2010–2019
Kwōn Kajoor im Kanooj Peran
Eprōļ 2014


Kwōn Kajoor im Kanooj Peran

Jen—bōk peran―n̄an jum̧ae lōmņak eo ebun̄bun̄, peran eo n̄an jurake pedped in katak ko ad.

Em̧m̧aan ro jeiū im jatū rejitenbōro, elukkuun em̧m̧an n̄an bar pād ippāmi bar juon alen. Ij jar bwe in maron̄ bōk jipan̄ eo jen lañ ilo aō bōk iien in em̧m̧an im kōnono n̄an kom̧.

Itu-likin ļo̧k jikin Kweilo̧k in Eļap, ewōr taujin (rikabwijer priesthood ro) rej pād ilowaan im̧ōn jar ko im jikin ko jet enan̄in ipeļaakin laļ in. Ewōr juon to ej lukōj kōjwōj ippān doon, kōnke em̧ōj letok eddo eo n̄an kam̧ool kōn priesthood eo an Anij.

Jej pād ijin ioon laļ in ilo juon tōre ekabwilōn̄lōn̄ ilo bwebwenato. Iien kein ad rem̧m̧an relikkuun ejjelok joñaer, im aaet jej barāinwōt ioon apan̄ ko, jet iaer rekar n̄an tōre in ad.

Jej mour ilo juon laļ ijo epād aorōk ko an m̧wil, ilo juon jon̄ak eo eļap, ijo elap an jerawiwi waļo̧k, im ijo kapo ko rej jepoole kōj im kabwōjrak kōj jen ad maroñ ļoor ial eo eairin̄ im eaidik me ejepo̧o̧l kōj. Jej ioon inepata ko im kadim̧akoko ko rekauwōtata me rej kakkure ta eo ej waļo̧k im kōm̧m̧an n̄an bōk jikin ilo juon jukjukinpād eo ebo̧lemen.

Kōn men kein im apan̄ ko jet, jej jeļm̧ae kālet ko me remaron̄ ba kajien iaļ eo ad. N̄an kōm̧m̧ani kālet ko rejim̧we, ej aikuj wōr ad peran―peran eo n̄an ba jaab n̄e jeaikuji, peran n̄an ba aaet n̄e ekkar n̄an kōm̧m̧ane, peran eo ejim̧we n̄an kōm̧m̧an jim̧we kōnke ej jim̧we.

Kōnke jon̄ok ko ilo jukjukin pād in em̧ōj aer kiiō em̧akūt jān aorōk ko im pedped ko an Irooj me eaar litoki, jemaron̄ in jeļā n̄an jurake ta eo jej tōmake. Enaaj ke wōr ad tōmak n̄an kōm̧m̧ane āindein?

Būreejtōn J. Reuben Clark Jr., eo eto an pād āinwōt uwaan Būreejtōnji eo Kein Kajuon, eaar ba naan kein: “Ewōr jekjek ko ippān armej me raar m̧weie kōn tōmak kōn naan in kam̧ool kōn tōmak eo aer edipio maron̄ kar kōm̧m̧an bwe jab tōmak eo an ro m̧ōttaer ren watōk er make tano. Rej aikuj lōn̄aj ak kōmleleik tōmak ko aer, kadikļo̧k aorōk eo kōn kōmeļeļe n̄an unin jorrāān eo, ak kajieon̄ in kōbwōjrake.”1 Ejjeļo̧k juon iaad enaj kar kōnan pelōk āt rōt in, im aaet jemakoko in kwaļo̧k ad tōmak ilo jet bar jet jekjek?

Jemaron̄ jipan̄ kōj make ilo kōņaan eo ad n̄an kōm̧m̧ane ta eo ejim̧we eļan̄n̄e jej likūt kōj make ilo jikin ko im bōk kūņad ilo m̧akūtkūt ko ijo ļōmņak ko ad rem̧weier n̄an kōm̧m̧an em̧m̧an im ijo Jetōb an Irooj naaj en̄jake emman ie.

