2010–2019
E Le O Toe Tagata Ese Outou
Oketopa 2013


E Le O Toe Tagata Ese Outou

I lenei Ekalesia, e leai ni tagata ese ma e leai ni tagata ua faate’a ese.

O le toatele o i tatou sa i ai se taimi na oo ai i se tulaga lea sa fou ia i tatou, ma tatou lagona ai le le masani ma le le mautonu. Na tupu lenei mea i lo matou aiga pe a ma le lima tausaga ua mavae ina ua uma ona valaauina au e Peresitene Thomas S. Monson e galue o se Pulega Aoao i le Ekalesia. Na manaomia e lenei valaauga le siitia ese atu o lo matou aiga mai se nofoaga matagofie na matou fiafia i ai mo le silia i le luasefulu tausaga. Ma te manatuaina ma lou toalua ia le tali vave mai a le ma fanau ina ua latou iloa le suiga. Na alaga mai lo ma atalii e 16 tausaga, “E le o se faafitauli. Ō outou; ou te nofo!”

Ae na vave lava ona ia filifili matou te o ma opogi ma le faamaoni lenei avanoa fou i lona olaga. O le ola ai i ni siosiomaga fou i le aluga o ni nai tausaga ua mavae ua avea o se aafiaga o le aoaoina fiafia mo lo matou aiga, aemaise lava ona o le mafanafana o le taliaina ma le agalelei e tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai. A o matou nonofo ai i atunuu eseese, ua matou talisapaia ai le lotogatasi o tagata o le Atua i le lalolagi atoa ma o se mea moni ma mautinoa.

O lou valaauga ua ou oo ai i le tele o atunuu ma ua ou maua ai le avanoa taua e pulefaamalumalu ai i le tele o sauniga. A o ou tagai atu i aulotu eseese, e tele ina ou vaaia tagata o le ekalesia o fai ma sui o le tele o atunuu, gagana ma aganuu. O se tasi o vaaiga ofoofogia o la tatou tisipenisione o le talalelei o le tulaga lea e le faatapulaaina i se vaega o faataatiaga faafaafanua po o ni vaega o malo. E faavaomalo ma o se tulaga aoao. O le sauniuniga lea mo le toe afio mai ma le mamalu o le Alo o le Atua e faapotopoto “ana fanau mai itu e fa o le lalolagi.”1

E ui ua faateleina ia tagata auai o le Ekalesia i vaega eseese, ae o lo tatou tofi paia e maualuga atu i lo o tatou eseesega. I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, ua faatagaina i tatou e avea ma vaega o le aiga o Isaraelu. Ua avea i tatou ma uso ma tuafafine, o suli uma e aia tutusa i lena lava gafa faaleagaga. Na folafola atu e le Atua ia Aperaamo “o le toatele e taliaina lenei Talalelei o le a taua i [lona] igoa, ma o le a faitauina o [ana] fanau, ma o le a tutu ae ma faamanuia ia te [ia], o lo latou tama.”2

Ua uma ona tuuina mai se folafolaga i tagata uma o e ua avea ma tagata o le Ekalesia: “O lenei, e le toe tagata ese outou, po o e ua aumau, a ua nuu faatasi ma le au paia, o le aiga foi o le Atua.”3

O le upu tagata ese e sau mai le upu Latina extraneus, o lona uiga “fafo” po o le “sau mai fafo.” E masani lava ona faailoga ai se tagata e “sau mai fafo” mo ni mafuaaga eseese, a le o le tupuaga, aganuu, manatu, po o le tapuaiga. I le avea ai ma soo o Iesu Keriso o e taumafai ina ia i ai i le lalolagi ae le o ni o o le lalolagi, tatou te lagona ai i nisi taimi le pei o ni tagata ese. Tatou te iloa, e sili atu nai lo le toatele, e mafai ona matala faitotoa faapitoa ia i latou o e ua manatu i ai o ni tagata ese.

I le gasologa o tausaga, na poloaiina ai le nuu o le Atua e tausi ia tagata taitoatasi uma o e o tagata ese po o e e ono vaaia e ese. I aso anamua, sa faamanuiaina se tagata ese mai le tiute o le tausiga lea sa tuuina atu i se fafine ua oti lana tane po o tamaiti ua matuaoti. Faapei o i latou, o le tagata ese o loo i ai i se tulaga vaivai tele, ma o loo faalagolago lona ola i le puipuiga na te maua mai i tagata o le lotoifale. Na maua e tagata Isaraelu ni faatonuga faapitoa e uiga i lenei mataupu: “O le tagata ese o loo aumau ia te outou, ia tusa lava ia ia te outou ma le tama a le eleele, e te alofa atu ia te ia e pei o oe lava ia te oe, aua sa aumau outou i le nuu o Aikupito.”4

I le taimi o lana galuega faaletino, sa avea Iesu ma faataitaiga o se tasi na sili atu mea na ia faia nai lo le tiute faigofie o le agalelei ma le faapalepale. O i latou o e na tutulieseina mai nuu, o i latou o e na teena e tagata faafiaamiotonu ma manatu i ai o ni tagata le mama, na tuu atu i ai Lona agaalofa ma le faaaloalo. Na latou mauaina se vaega tutusa o Ana aoaoga ma auaunaga.

