2010–2019
ʻOku ʻIkai ko ha Kau Muli Kimoutolu
ʻOkatopa 2013


ʻOku ʻIkai ko ha Kau Muli Kimoutolu

ʻOku ʻikai ha sola pe liʻekina ʻi he Siasí ni. Ko e kāinga pē.

Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ne ʻi ai ha taimi pe ha tūkunga ne foʻou kiate kitautolu, ʻo tau ongoʻi faikehe mo tailiili ai. Ne hoko ha meʻa pehē ki hoku fāmilí he taʻu ʻe nima kuohilí hili hono ui au ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke u hoko ko ha Taki Māʻolunga ʻo e Siasí. Ne fie maʻu ʻe he ui ko ʻení ke hiki hoku fāmilí mei he feituʻu fakaʻofoʻofa ne mau lata ai he taʻu ʻe uofulu tupú. ʻOku ou manatu mo hoku uaifí ki he tali ʻema fānaú heʻenau ʻilo e liliu ʻoku ʻamanaki ke hokó. Ne pehē mai homa foha taʻu 16, “ʻOku ʻikai ko ha fuʻu meʻa lahi ia. Mou ʻalu moutolu; te u nofo pē au!”

Ka naʻe vave pē ʻene loto ke mau ʻalú pea puke moʻoni e faingamālie foʻou ko ʻení ʻi heʻene moʻuí. Ne hoko e nofo ʻi ha ʻātakai foʻou he ngaahi taʻu kuohilí ko ha aʻusia fakaako fakafiefia ki homau fāmilí, tautautefito ki hono talitali loto māfana e anga fakakaumeʻa mo e angalelei ʻa e Kāingalotú. Kuo mau houngaʻia heʻemau nofo he ngaahi fonua kehekehé ʻi he hāsino mo moʻoni e uouangataha ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Ne ʻave au ʻe hoku fatongiá ki ha ngaahi fonua lahi pea maʻu ha faingamālie makehe ke tokangaʻi ha ngaahi fakataha lahi. ʻI heʻeku vakai ki he kāingalotu lahi, ʻoku ou ʻilo ʻoku nau haʻu mei ha ngaahi fonua, lea fakafonua, mo e anga fakafonua kehekehe. Ko e taha e konga fakaofo ʻo hotau kuonga fakakosipelí ko e ʻikai ke fakangatangata pē ki ha ʻēlia fakasiokālafi pe ki ha ngaahi puleʻanga pē. ʻOku ʻi he māmaní pea fakamāmani lahi. Ko e teuteu ia ki he toe hāʻele nāunauʻia mai e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻaki hono fakatahaʻi “ʻene fānaú mei he ngaahi vahe ʻe fā ʻo e māmaní.”1

Neongo ʻoku fakautuutu e lahi e feituʻu ʻoku haʻu mei ai e kāingalotu ʻo e Siasí, ka ʻoku fakalaka atu hotau tukufakaholo toputapú ʻi hotau faikehekehé. ʻOku tau hoko ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku tau hoko ai ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kau ʻea hoko tuʻunga tatau ki he hako fakalaumālie tatau. Naʻe talaʻofa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame “he ko kinautolu kotoa pē ʻe tali ʻa e Ongoongolelei ko ʻení ʻe ui ʻa kinautolu ʻaki [hono] hingoá, pea ʻe lau ʻa kinautolu ko [hono] hako, pea te nau tuʻu hake ʻo fakamonūʻiaʻi [ia], ko ʻenau tamai.”2

Ne fai ha talaʻofa ki he tokotaha kotoa pē ʻoku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí: “Pea ko eni, ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá.”3

ʻOku maʻu e foʻi lea ko e stranger mei he lea faka-Latina ko e extraneus, ʻoku ʻuhinga ko e “ʻi tuʻa” pe “ʻomi mei tuʻa.” ʻOkú ne fakamavaheʻi ai ha taha “mei tuʻá” ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe, hangē ko e tupuʻangá, anga fakafonuá, fakakaukaú, pe tui fakalotú. ʻOku tau feinga ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ke ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo e māmaní, pea tau faʻa ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ko ha sola kitautolu. ʻOku tau ʻiloʻi lelei ʻe ʻi ai ha ngaahi faingamālie he ʻikai ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku tala ʻoku nau kehé.