Ij keememej jet iiō rem̧ootļo̧k ikar riiti naan in kōkapilōklōk an juon jemen n̄an ļaddik eo nejin ke ļaddik eo nejin eaar etal n̄an jikuul: “Eļan̄n̄e kwoj kile am pād ijo kwon kar jab pād ie innām, etal jene!” Ij letok n̄an kōj ejja naan in kōkapilōklōk in: “Eļan̄n̄e kwoj kile am pād ijo kwon kar jab pād ie innām, etal jene!”

Aikuj eo bwe en wōr peran ej itok ñan kōj wōj kajojo jen iien ñan iien. Kajjojo raan ilo mour ko ad peran ej aikuj bōk jikin―ejjab n̄an iien ko wōt raorōk, ak eļap ļo̧k ilo ad kōm̧m̧ani kālet ko ak bōk jekjek ko ipeļaakid. Jabōn kōņņaan an Riscott im Robert Louis Stevenson eaar ba: “Ejjab kanooj lōn̄ rikam̧ool ro kōn jerbal in peran. Bōtaab am peran ej dim wōt men̄e ejjeļo̧k en ej rōjan̄ eok (n̄an bōk peran) im ejjeļo̧k en ej nōbar eok kōn (am peran).”2

Peran ej itok ilo elōn̄ wāween ko. Juon rijeje an rikirijitin Charles Swindoll eaar je: “Peran ejjelok jōmlokin n̄an jum̧ae … ak juon peran n̄an jibwe rikwot eo ilo m̧weo im̧ōm̧. Lukkuun idajon̄jon̄ ko an peran elapļo̧k an dik konono kaki. Rej jet malejjoñ ko reped itulowa, āinwōt an tōmak eo dim wōt n̄e ejjeļo̧k ej lale, … āinwōt n̄e kwoj ajimakeke im jab melele .”3 Ilo kakobaba, Ij tōmak bwe peran in ebarāinwōt kobaik kōm̧m̧ani men eo ejim̧we men̄e jemaron̄ in mijak, jurake tōmak ko ad men̄e ro jet remaroñ kabwebweik eok, im jelitaki tōmak kein ad meñe jemaroñ luji ro mottad ak uteej ko ad. Eo ej jutak pen kake men eo ejim̧we ilo kauwōtata ilo naaj kōmatōrtōr im renaj dike.

Ke iaar jerbal ilo United States Navy, Iaar ekkatak kōn jerbal ko an peran, ekoba peran (ilo iien ko rekauwōtata), im waanjon̄ok ko an peran. Juon iaer ijamin meļo̧kļo̧k eaar peran eo ekajoor an juon seaman eo 18 an iiō―eo ejjab membōr in kabun̄ in ad―eo me eaar ito-lim̧oin ilo jar. Ibwilijin 250 em̧m̧aan ro ilo iunit eo am, eaar e wōt iaan ilo kajjojo bon̄ ej bukwelōlō ilo iturin peet eo an im jar, ilo kajjojo iien ro rejjab tōmak (ilo Anij) raar kajirere kake. Ilo an badik bōran, eaar jar n̄an Anij. Eaar jab mijak (in jar). Eaar peran.

Ejjab etto ke iaar roñ kōn juon wanjoñok kōn juon eo eaar jabwe peran ippān. Juon m̧ōtta eaar jiron̄ eō kōn juon tōmak eo eim̧we ilo kweilo̧k in kwojkwoj eo ke e im ļeo pāleen raar pād ilo ward eo aer. Juon ļaddik em̧m̧an ded eo eaar pād ilo opiij eo an Priethood eo an Aaron kar im̧we būruwōn aolep ro raar pād ilo kweilo̧k eo ke ej kōnono kōn m̧ool ko an ko̧jpeļ in im kōn m̧ōņōņō ko ilo kōjparok kien ko. Eaar kwaļo̧k juon naan in kam̧ool ke ej jutak ilo lokatok eo, jade ilo paoktok eo erreeo ilo jōōt mouj eo an im tie eo an.