Mo se faataitaiga, na le taliaina e le Faaola se tu masani o Lona vaitaimi ina ua ia fetalai atu i le fafine Samaria, ao talosaga atu mo sina vai. Sa latou saofafai faatasi e taumamafa ma le au telona ma ao lafoga. E lei faatuai ona ia agai atu i le lepela, pai atu ia te ia ma faamalolo ia te ia. Faamemelo atu i le faatuatua o le taitai Roma o le toaselau, ma na Ia fetalai atu i le motu o tagata, “E moni, ou te fai atu ia te outou, ou te lei iloa ia Isaraelu lava se faatuatua e faapena ona tele.”5

Na fetalai mai Iesu ia i tatou ia tausia le tulafono o le alofa atoatoa, o se meaalofa mo tagata uma ma lē faatuaoia. Na Ia fetalai mai:

“Aua afai tou te alolofa atu i e ua alolofa mai ia te outou, se a ea se taui tou te maua ai? E le faia ea e le au telona o lea lava mea?

“Pe afai tou te faapito lo outou fealofani o outou uso, se a se mea sili ua tou faia? E le faapea ea ona faia e le au telona?

“O lenei, ia atoatoa ona lelei o la outou amio, e pei o lo outou tama o i le lagi e atoatoa ona lelei o ia.”6

I lenei Ekalesia, e leai ni tagata ese ma e leai ni tagata ua faate’a ese. Ua na o uso ma tuafafine. O le iloa o loo i ai se Tama Faavavau, o le a fesoasoani lea ia i tatou ina ia nofouta atili ai i le usoga faaAlii ma usoga faaTamaitai lea e tatau ona i ai i alii ma tamaitai uma i luga o le fogaeleele.

Na faaalia mai i se fuaitau mai le tusi o le Les misérables le ala e mafai ai e alii e umiaina le perisitua ona taulimaina i latou o e ua manatu i ai o ni tagata ese. O Jean Valjean e lei leva ona tatala mai le falepuipui. I le lelava mai se malaga umi ma ua galala ai i le fia inu ma le fia ai, ua ia taunuu i se tamai aai e saili se nofoaga e maua ai se meaai ma se malutaga mo le po. Ina ua aave atu tala o lona taunuu, na taitasi ma tapunia e tagata uma o le nuu ia faitotoa ia te ia. Sa leai se faletalimalo, leai se falemautotogi, e oo lava i le falepuipui e taliaina o ia i totonu. Ua teenaina o ia, tuliesea, ma faateaese. Mulimuli ane, ina ua leai sona malosi o totoe, ua ia lafotu ai i luma o le faitotoa o le fale o le faifeau o le nuu.

Ua silafia lava e le faifeau lelei ia le talaaga o Valjean, peitai sa ia valaauliaina le tagata aisi i totonu o lona fale faatasi ai ma nei upu agaalofa:

“‘E le o so’u fale lenei; o le fale o Iesu Keriso. E le fesiligia e lenei faitotoa se tasi e ulufale mai po o ai sona igoa, ae pe o ia te ia se faanoanoaga. Ua e mafatia, ua e matelaina ma galala; e talia oe. … O le a se mea e ala ai fua ona ou iloa lou igoa? Ae e te lei tau maia ia te au [lou igoa], e i ai lou igoa e tasi ua leva ona ou iloa.’

“Na faataupupula atu ma le ofo tele ia [Valjean].

“‘E moi? Na e iloa lou igoa?’

“‘Ioe,’ o le tali mai lea a le Faifeau, ‘e ta’ua oe o lou uso.’”7

I lenei Ekalesia, o a tatou uarota ma a tatou korama e le o tatou e anaina. E ā Iesu Keriso ia. Po o ai lava e ulufale mai i o tatou falelotu e tatau ona lagonaina le taliaina. O le tiutetauave e faafeiloai tagata uma ua faatupulaia le taua. O le lalolagi o tatou ola ai nei ua i ai i se vaitaimi o fevesiaiga tele. Ona o le faateleina o avanoa o femalagaaiga, saoasaoa o fesootaiga, ma le faalaugatasia o tamaoaiga i le lalolagi atoa, ua avea ai le lalolagi ma se nuu tele e tasi lea e feiloai ai, fesootai, ma feofeoai faatasi ai ia tagata ma malo i se tulaga e lei i ai muamua lava.

