2010–2019
Hi‘opo‘araa i te nuuraa o te ohipa
Eperera 2014


Hi‘opo‘araa i te nuuraa o te ohipa

Hōho’a

E nehenehe ta tatou e rave papû maitai atu â i te ohipa misionare, na roto i te monoraa i to tatou măta‘u i te faaroo mau.

E ono ahuru ma maha matahiti i teie nei, tae mai i teie ava‘e setepa, to’u ho‘iraa mai na ta’u misioni i Peretane. E toru mahana i muri a‘e i to’u taeraa mai ua haere au i te hoê oriraa popaa piihia « Hello Day » i te fare haapiiraa tuatoru no Utaha na muri iho i te hoê hoa to’u. Ua faaite mai oia e, te vai ra hoê tamahine nehenehe roa o Barbara Bowen te i‘oa, o ta’na i mana‘o e, e ti‘a ia’u ia farerei. Ua arata‘i mai oia i taua tamahine ra e ua haafarerei ia maua, e ua haamata maua i te ori.

Tera râ hoi, e parau pa‘i matou i teie ori e, « e ori tauiui », oia hoi, e faaori oe i te hoê tamahine e tae atu i te taime e tauihia ai oe. E mea peepee roa o Barbara e te tu‘iroo atoa, no reira, aita i tae‘ahia hoê minuti to’u faaoriraa ia’na te taui mai nei te tahi taure‘are‘a ia’u.

Aita roa vau i au i taua ohipa ra. Ua haapii au i roto i ta’u misioni i te faufaa rahi no te hi‘opo‘araa, no reira, ua imi au i ta’na numera niuniu e ua roaa mai, e ua niuniu ia’na i te po‘ipo‘i a‘e no te ani ia’na ia farerei maua, tera râ, aita oia e vata no te rahi ta’na mau ohipa no te haapiiraa e no to’na mau hoa. Aua‘e râ, ua haapii au i roto i ta’u misioni ia onoono noa, noa’tu e, te paruparu ra te mana‘o, e i te pae hopea, ua farii oia ia farerei maua. I muri a‘e i taua farereiraa ra, ua tupu â te tahi atu mau farereiraa. I roto i taua mau farereiraa ra ua ti‘a ia’u ia haapapû ia’na e, o vau ana‘e te misionare mau e te ora tei ho‘i mai na te misioni—te parau nei au no’na. I teie nei, e 64 matahiti i muri mai, te vai nei e hitu tamarii, e e rave rahi mootua e te hina ei faaiteraa te reira e, noa’tu te huru o te maitai o ta oe parau poro‘i, eita e roaa ia oe ia faaite atu i te reira mai te mea e, aita oe e rave i te hi‘opo‘araa tamau e te onoono.

No reira vau i mana‘o ai e, e hi‘opo‘a faahou vau i teie mahana e piti na parau poro‘i ta’u no te amuiraa rahi i ma‘iri a‘e nei.

I roto i te amuiraa no atopa 2011, te faaitoito nei au ia tatou ia haamana‘o i teie mau parau faufaa a te Fatu : « No te mea o teie te i‘oa i topahia i ni‘a i ta’u ekalesia i te mau mahana hopea nei, oia Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ».1

Na roto i teie mau parau, te haapapû maitai mai nei te Fatu e, e ere teie i te ti‘araa pii noa, e i‘oa atoa râ i topahia i ni‘a i Ta’na Ekalesia. E mea papû ta’na faaiteraa, no reira, eiaha tatou e pii i te Ekalesia i te tahi atu huru i‘oa, mai « te Ekalesia Momoni » e aore râ, « te Ekalesia LDS [SDJ] ».

E nehenehe te ta‘o ra Momoni  e faaohipa-au-hia i roto i te tahi mau faahitiraa parau no te pii i te mau melo o te Ekalesia, mai te mau pionie momoni, e aore râ, te mau pŭpŭ mai te Pŭpŭ Himene Momoni no te Fare Menemene. Ua itehia te mau melo o te Ekalesia na te ao atoa nei ei mau Momoni, e i roto i te mau ohiparaa e te mau taata e ere i ta tatou haapa‘oraa, e nehenehe ta tatou e pii ia tatou iho ei mau Momoni, ma te apitihia mai teie i‘oa taatoa o te Ekalesia.

Mai te mea e, e haapii te mau melo i te faaohipa i te i‘oa ti‘a o te Ekalesia i piha‘i iho i te ta‘o ra Momoni , na te reira e haapapû e, e keretetiano tatou, e melo no te Ekalesia a te Faaora.

