2010–2019
Ko ho Lotó Ke ke Moʻui?
ʻOkatopa 2013


Ko ho Lotó Ke ke Moʻui?

ʻI heʻetau fakatomala pea ului ki he ʻEikí, ʻoku tau hoko ai ʻo maʻa pea mole atu mo e ongoʻi halaiá.

Lolotonga ha katoanga fakafiefia ʻi Selusalema, naʻe mavahe atu ʻa e Fakamoʻuí mei he kakaí ke fekumi ki he kau faingaʻataʻaʻiá. Naʻá ne ʻilo kinautolu ʻi Peteseta, ko e ano vai naʻe nima hono falefakatoló ʻi he tafaʻaki ʻo e fakatauʻanga sipí, naʻe ʻiloa ʻi hono ʻomai ki ai ʻa e kau faingataʻaʻiá.

ʻOku fakamatala mai ʻe he kosipeli ʻa Sione, ʻi he veʻe vaí “naʻe tatoka ai ʻa e kakai mahaki tokolahi, ko e kui, mo e pipiki, mo e mate, ʻi he tatali ke ngaueue e vaí.

“He naʻe ʻalu hifo ha ʻāngelo ki he anó ʻi ha ʻaho, ʻo fakangaueue ʻa e vaí, pea ko ia ʻe fuofua tuʻu ki he vaí, hili hono fakangaueue, naʻe fakamoʻui ia mei hono mahaki kotoa pē” (Sione 5:3–4).

ʻOku fakaʻaliʻali e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻui ʻi ha tā valivali fakaʻofoʻofa ʻa Kā Poloka ʻoku ui Ko Hono Fakamoʻui ʻe Kalaisi e Mahakí ʻi Petesetá. Naʻe tā ʻe Poloka ʻa hono hiki hake ʻe Sīsū ʻa e kapaʻi tupenu fakamalumalú kae ʻasi mai ʻa e “tangata mahakí” (Sione 5:7) ʻoku tokoto talitali he veʻe anovaí. Ko e foʻi lea mahakí ʻi hení ʻoku ʻuhinga ia ki ha tangata ʻoku ʻikai ke ne lava ha meʻa pea fakamamafaʻi ʻa e ʻaloʻofa mo e manavaʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe haʻu fakalongolongo pē ke fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo tokoniʻi pē kinautolú.

ʻI he fakatātaá, ʻoku siʻi tokoto ʻa e tangata mahakí ʻi he faliki ʻi he malumalú ʻoku helaʻia pea mole ʻamanakí ʻi heʻene faingataʻaʻia ʻi ha taʻu ʻeni ʻe 38.

ʻI hono toʻo hake ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kapaʻi tupenú ʻaki hono toʻukupu ʻe tahá, ʻokú ne kamo atu ʻaki ʻa e nima ʻe tahá mo fai ange ha fehuʻi ongo moʻoni: “Ko ho lotó ke ke moʻui?”

Naʻe taliange ʻe he tangatá kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ʻikai ha tangata, ʻoka fakangaueue ʻa e vaí, ke ne hiki au ki he anó: kae lolotonga ʻeku ʻalú, ʻoku muʻomuʻa hifo ʻiate au ha taha kehe” (Sione 5:6–7).”

ʻOku ʻomi ʻe Sīsū ha tali ongo mo taʻeʻamanekina ki he pole faingataʻa ʻa e tangatá:

“Tuʻu hake pea toʻo ho mohengá, ʻo ʻalu.

Pea fakafokifā pē kuo moʻui ʻa e tangatá, ʻo ne toʻo hono mohengá, pea ʻalu” (Sione 5:8–9).

ʻI ha talanoa ongo moʻoni ʻe taha, ʻoku fakamatala ʻa Luke ki he lolotonga ʻa e fononga ʻa e Fakamoʻuí ki Selusalemá, naʻá Ne fetaulaki ai mo ha kau tangata kilia ʻe toko 10. Naʻa nau tutuʻu pē “mei he mamaʻó” (Luke 17:12) koeʻuhí ko honau faingataʻaʻiá. Ko e kau liʻekina—ne nau ʻuli mo ʻikai fiemaʻua.

Pea naʻa nau kalanga leʻo lahi ʻo pehē, “Sīsū, ʻEiki, ke ke ʻaloʻofa mai kiate kimautolu (Luke 17:13)—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko e kole, “ʻOku ʻikai ha meʻa te Ke lava ʻo fai maʻamautolu?”

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Faifakamoʻui fonu ʻi he angaʻofá, kuo pau ke muʻomuʻa ʻa e tuí ʻi he maná, peá Ne fakahā kiate kinautolu, “Mou ō ʻo fakahā ʻa kimoutolu ki he kau taulaʻeikí” (Luke 17:14).

Pea ʻi heʻenau ʻalu ʻi he tuí, naʻe hoko ʻa e maná. Te mou fakakaukau ki he fuʻu fiefia ne nau maʻu ʻi heʻenau mamata kuo fakamaʻa, fakamoʻui mo toe fakafoʻou honau sinó ʻo nau mamata tonu ki aí?