Ne fekauʻi e kakai ʻa e ʻOtuá he kuonga kotoa pē ke nau tokangaʻi e niʻihi fakafoʻituitui ko e kau sola pe hangē ʻoku nau kehé. ʻI he kuonga motuʻá, ne nau talitali lelei ha muli ʻo tatau pē mo e kau uitoú pe fānau paeá. Naʻe tatau pē ʻa e mulí mo kinautolu, naʻá ne tuʻu laveangofua ʻaupito, pea ko ʻene moʻuí ne makatuʻunga ia mei hono maluʻi ʻe he kakai fakalotofonuá. Ne maʻu ʻe he kakai ʻIsilelí ha fakahinohino pau ki he meʻá ni: “Ka ko e muli ʻoku nofo mo koé ʻe tatau ia mo e tokotaha kuo tupu ʻiate kimoutolu, pea te ke ʻofa kiate ia ʻo hangē ko hoʻo ʻofa kiate koé; he naʻa mou nofo ko e muli ʻi he fonua ko ʻIsipité.”4

Lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní, ne hoko ʻa Sīsū ko ha sīpinga ʻo ha taha ne hulu atu ʻEne ngāue ʻi he fatongia pē e talitali leleí mo e kātakí. Naʻá Ne manavaʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ne ʻikai tali ʻe he sosaietí, kinautolu naʻe siʻaki mo tala ʻoku nau taʻe maʻá ʻi heʻenau tala ʻoku nau angatonú. Ne nau maʻu tatau pē ʻEne akonakí mo e tokoní.

Hangē ko ʻení, ne ʻikai ke muimui e Fakamoʻuí ia ki he anga fakafonua ʻi Hono kuongá he naʻe kole vai ia ki he fefine Samēliá. Naʻá ne keinanga fakataha mo e kau tānaki tukuhaú mo e angahalá. Naʻe ʻikai te ne fakatuotuai ke aʻu ki he kiliá, ʻo ala ki ai pea fakamoʻui ia. Naʻá ne tanganeʻia he tui ʻa e ʻeikitau Lomá ʻo folofola ki he kakaí, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, naʻa mo ʻIsileli, ʻoku ʻikai te u ʻilo ai ha tui ʻe peheni hono lahí.”5

Naʻe kole mai ʻa Sīsū ke tau tauhi e fono ʻo e ʻofa haohaoá, ʻa ia ko ha meʻaʻofa ʻoku fakamāmani lahi mo ʻikai ke fai tuʻunga ʻi ha meʻa. Naʻá Ne folofola:

“He kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate kimoutolú, ko e hā ʻa e totongi te mou maʻú? [ʻikai ʻoku fai pehē pē mo e kau tānaki tukuhaú?]

“Pea kapau ʻoku mou feʻofoʻofani [pē] mo homou kāingá, [ko e hā ʻoku mou fai ʻo laka ange he kakai kehé?] [ʻikai ʻoku fai pehē pē mo e kau tānaki tukuhaú?]

“Ko ia ke haohaoa ʻa kimoutolu, he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku [ʻi] he langí.”6

ʻI he Siasí ni, ʻoku ʻikai ha muli mo ha taha ʻoku liʻaki. Ko e ngaahi tokoua pē mo e tuofāfine. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻilo ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Taʻengatá ke tau ongoʻingofua ange ʻa e ongo fakatokoua ʻoku totonu ke maʻu ʻe he tangata mo e fefine kotoa pē ʻi he māmaní.

