2010–2019
«Ua hinaaro outou ia’u ra, e haapa‘o i ta’u parau»
Eperera 2014


«Ua hinaaro outou ia’u ra, e haapa‘o i ta’u parau»

Hōho’a

Te faa‘ohiparaa i to tatou ti‘amâraa no te haapa‘o, te auraa ra, e ma‘iti tatou ia «haapa‘o noa’tu te tupu»

Te mau taea‘e e te mau tuahine, i roto i te mau haapiiraa atoa no ni‘a i te oraraa o te Faaora, aita e mea papû a‘e e te mana rahi a‘e i te haapiiraa no te haapa‘o.

Te hi‘oraa o te Faaora

I roto i te Apooraa i te Ra‘i ra, ua orure hau Lucifero i mua i te faanahoraa a te Metua i te Ao ra. Ratou o tei pee ia Lucifero, ua faaea to ratou haereraa mure ore i mua i reira—A hi‘o maitai o vai ta outou e pee ra !

Ei reira, ua faa‘ite Iesu i Ta’na faaotiraa ia haapa‘o, ma te parau e, « e te Metua, ia haapa‘ohia to oe hinaaro, e no oe te hanahana e a muri noa’tu ».1 I roto i Ta’na tau taviniraa, « ua roohia Oia i te faahemaraa aita râ oia i haapa‘o i taua mau mea ra ».2 Oia mau, « i [haapii] oia i te auraro i to’na ra mau pohe ».3

No te mea ho‘i e, ua haapa‘o to tatou Faaora, ua tara ê Oia i ta tatou mau hara, ma te faati‘a ia tatou ia ti‘afaahou mai e te faaineineraa i te rave‘a no tatou no te hoʻi atu i to tatou Metua i te Ao ra o tei ite ho‘i e, e hape tatou a haapii ai tatou i te haapa‘o i roto i te oraraa tahuti nei. Ia haapa‘o tatou, e farii tatou i Ta’na tusia, no te mea te ti‘aturi nei [tatou] e, na roto i te Taraehara a Iesu Mesia e ti‘a ai i te taata atoa ia faaorahia, na roto i te haapa‘oraa i te mau ture, te mau oro‘a, e te mau faaueraa i horo‘ahia i roto i te Evanelia ».4

Ua haapii Iesu ia tatou ia haapa‘o na roto i te reo ohie, e ia ohie ia maramarama : « Ua hinaaro outou ia’u ra, e haapa‘o i ta’u parau ».5 e « a haere mai ai a pee mai ai ia’u »6

Ia bapetizo-anaʻe-hia tatou, e « rave [tatou] i te i‘oa o te Mesia » e e « fafau [tatou] i te faufaa i te Atua, oia hoʻi ia haapa‘o maitai [tatou] e tae noa’tu i te hopea o to [tatou] ora nei ».7 I te mau sabati atoa, te faaapî nei tatou i te fafauraa no te bapetizoraa na roto i te raveraa i te oro‘a e te faa‘iteraa e, ua hinaaro tatou ia haapa‘o i te mau faaueraa. E imi tatou i te faaoreraa hapa no te mau mana‘o, te mea i te aau e aore ra te mau ohipa e ere i te mea tuʻati i te hinaaro o to tatou Metua i te Ao ra. A tatarahapa ai tatou na roto i te fariu-ê-raa i te haapa‘o-ore-raa e na roto i te haapa‘o-faahou-raa, te faaite ra tatou i to tatou here No’na.

Te mau huru haapa‘o

A ora ai tatou i te evanelia, e nuu tatou i mua i roto i to tatou maramarama i te parau no te haapa‘o. I te tahi taime, e faahemahia paha tatou ia rave i te mea ta’u e pii nei te « haapa‘o a te taata tino nei », no te reira e pato‘i tatou i te haapa‘o-ore-raa i te ture a te Atua no te mono i te reira i to tatou paari e aore ra to tatou hiaai e aore ra tae noa’tu i te tuirooraa. No te mea ho‘i e, te ravehia nei te reira e rave rahi taata, e faaiti mai te reira faahuru-ê-raa i te haapa‘o i te mau faatureraa a te Atua i roto i ta tatou mau peu e ta tatou mau ture.