“Pea naʻe foki mai honau toko taha ʻi heʻene mamata kuo fakamoʻui iá, ʻo ne fakamālo leʻo lahi ki he ʻOtuá.

“ʻO fakafoʻohifo ia ki hono vaʻé [ʻo e ʻEikí], ʻi he fakafetaʻi kiate ia. …

“Peá ne pehē [ʻe Sīsū] kate ia, Tuʻu hake, pea ke ʻalu, kuo fakmoʻui koe ʻe hoʻo tuí” (Luke 17:15–16, 19).

ʻI heʻeku ngāue ki muʻa ko ha toketā mo e tokotaha faitafá, ne fakatefito ʻeku ngāué ʻi hono fakaleleiʻi mo fakatonutonu e sinó. ʻOku fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisí e sinó, ʻatamaí mo e laumālié, pea ʻoku kamata ʻEne faifakamoʻuí ʻi he tuí.

ʻOkú ke manatuʻi nai e taimi ne fonu mahuohua ai hoʻo tuí mo hoʻo fiefiá? Manatuʻi e taimi naʻá ke maʻu ai hoʻo fakamoʻoni pe ko hono fakapapauʻi atu ʻe he ʻOtuá ko Hono foha pe ʻofefine koe pea ʻokú Ne ʻofa lahi ʻiate koé—peá ke ongoʻi maʻá? Kapau ʻoku ngalo e taimi ko iá, ʻe toe manatuʻi pē.

ʻOku faleʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ki he founga ke maʻa aí—kakato pe fakamoʻuí:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasia, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu pea mou ako ʻiate au, he ʻoku ou angavaivai mo angamalū, pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá pea maʻamaʻa pē ʻeku kavengá” (Mātiu 11:28–30).

ʻOku hanga ʻe he “Haʻu, ʻo muimui ʻiate aú” (Luke 18:22) ʻo fakaafeʻi kitautolu ke liʻaki e moʻui motuʻá mo e ngaahi holi fakamāmaní, pea hoko ʻo foʻou, he “kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa motuʻá; vakai, kuo hoko ʻo foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (2 Kolinitō 5:17), ʻo aʻu pē ki ha loto foʻou mo faivelenga. Pea ʻoku toe fakamaʻa kitautolu.

“ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au, kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (T&F 88:63).

ʻI heʻetau ofi kiate Iá, te tau ʻilo ai naʻe fakataumuʻa pē ke faingataʻa e moʻui matelié ni pea ko e ʻi ai ko ia e “fehangahangai ʻi he meʻa kotoa peé” (2 Nīfai 2:11) ʻoku ʻikai ko ha fehalaaki ia ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. Ka ko e fehangahangaí ko e konga mahuʻinga ia ʻo e moʻui fakamatelié pea ʻokú ne fakamālohia hotau lotó mo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi filí. ʻOku tokoni e ngaahi liliu ʻi he moʻuí ke tau fokotuʻutuʻu ai ha vā fetuʻutaki ʻoku taʻengata mo e ʻOtuá—pea tongitongi Hono tataú ʻi hotau fofongá ʻi he ʻetau fakavaivaiʻi hotau lotó kiate iá (vakai, ʻAlamā 5:19).

“Fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au” (Luke 22:19) ʻa e meʻa ne kole mai ʻe hotau Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakahoko ʻa e sākalamēnití. ʻOku fakafoʻou ʻe he ouau ko ʻeni ʻo e maá mo e vaí e ngaahi fuakava toputapu kuo tau fai mo e ʻOtuá pea fakaafeʻi e mālohi ʻo e Fakaleleí ki heʻetau moʻuí. ʻOku fakamaʻa kitautolu ʻi hono liʻaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga moʻui ʻoku nau fakafefeka ʻa e lotó mo e kia kekevá. ʻI heʻetau liʻaki “ʻa e ngaahi mahafu naʻa [tau] angatuʻu ʻakí” (ʻAlamā 23:7), ʻoku tau hoko ko ha “niʻihi ke fili maʻa[tautolu]” (T&F 58:28), ʻo ʻikai ke kei fakakuihi ʻe Setane pe fakahohaʻasi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻo e mamaní.

ʻI heʻetau fakatomala mo ului ki he ʻEikí, ʻoku tau hoko ʻo maʻa pea mole atu ʻetau ongoʻi halaiá. Mahalo te tau ofo ʻo hangē ko ʻĪnosí, “ʻOku fai fēfeeʻi ia?” Pea tali mai e ʻEikí: “Ko e meʻa ʻi hoʻo tui kia Kalaisí. … Ke ke ʻalu, he kuo fakamaʻa koe tuʻunga ʻi hoʻo tuí” (ʻInosi 1:7, 8).