ʻOku fakahā ʻe ha konga mei he tohi ko e Les misérables e founga ʻe lava ai e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo tokangaʻi e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku tala ko ha kau mulí. Ne toki tukuange mai pē ʻa e pōpula ko Sione Valasoní. Naʻá ne fuʻu ongosia he folau lōloá pea mate he fiekaia mo fieinua, ʻokú ne aʻu mai ki ha kiʻi kolo ʻo kumi ha feituʻu ke maʻu ai ha meʻakai mo mohe ai he pō ko iá. ʻI he mafola mai ʻa e ongoongo ʻo ʻene haʻú, ne tāpuni kotoa ʻe he kakaí honau falé meiate ia. Ne ʻikai ke tali ia ʻe he hōtelé, fale talitali kakaí, ʻo aʻu ki he pilīsoné. Naʻe ʻikai ke tali, tuli, mo fakafisingaʻi ia. Ne faifai pea ʻikai toe ʻi ai hano ivi, ʻo ne hoholo hifo he matapā kimuʻa ʻo e faifekau he koló.

Ne ʻiloʻi lelei pē ʻe he faifekau angaleleí ni e puipuituʻa ʻo Valasoní, ka naʻá ne fakaafeʻi ʻa e pōpulá ki hono ʻapí ʻaki e ngaahi lea ʻofa ko ʻení:

“‘ʻOku ʻikai ko haku ʻapi ʻeni; ko e ʻapi ia ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ʻilo e hingoa ʻo e tokotaha ʻoku hū maí, ka ke ʻilo pe ʻokú ne loto-mamahi. ʻOkú ke faingataʻaʻia, ʻokú ke fiekaia mo fieinua; ʻoku talitali lelei koe. … Ko e hā ʻe fie maʻu ai ke u ʻilo ho hingoá? Koeʻuhí, kimuʻa peá ke fakahā mai [ho hingoá], ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au koe.’

“Ne ʻāʻā hake ʻa [Valasoni] ʻi heʻene fuʻu ʻohovalé.

“‘Moʻoni? Naʻá ke ʻiloʻi hoku hingoá?’

Ne tali atu ʻe he Pīsopé, “‘ʻIo, ko hoku tokoua koe.’”7

ʻI he Siasi ni, ko e uōtí mo ʻetau kōlomú ʻoku ʻikai ko haʻatau meʻa ia. Ko e meʻa ia ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku totonu ke ongoʻi fiefia e taha kotoa pē ʻe hū mai ki hotau ʻapisiasí. ʻOku fuʻu mahuʻinga e fatongia ko hono talitali lelei e taha kotoa pē. ʻOku fononga atu e māmani ʻoku tau nofo aí ʻi ha vahaʻataimi moveuveu lahi. Koeʻuhí ko e fakautuutu ʻa e lava ke fefonongaʻakí, vave ʻo e fetuʻutakí, mo e fakamāmani lahi ʻo e tuʻunga fakaʻekonōmiká, ʻoku hoko ai e māmaní ko ha fuʻu kolo lahi pē ʻe taha ʻoku fetaulaki, fetuʻutaki, mo feohi ai e kakaí mo e ngaahi puleʻangá ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.

ʻOku hanga ʻe he liliu fakaemāmani lahi ko ʻení ʻo fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtua Māfimafí. ʻOku ʻikai ngata ʻi hono tānaki ʻEne kakai filí mei he tuliki ʻe fā ʻo e māmaní ʻi hono ʻoatu e kau faifekaú ki he ngaahi fonua mamaʻó ka ʻoku kau ai mo e tūʻuta mai ʻa e kakai mei he ngaahi feituʻu kehé ki hotau ngaahi koló mo e tukui koló. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻoku tataki kinautolu ʻe he ʻEikí ki ha ngaahi feituʻu te nau lava ke fanongo ai ki he ongoongoleleí mo kau ki Heʻene tākangá.

ʻOku hangehangē ko e tokotaha hoko ʻe ului ki he ongoongoleleí ʻi ho uōtí ʻoku ʻikai ko ha taha ia ho mahení mo e kaungāmeʻa angamahení. Te ke lava ke tala ia ʻi hono fōtungá, lea fakafonuá, anga hono teungá, pe lanu ʻo hono kilí. Mahalo ne tupu hake e tokotahá ni ʻi ha tui fakalotu kehe, mo ha puipuituʻa kehe pe tōʻonga moʻui kehe.

