teie oro‘a ia te faraoa e te pape te mau fafauraa mo‘a, ta tatou e rave e te Atua e e ani i te mana o te Taraehara i roto i to tatou oraraa. E ora tatou na roto i te faaru‘eraa i te mau peu e te huru oraraa o te haapaari i te aau e o te faaetaeta i te a‘i. Ia tuu ana‘e tatou i « ta [tatou] mauhaa tama‘i » (Alama 23:7), i raro, e riro mai tatou e e ohipa mai tei « haapao ia [tatou] iho » (PH&PF 58:28), ma te ore e haamatapo-faahou-hia i te mau haavare a Satane e aore râ, i te faataria-turi-hia i te maniania auraa ore o te ao maramarama.

« A tatarahapa ai tatou e a faafariuhia ai i te Fatu, e faaorahia e e afa‘i-ê-hia hoi ta tatou hape. E maere paha tatou, mai ia Enosa, « Naheahia te reira ? » E pahono mai te Fatu e, « No to faaroo i te Mesia… a haere na, ua ora oe i to faaroo (Enosa 1:7, 8).

O Corrie ten Boom te hoê vahine keretetiano purutia faaroo, tei itehia ia’na te reira huru faaoraraa, noa’tu e, ua haruhia oia i te anotau o te Tamahi rahi II no te ao nei. Ua faaruru oia i te mauiui, tera râ, ua ora mai oia i taua vahi tapearaa ra, aita râ to’na tuahine here o Betsie tei pohe i roto i te mau vahi tapearaa mau auri.

I muri a‘e i te tama‘i, pinepine oia i te paraparau i mua i te taata i to’na mau iteraa e te faaoraraa e te faaoreraa i te hara. I te hoê taime, ua haafatata maira te hoê tia’i mau auri tahito tei riro na ei hoê o te mau tumu o te mau ati o Corrie i Ravensbrück, i te fenua Helemani, ia’na, ma te oaoa i te faarooraa i ta’na mau parau no ni‘a i te faaoreraa hara e te here o te Mesia.

« ‘Mauruuru maitai no ta oe parau poro‘i, e Fraulein,’ ta’na ïa parau. ‘Ia feruri e, mai ta oe e parau ra, ua tamâ oia i ta’u mau hara !’

« Ua toro mai Oia i To’na rima no te tapea i to’u », te haamana‘oraa ïa a Corrie. « E o vau tei haapii pinepine … i te titauraa ia faaore i te hapa, ua tapea noa vau i to’u rima tapiri i to’u tino.

« Mai te taata riri, a ahu noa ai te mau mana‘o tahoo i roto ia’u, ua ite atu vau i ta ratou mau hara …. e te Fatu e Iesu e, ta’u ïa pure, a faaore mai i ta’u hapa, e a tauturu mai ia’u ia faaore i ta’na.

« Ua tamata vau i te ataata, [e] ua aro vau no te afa‘i i to’u rima i ni‘a. Aita ta’u e nehenehe. Aita hoê mea ta’u i ite, aita roa’tu hoê noa a‘e anapa o te mahanahana e aore ra, o te aroha. E ua faahiti faahou vau i te hoê pure i roto i te aau. E Iesu, eita ta’u e nehenehe e faaore i ta’na hapa. A horo‘a mai oe i ta oe faaoreraa hapa.

« A tapea ai au i to’na rima, ua tupu a‘era te hoê mea maere rahi. Mai ni‘a mai i to’u tapono haere mai na ni‘a i te rima, mai te mea ra e, te hee ra te uira na roto atu ia’u haere atu i roto ia’na, a tupu ai i roto i to’u aau te hoê here i teie taata ê tei faatata roa i te haape‘ape‘a ia’u.

« E no reira ua ite a‘era vau e, e ere i ni‘a i ta tatou faaoreraa hapa, e ere atoa i ni‘a i to tatou maitai e ohu ai te faaoraraa o te ao nei, i ni‘a râ i To’na. Ia parau ana‘e mai Oia ia tatou ia here i to tatou mau enemi, te horo‘a atoa ra Oia i te here i roto i te faaueraa ».1

Ua ora o Corrie ten Boom.

Ua parau te Peresideni Thomas S. Monson e, « Hoê ora o te paturu i te mau ora e vai ra i roto i te fifi e aore ra, tei teimaha i te oto e te ati—oia te Fatu o Iesu Mesia ».2

Mai te mea te feruri ra outou e, aita outou i mâ, aita outou i herehia, aita outou e oaoa ra, aita i ti‘amâ, e aore râ, aita i ora e aore râ i maitai, a haamana‘o « te mau mea’toa e ere i te mea maitai i roto i te oraraa nei, e faaupooti‘ahia ïa na roto i te taraehara a Iesu Mesia ».3 Ia vai te faaroo e te faaoroma‘i i roto i te tarena a te Faaora e te mau opuaraa no outou. « Eiaha e măta‘u ; e faaroo noa mai » (Mareko 5:36).

Ia ite papû outou e, te imi tamau nei te Faaora ia ora e ia tata‘i ia outou. Te tia’i nei Oia i te uputa e te patoto nei. Ia pahono tatou Ia’na. Ia pure tatou, ia tatarahapa, ia faaore te hapa, e ia haamo‘e roa’tu. Ia here tatou i te Atua e ia tavini i to tatou taata tupu e ia ti‘a i te mau vahi mo‘a ma te hoê oraraa tamâhia. Ua faaorahia te taata ma‘i i te pape no Beteseda, te lepera i te ratereraa i Ierusalema e o Corrie ten Boom. « Hinaaro anei oe i te ora ? » A ti‘a i ni‘a e a haere. No To’na « maitai atire ïa » (2 Korinetia 12:9), aita outou e haere outou ana‘e.

Ua ite au e te ora nei te Atua. Ua ite au e, e mau tamarii paatoa tatou Na’na, e ua here Oia ia tatou ia au i to tatou huru e ia au i to tatou huru a muri a‘e. Ua ite au e, ua tono mai Oia i Ta’na Tamaiti i te ao nei ei tusia taraehara no te taata atoa, e te feia e haapa‘o i Ta’na evanelia e o te pee Ia’na, e ora ïa e e maitai ratou—« i to’na ihora tau mau, e i to’na iho ravea, e mai te au hoi i to’na iho hinaaro » (D&C 88:68), na roto i To’na here mau. Teie to’u iteraa papû i mua ia outou na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. Corrie ten Boom, The Hiding Place (1971), 215.

  2. Thomas S. Monson, « Meeting Life’s Challenges », Ensign, Novema 1993, 71.

  3. Ia Poro Haere i Ta’u nei Evanelia: Te hoê arata‘i no te ohipa misionare (2004), 58.