Ko Koli teni Pumí, ko ha fefine Kalisitiane faivelenga mei Hōlani, naʻá ne aʻusia ʻa e fakamoʻui ko iá neongo naʻe tukupōpula ia lolotonga ʻa e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní. Naʻe hao moʻui ʻa Koli neongo ne fepaki mo e faingataʻaʻia lahi, kae mālolo hono tokoua ʻofeina ko Petisií ʻi he taha ʻo ngaahi ʻapi pōpulá.

Hili ʻa e taú naʻe faʻa fakamatala ʻa Koli ki heʻene ngaahi aʻusiá mo ʻene fakamolemolé. Naʻe ʻi ai ha taimi ne fakafetaulaki ange ha taha ʻo e kau sotia leʻo ne nau fakamamahiʻi ia ʻi Lavenisipuluki, Siamané, mo fiefia ʻi heʻene pōpoaki kau ki he fakamolemole mo e ʻofa ʻa Kalaisí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou houngaʻia ʻi hoʻo pōpoakí, Fefine,’ ke fakakaukau atu ʻo hangē ko hoʻo laú, kuó Ne fufulu ʻeku ngaahi angahalá!’

Naʻe pehē ʻe Koli, “Naʻe mafao mai hono nimá ke ma lulululu. Ka ne tuku pē hoku nimá hoku tafaʻakí ʻi heʻeku faʻa malangaʻi ko ia … ʻa e fie maʻu ke fakamolemolé.

“Neongo ʻeku ʻitá mo e loto sāuní, ne u sio ki heʻenau hoko ko e angahalá. … Ne u lotu loto pē, ʻEiki Sīsū, fakamolemoleʻi muʻa au peá ke tokoni mai ke u fakamolemoleʻi ia.

“Naʻá ku feinga ke malimali, [pea] ne u feinga ke hiki hake hoku nimá. Naʻe ʻikai lava. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi ha momoʻi ongo māfana pe ʻofa faka-Kalaisi ʻe taha. Ko ia ne u toe lotu fakalongolongo. Sīsū, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamolemoleʻi ia. Foaki mai hoʻo fakamolemolé.

“ʻI heʻeku ala ki hono nimá naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Naʻe tafe hifo mei hoku umá ki hoku nimá ha ongo naʻe tafe atu meiate au kiate ia, lolotonga ia ne mei lōmekina au ʻe ha ʻofa ne mapuna hake ʻiate au ki he sola ko ʻení.

“Ne u ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ko ʻetau fakamolemolé pe ko ʻetau leleí ʻoku makatuʻunga ai e fakamoʻui ʻo mamaní, ka ko Haʻaná. ʻI he taimi ʻokú ne folofola mai ai ke tau ʻofa ki hotau filí, ʻokú Ne ʻomai e fekau ko iá fakataha mo e ʻofá.”1

Naʻe fakamoʻui ai ʻa Koli teni Pumi.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tomasi S. Monisoni, “ʻOku ʻi ai ʻa e moʻui ʻe taha ʻokú ne haofakiʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia pe uesia ʻe he mamahí mo e faingataʻaʻiá—ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi.”2

Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻemaʻa, fehiʻanekinaʻi, lotomamahi, ʻikai taau, pe taʻe maʻa, manatuʻi “ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻefakafiemālie ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”3 Maʻu e tuí pea faʻa kātaki ʻi he taimi mo e taumuʻa ʻa e Fakamoʻuí maʻaú. “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē” (Maʻake 5:36).

ʻIloʻi fakapapau ʻoku kei fekumi ʻa e Fakamoʻuí ke fakaleleiʻi hotau laumālié pea fakamoʻui hotau lotó. ʻʻOkú Ne talitali he matapaá mo tukituki. Tau tali muʻa ia ʻaki ha kamata ke lotu, fakatomala, fakamolemoleʻi mo fakangaloʻi. Tau ʻofa muʻa ki he ʻOtuá pea tokoni ki hotau kaungāʻapí pea tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní mo ha moʻui ʻoku maʻa. Naʻe fakamaʻa e tangata pipiki ʻi he veʻe vai ʻo Petesetá, tangata kilia he fononga ki Selusalemá pea mo Koli teni Pumí. Ko ho lotó ke ke moʻui?” Tuʻu hake peá ke ʻalu. Ko ʻEne “tokoní ʻe lahi maʻau” (2 Kolinitō 12:9), pea he ʻikai ke ke fononga toko taha.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko ʻEne fānau kitautolu pea ʻokú Ne ʻofa kiate kitautolu ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí mo ia te tau aʻusiá. ʻOku ou ʻilo naʻá Ne foaki mai Hono ʻAló ki māmani ke hoko ko e feilaulau fakaleleí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá pea ko kinautolu te nau tali ʻene ʻongoongoleleí pea muimui kiate Iá, te nau maʻa mo kakato—“ʻi hono taimi ʻoʻona, pea ʻi heʻene founga ʻaʻana, pea fakatatau ki hono finangalo ʻoʻoná” (T&F 88:68), ʻaki ʻEne ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Corrie ten Boom, The Hiding Place (1971), 215.

  2. Thomas S. Monson, “Meeting Life’s Challenges,” Ensign, Nov. 1993, 71.

  3. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 59.