Ko ha fatongia mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e fakafeohí. ʻE fengāueʻaki lelei e kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Melekisētekí mo e houʻeiki fafiné ʻi he fakahinohino ʻa e pīsopé ke fakapapauʻi ʻoku talitali lelei ʻi he ʻofa mo e angaʻofa e taha kotoa pē. ʻE matuʻaki tokanga e kau faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ngalo pe liʻaki ha taha.

ʻOku fie maʻu ke tau ngāue fakataha ke langa ha tuʻunga fakalaumālie uouangataha ʻi hotau uōtí mo e koló. Ne ʻi ai e sīpinga haohaoa ʻo e uouangatahá ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá hili e ʻaʻahi ʻa Kalaisi ki he ongo ʻAmeliká. ʻOku fakamoʻoniʻi mai ʻe he lekōtí ne ʻikai foki ke ʻi ai ha kau “Leimana, pe ha faʻahinga kakai kehe ʻe taha; ka naʻa nau taha pē, ko e fānau ʻa Kalaisi, pea ko e kau ʻea hoko ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”8

ʻOku ʻikai maʻu e uouangatahá ʻi hono tukunoaʻi mo fakamavaheʻi e kau mēmipa ʻoku kehé pe vaivai angé kae feohi pē mo e kakai ʻoku tau tataú. ʻIkai ʻaupito, ʻoku maʻu e uouangatahá ʻi hono talitali lelei mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku foʻoú pea ʻi ai haʻanau ngaahi fie maʻu paú. ʻOku hoko e kau mēmipa ko ʻení ko ha tāpuaki ki he Siasí mo ʻomi ha ngaahi faingamālie kiate kitautolu ke tokoni ki hotau kaungāʻapí pea fakahaohaoaʻi ai hotau lotó.

Ko ia ai, ʻe hoku ngaahi tokoua, ko ho fatongiá ke tokoni ki ha taha pē ʻoku hū atu he ngaahi matapā ʻo homou ʻapisiasí. Talitali lelei kinautolu ʻaki e houngaʻia ʻo ʻikai filifilimānako. Ka hū atu ha kakai ʻoku ʻikai te ke maheni mo ia ki ha taha hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá, talitali fiefia kinautolu pea fakaafeʻi ke mou tangutu fakataha. Kātaki ʻo kamataʻi hono ʻai ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei mo ʻofaʻi kinautolú kae ʻoua ʻe tali ke nau toki kole atu.

Hili hoʻo ʻuluaki talitali leleí, fakakaukauʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke hokohoko atu ai hoʻo tokoniʻi kinautolú. Ne u fanongo ʻi ha uooti, ne hili hono papitaiso ha ongo fafine tuli, ne loto ha ongo fafine he Fineʻofá ke na ako e talanoa fakaʻilonga nimá koeʻuhí ke lava ke nau fetuʻutaki lelei ange mo e ongo ului foʻou ko ʻení. Ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa ia ʻo e ʻofa ki hotau kaungā tokoua mo e tuofāfine ʻi he ongoongoleleí!

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻikai ha taha ʻe sola ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku mahuʻinga e taha kotoa pē kiate Ia. ʻOku ou fakamoʻoni mo Pitá “ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí: ka ʻokú ne maʻu maʻana ʻa ia ʻoku manavahē kiate iá, mo [ngāue angatonu], ʻi he puleʻanga kotoa pē.”9

ʻOku ou lotua ko e taimi ʻe fakatahaʻi mai ai ʻe he ʻEikí ʻEne fanga sipí ʻi he ʻaho fakaʻosí, te Ne folofola mai kiate kitautolu kotoa, “Ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au.”

Pea tau tali atu kiate Ia, “Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi koe?”

Pea te Ne toki tali mai, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻo mou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻo mou fai ia kiate aú.”10

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.