I te tahi taime, e ô te mau melo i roto i te « haapaʻo maʻitiiti », i te faaiteraa atu e ua here i te Atua e i te faaturaraa i te Atua ma te paheruraa e te maʻitiraa eaha te mau faaueraa e te mau haapiiraa—te mau haapiiraa e te mau parau aʻo a Ta’na mau peropheta—o ta ratou e pee hope roa’tu.

Te vai ra te tahi te haapa‘o maʻitiiti nei no te mea eita e roaa ia ratou ia haro‘aro‘a i te mau tumu atoa no te hoê faaueraa, mai te mau tamarii aita e maramarama nei i te mau tumu atoa no te ture e te parau a‘o a to ratou na metua. Tera râ, ua ite noa tatou i te tumu tatou e pee ai i te mau peropheta, no te mea, o teie te Ekalesia a Iesu Mesia, e na te Faaora e arata‘i i Ta’na mau peropheta i roto i te mau tau tuuraa atoa.

E ia hohonu atu â to tatou maramaramaraa i te parau no te haapa‘o, e haroʻaroʻa mai tatou i te tumu faufaa no te ti‘amâraa. I te taime tei roto Iesu i te ô no Getesemane, ua pure Oia e toru taime i To’na Metua i te Ao ra, « e tau Metua e, i ti‘a ra, e hopoi ê atu i teie nei aua, ia tupu râ to oe hinaaro, eiaha to’u ».8 Eita ihoa te Atua e taataahi i to te Faaora ti‘amâraa, na To’na râ aroha, ua tono mai Oia i te hoê melahi no te haapuai i Ta’na Tamaiti Here.

Ua faaruru te Faaora i te tahi atu tamataraa i ni‘a i te Golagota, i te taime, ua ti‘a Ia’na ia pii i te mau tiria melahi no te iriti Ia’na mai ni‘a mai i te satauro, ua rave râ Oia i Ta’na iho ma‘itiraa ia haapa‘o e ia faaoromaʻi e hope noa’tu e ia rave faaoti i Ta’na tusia taraehara, noa’tu te mamae rahi e te pohe atoa.

Te haapa‘o faito paari maitai i te pae varua, o te « haapa‘o ïa a te Faaora ». Na te here mau i te Metua i te Ao ra e i Ta’na Tamaiti e faaitoito mai i te reira. Ia haapa‘o ana‘e tatou ma te hinaaro mau, mai ta to tatou Faaora i rave, e poihere tatou i teie mau parau a to tatou Metua i te Ao ra : « Ta’u Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia’na ».9 E e ti‘aturi tatou ia faaroo atu, a tomo atu ai tatou i mua i te aro o te Metua i te Ao ra, « ua ti‘a roa, e teie nei tavini maitai e te haavare ore… e haere oe i roto i te… oaoaraa a to fatu ».10

Te faa‘ohiparaa i to tatou ti‘amâraa no te haapa‘o, te auraa ra, e ma‘iti tatou ia « haapa‘o noa’tu te tupu ».11 E titauhia te haavîraa ia’na iho, e e faatae mai te reira i te ti‘aturiraa, te oaoa mure ore e te hoê mana‘o manuïa no tatou, na roto i te hi‘oraa maitai, no te feia na piha‘iho ia tatou ; e e tae atoa mai te hoê fafauraa hohonu ia’na iho no te patururaa i te feia faatere o te autahu‘araa e ia pee i ta ratou mau haapiiraa e ta ratou aʻoraa.

Te mau hopearaa

No te ma‘iti eaha te haapa‘o, e mea au ia haamana‘o i te mau hopearaa o ta tatou mau ma‘itiraa. Ua maramarama anei Lucifero e te feia i pee Ia’na i te hopearaa no ta ratou ma‘itiraa ia patoʻi i te faanahoraa a te Metua i te Ao ra ? No te aha pai ïa ratou i rave ai i te reira ma‘itiraa riʻariʻa ? E ti‘a atoa ia ui tatou ia tatou iho i teie huru uiraa : no te aha te tahi o tatou e ma‘iti ai ia haapa‘o ore e ua ite hoʻi tatou i te mau hopearaa mure ore o te hara ? Te horo‘a nei te mau papa‘iraa mo‘a i te hoê pahonoraa : te tumu Caina e te tahi o te mau tamarii a Adamu e a Eva i ma‘iti ai ia haapa‘o ore, no te mea, « hau atura to ratou here ia Satane i te Atua ».12