E te mau taea‘e e te mau tuahine, e hi‘opo‘a ana‘e e e faahotu ana‘e tatou i te peu o te haapapû e, no roto tatou i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

Te piti o te parau poro‘i ta’u e mana‘o nei e hi‘opo‘a faahou maori râ, te parau ïa i vauvauhia’tu i roto i te amuiraa rahi i ma‘iri a‘e nei, a faaitoito ai au i te mau melo ia pure ia arata‘ihia ratou i te hoê a‘e taata o ta ratou e nehenehe e titau manihini, hou te pu‘e tau noela, ia faaroo i te parau no ni‘a i te evanelia i faaho‘i-faahou-hia mai. E rave rahi mau melo tei faaite mai ia’u i te tahi mau iteraa taa ê to ratou no ni‘a i te mau ohipa tei tupu na roto i to ratou aniraa i te Fatu ia horo‘a mai i te tahi mau iteraa misionare.

Ei hi‘oraa, ua pure papû te hoê misionare tei ho‘i mai na ta’na misioni, ia arata‘ihia oia i « te hoê taata » ra o ta’na e nehenehe e titau manihini. Ua puta mai te i‘oa o te hoê hoa tahito to’na i te fare haapiiraa tuarua. Ua faatae oia i te hoê parau i to’na hoa na roto i te tahua natirara Facebook, e ua haapii mai oia e, ua pure teie hoa tamahine to’na no te ite i te tumu e i te auraa o to’na oraraa. Ua hi‘opo‘a oia i te taime mau te imi ra teie tamahine i te parau mau, e ua bapetizohia oia i te ava‘e titema.

E rave rahi mau titauraa manihini mai teie te huru tei faaitehia mai ia’u, tera râ, te tahi noa tau taata rii tei hi‘opo‘a mai ta teie taea‘e i rave.

Te ti‘aturi papû nei au i te ture no te hi‘opo‘araa. Mai tei parauhia i roto i te buka arata‘i misionare Ia poro haere i ta’u nei evanelia, « te horo‘araa i te hoê aniraa ma te hi‘opo‘a ore i te ohipa e tupu, e au ïa mai te haamataraa i te hoê tere ma te faaoti ore i te reira, e aore râ, te hooraa mai i te hoê titeti no te hoê arui himeneraa ma te ore e haere atu i te fare himeneraa ».2

Te haapii nei Ia poro haere i ta’u nei evanelia i te mau taata atoa eiaha noa nahea ia titau manihi, nahea atoa râ ia hi‘opo‘a i te nuuraa o te ohipa i ni‘a i ta tatou mau titau-manihini-raa. Te tumu o te ohipa misionare o te titau-manihini-raa ïa « i te mau taata ia haere mai i te Mesia na roto i te tautururaa ia ratou ia farii i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai, na roto i te faaroo ia Iesu Mesia e i Ta’na taraehara, te tatarahapa, te bapetizoraa, e te fariiraa i te horo‘a o te Varua Maitai, e e ia mau papû e tae noa’tu i te hopea ra ».3

E mea papû maitai e, ua riro te titau-manihini-raa ei tuhaa no teie ohipa. Tera râ, ia ite mai outou e, ua rau atu â te parau no te ohipa misionare no te mau melo i te horo‘a-noa-raa i te mau titau-manihini-raa i te taata ia haere mai e faaroo i te mau misionare. Te vai atoa ra i roto i te reira te hi‘opo‘araa e te mau misionare, i te mau mea e tupu i roto i te faatupuraa i te faaroo, te faatupuraa i te hinaaro ia tatarahapa, te faaineineraa no te rave i te mau fafauraa e ia mau papû e tae noa’tu i te hopea ra.

Ua faaitehia i roto i te buka Te Ohipa, teie parau no te hi‘opo‘araa i te mau mea e tupu :

« Haere atura Petero raua o Ioane i ni‘a i te hiero ra… 

« E te hoê taata piririoi mai te opu mai â o ta’na metua vahine ra, aore e mahana tuua i te hopoihia e ratou, e i te tuuhia i te uputa o te hiero i parauhia ra e, o Nehenehe, e ani i te tao‘a i te feia e tomo i roto i te hiero ra ;

« Ite a‘era oia ia Petero raua o Ioane i te tomoraa i roto i te hiero, ua ani maira i te tao‘a.

« Ua tiatonu maite atura Petero e Ioane atoa ia’na, na ô atura, a hi‘o mai na ia maua.

« Ua hi‘o maite maira oia ia raua, parau a‘era e, e noaa ta’na tao‘a ia raua ra.

« Ua parau atura Petero, aita a’u ario e te auro, e ta’u râ e vai nei, o ta’u ïa e horo‘a’tu na oe : A ti‘a oe i ni‘a a haere i te i‘oa o Iesu Mesia i Nazareta ».