O nei suiga tetele i le lalolagi atoa ua ausia ai ia mamanu a le Atua Silisiliese. O le faapotopotoina o Lana au filifilia mai tulimanu e fa o le lalolagi ua amatalia e ala i le auina atu o faifeautalai i atunuu mamao ae ua faapea foi i le taunuu mai o tagata mai isi eria i totonu o tatou lava aai ma alalafaga. O le toatele, e aunoa ma le iloaina, ua taitaiina e le Alii i nofoaga lea e mafai ona latou faalogo ai i le talalelei ma o mai ai i Lana lafu.

Masalo o le isi tagata o le a liliu mai i le talalelei i lau uarota o se tagata e le sau mai lau li’o masani o uo po o tagata masani. Atonu e te matauina lenei mea e ala i ona foliga vaaia, gagana, tulaga o ona lavalava, po o le lanu o lona pau. Atonu o lenei tagata na ola ae i se isi lotu, ma e ese le siosiomaga pe ese foi le olaga sa ola ai.

O le faaaumea o se tiutetauave taua lea a le perisitua. E tatau i korama a le Perisitua Arona ma le Mekisateko ona galulue soosootauau ma tuafafine i lalo o le taitaiga a le epikopo ina ia mautinoa ua faafeiloai ia tagata taitoatasi i le alofa ma le agalelei. Ia mataala ia faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi e faamautinoa e le o i ai se tasi ua faagaloina pe ua le amanaiaina.

E manaomia lo tatou galulue uma faatasi e fausia le logotasi faaleagaga i totonu o o tatou uarota ma paranesi. O se faataitaiga o le lotogatasi atoatoa na tupu i le nuu o le Atua ina ua mavae le asiasiga a Keriso i Amerika. Na faamaumauina faapea sa leai ni “sa Lamana, po o soo se ituaiga o -tagata; ae sa tasi i latou, o le fanau a Keriso, ma o suli i le malo o le Atua.”8

E le ausiaina le lotogatasi e ala i le le amanaiaina ma le faaesea o tagata o e foliga mai o ni tagata ese pe vaivai, ae na o le faifaimea faatasi ma e tatou te fiafia i ai. I le isi itu, e maua le lotogatasi e ala i le talileleia ma le auauna atu ia i latou o e fou ma e o i ai manaoga faapitoa. O nei tagata o se faamanuiaga lea i le Ekalesia ma e aumaia ai ia i tatou ni avanoa e auauna atu ai i o tatou tuaoi ma o lea, e faamama ai o tatou lava loto.

O lea la, ou uso e, o lou tiute le aapa atu i soo se tasi ua oo mai i faitotoa o o outou faletatalo o le Ekalesia. Talia i latou ma le agaga faafetai ma ia aunoa ma se faailogalanu. Afai e savavali atu ni tagata i totonu o a outou sauniga, ia faafeiloai ma le alofa i latou ma valaaulia i latou e tou te nonofo faatasi. Faamolemole ia muamua ona e faia se faatinoga e fesoasoani ai ia i latou ia lagona le taliaina ma le alofaina nai lo le faatalitali mo i latou e o mai ia te oe.

A maea lau faafeiloaiga muamua, mafaufau i ni auala e mafai ai ona faaauau lau auaunaga ia i latou. Sa ou faalogo i se tasi taimi i se uarota, ina ua uma le papatisoga a ni tuafafine logonoa se toalua, na filifili ni tamaitai lelei se toalua o le Aualofa e aoao se gagana fai faailoga ina ia mafai ai ona latou fesootai lelei ma nei tagata fou liliu mai. O se faataitaiga matagofie lea o le alofa mo le usoga o alii ma tamaitai i le talalelei!

Ou te molimau atu e leai ni tagata ese i lo tatou Tama Faalelagi. E leai se tagata e le taua lona agaga ia te Ia. Ou te molimau atu faatasi ma Peteru “E le faailoga tagata le Atua: a e peitai o le matau ia te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu ua talia i latou e ia.”9

Ou te tatalo a oo i le taimi e faapotopoto ai e le Alii Ana mamoe i le aso mulimuli, atonu o le a Ia fetalai mai ia i tatou taitoatasi, “Sa fai au ma tagata ese, ona outou talia lea o au.”

Ona tatou faapea atu lea ia te Ia, “O anafea foi na matou iloa ai oe o le tagata ese, ma matou talia oe?”

Ma o le a Ia tali mai, “E moni, ou te fai atu ia te outou, aua na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o ou uso nei, o au lea na outou faia i ai.”10

I le suafa o Iesu Keriso, amene.