To tatou here i te Faaora o te taviri ia no te haapa‘o mai te Faaora ra te huru. Ia tutava ana‘e tatou i te haapa‘o i roto i teie nei ao, te faa‘ite ra ïa tatou i to tatou here e to tatou faatura i te mau tamarii atoa a te Metua i te Ao ra. Teie noa râ, eita e ti‘a i teie here no te tahi taata ia taui i te mau faaueraa a te Atua, tei horo‘ahia no to tatou maitai ! Ei hi‘oraa, te faaueraa « eiaha… e taparahi, eiaha atoa e rave i te hoê mea mai te reira te huru »13, ua niuhia te reira i ni‘a i te ture pae varua e paruru nei i te mau tamarii atoa a te Atua, tera atoa tei ore â i fanauhia. Ua itea-maoro-hia e, ia tau‘a ore tatou i teie ture, e oto faito ore te tae mai i te hopea. Noa’tu râ, te mana‘o nei te tahi e, e faati‘ahia ia faahope i te ora o te hoê aiû aita i fanauhia’tura no te tahi tumu rii navenave e aore ra te nahonaho

Noa’tu e faatanohia te haapa‘o-ore-raa, eita roa te ture pae varua e taui, e na reira atoa te mau faahopearaa, e arata‘i atu râ te reira i te ahuehue, te papû-ore-raa, te overeraa i ni‘a i te mau puromu eê, te mo‘eraa e te mauiui. Ei pĭpĭ na te Mesia, e titauraa mo‘a ta tatou ia turu i Ta’na mau ture e mau faaueraa e te mau fafauraa o ta tatou i rave i ni‘a iho ia tatou.

I te avaʻe titema 1831, ua piihia te tahi o te mau taea‘e ia tauturu ia tamarû i te mau mana‘o au ore tei haapararehia no ni‘a i te Ekalesia. Na roto i te peropheta Iosepha Semita, ua arata‘i te Fatu ia ratou ia au i te hoê avei‘a mâtau ore e te hitimahuta :

« A faahaamâ atu i to orua mau enemi ; a piiatu ia ratou ia farerei ia orua i te vahi taata e i te vahi taata ore hoʻi…

« No reira, a tuu atu ia afaʻi mai i to ratou ra mau feruriraa puai roa ei pato‘iraa i te Fatu

« … Aore hoê mauhaa o te tuuhia mai ei pato‘iraa ia orua o te manuia ;

« E mai te mea e faateitei mai te hoê taata i to’na reo ei pato‘iraa ia orua e faahaamâhia oia i roto i to’u ihora tau mau.

« No reira, a haapa‘o i ta’u mau faaueraa ; e parau mau ïa e te ti‘a hoʻi ».14

Te mau haapiiraa i roto i te mau papa‘iraa mo‘a

Ua î te mau papa‘iraa mo‘a i te hi‘oraa o te mau peropheta tei haapiihia i te mau haapiiraa no te haapa‘o na roto i ta ratou iho ohipa.