E titau-manihini-raa puai rahi teie no roto mai i te hoê tavini o te Fatu, e ere anei ? Tera râ, aita Petero i faaea noa i ni‘a i te titau-manihini-raa. Te faaite mai nei te mau papa‘iraa i muri iho e « ua rave atura oia i ta’na rima atau, e faati‘a a‘era ia’na i ni‘a : etaeta’tura to’na avae e te momoa atoa i reira.

« Ua ti‘a taue noa a‘era oia i ni‘a, ti‘a ihora, e hahaere noa ihora, tomo atura ratou atoa i roto i te hiero ra, ou‘aou‘a haere noa’tura ma te haamaitai i te Atua ».4

E nehenehe atoa e parau e, aita Petero i faaohipa noa i to’na mana autahu‘araa e a titau manihini ai i teie taata ia ti‘a i ni‘a e ia haere. Ua hi‘opo‘a atoa râ oia i te ohipa e tupu i ni‘a i ta’na titau-manihini-raa na roto i te faatororaa’tu i te rima i teie taata, te tapearaa i to’na rima, te faati‘araa ia’na i ni‘a, e te haereraa na muri iho ia’na i roto i te hiero.

I roto i te hi‘oraa o Petero, te hinaaro nei au e parau atu e, e nehenehe ta tatou e rave papû maitai atu â i te ohipa misionare, na roto i te monoraa i to tatou măta‘u i te faaroo mau, ma te titau-manihini-raa i te hoê taata hoê a‘e taime i te toru ava‘e—e aore ra e maha taime i te matahiti—ia haapiihia e te mau misionare rave tamau. Ua ineine ratou no te haapii na roto i te Varua e te faaûruraa ti‘a e te hohonu no ô mai i te Fatu ra. E nehenehe ta tatou e hi‘opo‘a amui i ni‘a i ta tatou mau titau-manihini-raa, e tapea i te rima o vetahi ê, e faati‘a ia ratou i ni‘a e, e haere na muri iho ia ratou i roto i to ratou tere i te pae varua.

No te tauturu ia outou i roto i teie raveraa, te titau manihini nei au i te mau melo atoa, taa ê noa’tu to outou piiraa i teie taime e aore râ, te faito o ta outou ohipa i roto i te Ekalesia, ia roaa mai i te hoê buka Ia poro haere i ta’u nei evanelia. E roaa mai te reira i roto i ta tatou mau pû opereraa buka, e i ni‘a atoa i te natiraa. E nehenehe te reira e tai‘ohia e aore ra e faauta-uira-hia ma te tamoni ore. E buka arata‘i teie no te ohipa misionare—te auraa ra, e buka arata‘i ïa na tatou paatoa. A tai‘o, a tuatapapa i te reira, e i muri iho a faaohipa i te mea ta outou i apo mai no te tauturu ia outou ia haroaroa e nahea ia hopoi mai i te mau varua i te Mesia ra na roto i te titau-manihini-raa e te hi‘opo‘araa i te mau mea e tupu. Mai ta peresideni Thomas S. Monson i parau ra, « teie te taime no te mau melo e te mau misionare ia amuitahi, ia rave amui i te ohipa, ia rave i te ohipa i roto i te ovine a te Fatu no te arata‘i mai i te mau varua Ia’na ra ».5

Ua haapii atu Iesu Mesia i Ta’na ra mau pĭpĭ :

« Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave ;

« E teie nei, e pure outou i te Fatu o te ohipa ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti ».6

Ua pahono mai te Fatu i taua pure ra i to tatou nei anotau na roto i te faito numera rahi roa a‘e o te mau misionare rave tamau i roto i te aamu o te ao nei. Na roto i teie rahiraa feia ohipa haapa‘o maitai, ua horo‘a mai te Faaora ia tatou i te tahi atu rave‘a no te tauturu Ia’na i roto i taua ootiraa rahi ra o te varua.

Te vai ra te mau rave‘a maitai roa no te mau melo no te tauturu e no te paturu i to tatou mau misionare faahiahia. Ei hi‘oraa, e nehehehe outou e parau i te mau misionare e, te tai‘o nei outou i te buka ra Ia poro haere i ta’u nei evanelia e ia ani ia ratou ia faaite mai ia outou eaha ta ratou e apo mai nei i roto i ta ratou mau tai‘oraa. Na roto i to outou faaiteraa te tahi e te tahi, e mea papû e, e tupu i te rahi te ti‘aturiraa i rotopu i te mau melo e te mau misionare rave tamau, mai ta te Fatu i faaue mai ra :

« Ia parau râ te mau taata atoa na roto i te i‘oa o te Atua te Fatu, oia ïa te Faaora o te ao nei ».7

E « Inaha, ua tono atura vau ia outou na ia parau i te parau faaite e ia faaara hoi i te mau taata, e e mea ti‘a roa i te taata atoa, o tei faaarahia ra ia faaara’tu i to’na ra taata tupu ».8