Tok ālik ilo ejja raan eo wōt, ke kōrā in im ļeo pāleen rej ettōr jen kapijuknen eo aer, raar lo ejja ļaddik in wōt me eaar lukkuun im̧we er jet awa ko rem̧oot ļo̧k. Kiiō, ijoke, eaar ukōt m̧oran ilo juon wāween eo eoktak ke ej etetal ilo jikin etetal ko ilo an kōņak nuknuk in ekpā ko―im kōbataat jikka. Eo m̧ōtta im ļeo pāleen raar jab inepata im būrom̧ōj wōt, ak raar barāinwōt po̧k kōn wāween an maron̄ lukkuun likio in armej ilo kweilo̧k in kwojkwoj eo innām m̧ōkaj an erom̧ armej eo juon.

Em̧m̧aan ro jeiū im jatū, kwoj ke armej eo wōt ijoko kwoj pād ie im ta eo kwoj kōm̧m̧ane―armej eo me Jemedwōj Ilan̄ ekōņaan bwe kwon āinwōt im armej eo kwojeļā bwe kwon āinwōt?

Ilo juon intōrpiu kar kōm̧m̧ane ilo juon national magazine, juon rikkure in basketball eo ebun̄bun̄ Jabari Parker ilo American NCAA, juon membōr in Kabun̄ in, kar kajjitōk bwe en kwaļo̧k kapilōk eo em̧m̧an tata eaar bōke jān jemen. Jabari eaar uwaak, “[Jema] eaar ba, Kwon armej eo ilo marok bwe kwon pād ilo meram.”4 Ej kōkapilōklōk eo eaorōk, ro jeiū im jatū n̄an kōj aolep.

Jeje ko ad rekwojarjar reobrak kōn waanjon̄ok ko an peran me jeaikuji ilo kōj rainin. Rikanaan Daniel eaar kwaļo̧k juon men kōn peran eo ekajoor n̄an jurake me eo ejeļā bwe ejim̧we im kwaļo̧k peran kōn jar, men̄e kar liake ļo̧k n̄an mej n̄e enaaj jar.5

Peran eaar kwaļo̧k kadkadin mour eo an Abinadi, kōn kōņaan eo an n̄an leļo̧k mour eo an ijelo̧kin an karmejete m̧ool eo.6

Jejjab ke m̧weiir kōn mour ko an 2,000 ritariņae ro rem̧m̧an ded nejin Hilamōn, ro raar ire im kar bōk peran n̄an pokake katak ko an ro jiner im jemer, n̄an erreeo im kwojarjar?7

Bōlen kajjojo iian bwebwenato kein rej waļo̧k jen waanjon̄ok eo an Moronai, eo eaar bōk peran n̄an jurake jim̧we eo n̄an jem̧ļo̧kin.8

Ilo aolepen mour eo an, Rikanaan Joseph Smith eaar letok waanjon̄ok in kōn peran. Juon iaan kabūrom̧ōjm̧ōj eo eļap ke e im em̧m̧aan ro jet jein im jatin raar kalbuuj ippān doon im kar pād ilo juon jikin eo ejan̄in dedeļo̧k iturin im̧ōn ekajet eo ilo Richmond, Missouri. Parley P. Pratt, eo eaar bar kalbuuj ipāer, kar je menin ilo bon̄on eo: “Kōm̧ ad babu āinwōt n̄e kōm̧ij kiki m̧ae lukwōn bōn̄on eo, im kōm̧ ar lukkuun būrōm̧ōj, ilo am ron̄jake naan in kajirere ko enan̄in awa jim̧a kōn naan ko renana jen riwaj ro.”

Elder Pratt eaar wōnm̧aanļo̧k wōt:

“Iaar ron̄jake m̧ae iien eaar nana tam̧wiū, inepata, būrom̧ōj, im lukkuun illu ak eaar pen n̄an eō bwe in jutak im kōbōjrak riwaj ro; ak [iaar] jab ba jabdewōt n̄an Joseph, ak jabdewōt, men̄e iaar pād iturin im jeļā ke eruj. Tok ālik, eaar jutak im kōnono kōn juon ainikien me elukkuun kar kajoor āinwōt an juon laion rōrrōr, im ba, āinwōt aō maron̄ keememej, ilo naan kein ilaļ:

“‘BŌJRAK. … Ilo etan Jisōs Kraist ij kōbōjrak kom̧, im ba kom̧in ikūn̄; Ijamin mour bar jet minit im ron̄jake kain kōnono rōt in. Bōjrak kain kōnono rōt in, ak kwe im n̄a maron̄ mej EJJAB ETTO!’’’