Ua haapiihia Iosepha Semita i te mau hopearaa no te fatiraa i raro a‘e i te onoonoraa a to’na hamanimaitai, to’na hoa e papa‘i parau, o Martin Harris. Ei pahonoraa i te mau onoonoraa a Martin, ua ani Iosepha i te Fatu i te parau faati‘a ia horo‘a’tu i na api 116 no te Buka a Moromona ia ti‘a ia Martin ia faa‘ite atu i to’na utuafare, ua pahono râ te Fatu ia Iosepha ia parau atu, aita. Ua onoono faahou Martin ia Iosepha ia ani faahou i te Fatu. I te toruraa o te aniraa a Iosepha, ua horo‘a te Fatu i te parau faati‘a i na e pae taata ia hi‘o i te mau papa‘iraa. « Ua tapu roa Martin ia ruuruu ia’na i teie faaauraa. I te taeraa’tu oia i te fare, tei ni‘a atura ia’na te onoonoraa, ua moʻe ia’na i ta’na i tapu e ua faati‘a i te tahi atu taata ia hi‘ohiʻo i te mau papa‘iraa, e na roto i te tahi rave‘a paari, ua haruhia mai roto mai to’na rima ».15 e ua mo‘e te reira. Ei faahopearaa, ua avauhia Iosepha e te Fatu e aita faahou ta’na e parau faati‘a no te tamau i te iriti i te Buka a Moromona. Ua mauiui roa Iosepha e ua tatarahapa i to’na fatiraa i mua i te onoonoraa a te mau taata. I muri iho roa mai, ua faati‘ahia Iosepha e rave faahou i ta’na ohipa iritiraa. Ua haapii Iosepha i te hoê haapiiraa faufaa rahi no ni‘a i te haapa‘o, e ua vai noa te reira e e hope noa’tu to’na oraraa !

Ua horo‘a te peropheta Mose te tahi atu hi‘oraa. I te haapa‘oraa Mose e rave i te hoê vahine Etiopia, ua vahavaha Miriama e o Aarona ia’na. Ua avau râ te Fatu ia raua, ma te parau e, « te parau vaha noa nei au ia [Mose] ».16 Ua faa‘ohipa te Fatu i teie ohipa maere no te haapii i te mau melo o te Ekalesia i to tatou nei tau tuuraa. I te matahiti 1830, teitei maitai te reo o Hiram Page e, te farii nei oia i te heheuraa no te Ekalesia. Ua faatîtîaifaro te Fatu ia’na ma te haapii atoa i te feia mo‘a, « e haapa‘o oe i te mau mea ta’u e horo‘a’tu ia [Iosepha] ra, mai ia Aarona atoa »,17 « no te mea te farii nei oia i te reira mai te au i ta Mose i na reira ra ».18

E hopoi mai te haapa‘o i te mau haamaitairaa, « e ia noaa mai ia tatou te hoê haamaitairaa no ô mai na i te Atua ra, ua na roto ïa i te haapa‘oraa i taua ture i faatumuhia’i no te reira ».19

Te haapiihia nei te haapa‘o na roto i te hi‘oraa. Na roto i to tatou huru oraraa, te haapii nei tatou i ta tatou mau tamarii, « e haapii oe i te paari i to oe apîraa ; oia ïa, e haapii oe i te haapa‘oraa i te mau faaue a te Atua ra i to oe apîraa ».20

Na roto i te haapa‘o tatou e puai mai ai e e puai atu â, e e riro tatou i te faaoromaʻi ma te faaroo rahi i roto i te mau tamataraa e te mau fifi no ananahi. Na To’na haapa‘o i Getesemane i faaineine i te Faaora ia haapa‘o e ia faaoroma‘i e tae noa’tu i te hopea, i Golagota.

E au mau taea‘e e au mau tuahine, te tuʻati nei te mau parau a Alama i te mana‘o o to’u aau :

« E teie nei, e ta’u mau taea‘e here, te parau atu nei au i teie mau mea ia outou na, ia faaara vau ia outou ia ite i tei au ia outou ia rave i mua i te Atua ra, ia haere outou ma te hapa ore i mua ia’na…

« E teie nei, ua hinaaro vau ia riro outou ei feia haehaa, e te auraro, e te marû… e te itoito i te haapa‘oraa i te mau faaue a te Atua i te mau mahana atoa ra ».21

Te faaite nei au i to’u ite taa ê e, te ora nei to tatou Faaora. No te mea ua haapa‘o Oia, « e piʻo hoʻi te mau turi atoa i raro, e faʻi hoʻi te mau vaha atoa i mua ia’na ra… o oia [to tatou Faaora] ».22 Ia rahi hoʻi to tatou here Ia’na e ia hope roa hoʻi to tatou ti‘aturiraa ia’na i roto i te faaroo, ia ti‘a atoa ia tatou ia haapa‘o, ia tape‘a i Ta’na mau faaueraa e ia ho‘i no te ora Ia’na ra e a muri noa’tu i roto i te basileia o to tatou Atua o ta’u pure na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.