E te mau taea‘e e te mau tuahine, te ite ra anei outou i te ohipa e tupu mai, mai te mea e, e papa‘i te utuafare e te mau hoa i te mau mea ta ratou i apo mai na roto mai i ta ratou tuatapaparaa i te buka Ia poro haere i ta’u nei evanelia i roto i ta ratou mau rata e te mau rata uira i to ratou mau misionare rave tamau ? Te ite ra anei outou i te mau haamaitairaa e fariihia e te mau utuafare ia ite ana‘e ratou e ia haroaroa maitai a‘e ratou i te mau mea ta ta ratou mau tamaiti e te mau tamahine e tuatapapa nei e e haapii nei i roto i ta ratou misioni ? E nehenehe anei ta outou e ite i te maniiraa faahiahia o te haamaitairaa o te taraehara ta tatou e farii, te taata hoê e te mau taata atoa, mai te au i te fafauraa a te Faaora i te mau taata atoa o te faaite i te iteraa papû no te ohipa titau-manihini-raa i te mau varua ia haere mai Ia’na ra—e i muri iho, te hi‘opo‘araa’tu i te nuuraa o te ohipa i roto i taua mau titau-manihini-raa ra ?

« E ao to outou », te parau ïa a te Fatu na roto mai i te peropheta Iosepha Semita, « no te mea ua haapa‘ohia te parau ta outou i faaite atu ra i te ao ra ei hi‘oraa na te mau melahi ra ; e te oaoa nei ratou no outou nei, e ua faaorehia’tu ta outou na mau hara ».9

« No te mea e faaore hoi au i ta outou mau hara mai teie faaueraa nei—ia vai tapetepete ore outou i roto … i te parauraa’tu i te parau faaite i to te ao nei i te reira mau mea o te faaitehia’tu ia outou na ».10

Mai te mea e hi‘opo‘a tatou i te mau ohipa, aita te Fatu e faaru‘e ia tatou. Ua ite na vau i te popou faito ore e roaa mai na roto i te titau-manihini-raa apeehia e te iteraa papû e na roto i te hi‘opo‘araa maitai i rotopu i te mau melo o te Ekalesia ati a‘e te ao nei. Tei te fenua Raparata vau aita i maoro a‘e nei, ua faaitoito vau i te mau melo ia titau manihini i te hoê taata ia haere mai i te pureraa hou teie amuiraa rahi. Ua faaroo te hoê tamarii e va’u matahiti, o Joshua te i‘oa, e ua titau manihini oia i te utuafare o to’na hoa rahi ia haere mai i te hoê opani iriti a ta ratou paroisa i Buenos Aires. E tai‘o atu vau i te hoê rata ta’u i farii aita i maoro a‘e nei, o te faaite nei i te titau-manihini-raa a Joshua e ta’na hi‘opo‘araa i te mau mea i tupu :

« Taime ra, e horo o [Joshua] i te uputa aua no te hi‘o e, te tae maira anei ratou. Ua parau oia e, ua ite oia e, e haere mai hoa ratou.

« Ua ma‘iri noa te hora e aita te hoa o Joshua i tae mai, aita râ o Joshua i faaru‘e. I te mau minuti atoa ua hi‘ohi‘o noa oia i te uputa aua ma te ti‘aturi papû. Ua tae i te taime no te faaho‘iraa i te mau mea atoa, i reira o Joshua i te haamataraa i te ou‘aou‘a ma te faaara e, ‘ua tae mai ratou! Ua tae mai ratou!’ Ua hi‘o atu vau e ua ite atu vau i te hoê utuafare taatoa e haere maira i te fare pureraa. Ua horo o Joshua i rapae no te aroha ia ratou e no te apa i to’na hoa. Ua tomo mai ratou paatoa e mai te huru ra e, ua oaoa roa ratou i te iteraa i te opani iriti. Ua rave ratou i te tahi mau buka iti e ua paraparau maoro ratou i te tahi mau hoa apî. E mea nehenehe mau ia hi‘o i te faaroo o teie tamaiti na‘ina‘i e ia ite e, e nehenehe atoa te mau tamarii paraimere e riro ei misionare ».11

Ua ite papû vau e, mai te mea e, e faaitoito tatou i te rave i ta tatou tuhaa, oia te imiraa i te hoê taata, te titau-manihini-raa e te hi‘opo‘araa i te nuuraa o te ohipa, ma te ti‘aturi e te faaroo, e ataata mai te Fatu, e e rave rahi hanere tauatini mau tamarii a te Atua o te ite mai i te opuaraa e te hau i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Ia haamaitai mai te Fatu ia tatou paatoa i roto i ta tatou mau tautooraa no te haapeepee i Ta’na ohipa, ta’u ïa pure haehaa na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.