Joseph “eaar jutak kōn eļap kajoor,” āinwōt an Elder Pratt kar kōmeļeļeki. Eaar kalbuuj, kōn ejjeļo̧k kein tariņae, im aaet eaar ikūn̄ im utiej. Eaar kalimjōk riwaj ro kōn aer mijak im raar baak likļo̧k ak ebadikdik ilo neen. Em̧m̧aan rein raar jolo̧k bōd im kar ikūn̄.9

Ejjab aolep jerbal ko an peran rej kabwilōn̄lōn̄ ak m̧ōkaj aer waļo̧k, im aaet aolepāer n̄an kōm̧m̧ani rej bōktok aenōm̧m̧an an kōļmenļo̧kjeņ im juon jeļāļo̧kjeņ me ejim̧we im m̧ool eo kar jurake.

Epen jutak wōt eļañe juon ej katōt o̧kōran ioon bo̧k ko rāinjuon kōn bun̄bun̄ in kōmālim im ļōmņak an ro jet. Peran āinwōt Daniel, Abinadi, Moronai, ak Joseph Smith n̄an ad maron̄ dim wōt n̄an pokake men eo jejeļā ejim̧we. Rikanaan rein eaar wōr aer tōmak n̄an kōm̧m̧ane ta eo ejim̧we.

Jenaaj aolep jeļm̧ae mijak, en̄jake būrom̧ōj, im ioon jum̧ae. Jen bōk peran―n̄an jum̧ae lōmņak eo ebun̄bun̄, peran eo n̄an jurake pedped in katak ko ad. Peran, ejjab jum̧ae, ej kōjeram̧m̧an kōj kōn an Anij mōnōnō. Peran ej erom kajoor im juon kwojarjar eo n̄e ekkar jab wōt ilo juon kōņaan n̄an jerwane m̧ool, ak barāinwōt ilo mije n̄an mour kake. Ilo ad wōnm̧aanļo̧k, kajieon̄ ilo ad mour, jenaaj lukkuun bōk jipan̄ eo jān Irooj im maron̄ lo inem̧m̧an ilo naan ko An. Ij iakwe kaļļim̧ur eo An ilo an waļo̧k ilo bok in Joshua:

“I jāmin likjab jān eok ak ilo̧k jān eok. …

“… Kwōn kajoor im kanooj peran; jab mijak, jab lōļn̄o̧n̄, bwe Irooj am Anij ej ippam̧, ijo ko jabdewōt kwōj ilo̧k ieļo̧k.”10

Em̧m̧aan ro jeiū im jatū jitenbōro, kōn peran in tōmak ko ad, jen kwaļo̧k, ippān Rijilōk Paul, “I jab jook kōn ko̧jpeļ eo an Kraist.”11 Innām, kōn ejja peran in wōt, jen ļoor kapilōk in an Paul: “Kwōn juon jon̄ak n̄an ro rej tōmak, ilo naan, ilo kōm̧m̧an, ilo yokwe, ilo tōmak, im ilo kwōjarjar.”12

Abwilōn̄lōn̄ ko rej waļo̧k im etal, ak tariņae in n̄an ļo̧mo̧o̧ren jetōb ko an armej ej etal wōt ilo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin. Irooj eaar kalikar an n̄an kom̧, im n̄a, im n̄an rikabwijer priesthood ro ijoko jabdewōt bwe aolep em̧m̧aan reaikuj ekkatak eddo eo an, im ekkatak n̄an jerbale ilo tiljek ilo opiij eo kar jitōn̄ e n̄an e.13 Innām jenaaj, āinwōt an Rijilōk Piter kar ba, “epepen em̧ōj kāālōte,”14 ippān doon ilo kōttōbar im libōrōrrō kōn kajoor jān iju eutiej.15

Ij kōjatdikdik bwe kajjojo iaad ro rej ilo̧k jen kweilo̧k in jotenin en wōr an kije im peran n̄an ba, āinwōt Job eo etto, “Toun wōt an menono pād ilo n̄a, … I jāmin joļo̧k aō jim̧we jān n̄a.”16 Bwe menin ej aō jar ilo ettā ilo etan Jisōs Kraist, amen.