2010–2019
Tauhi Maʻu ʻa e Tuí
ʻEpeleli 2014


Tauhi Maʻu ʻa e Tuí

ʻĪmisi
ʻEletā William R. Walker

ʻE faitāpuekina lahi takitaha kitautolu kapau ʻoku tau ʻilo ʻa e ngaahi talanoa ʻo e tuí mo e feilaulau ʻetau ngaahi kuí ke kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí.

ʻOku ou saiʻia he hisitōlia ʻo e Siasí. Mahalo ʻoku ou hangē ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻo fakamālohia ʻeku tuí ʻi heʻeku ʻilo ʻa e mateaki līʻoa ʻetau ngaahi kui ʻa ia naʻa nau tali ʻa e ongoongoleleí pea nau nofo maʻu ʻi he tuí.

ʻI he māhina ʻe taha kuo hilí, naʻe kātoangaʻi ʻe he toʻu tupu fakaofo ʻe toko 12,000 mei he Vāhenga Fakatemipale ʻo Kilipeti ʻAlesoná ʻa e ʻosi honau temipale foʻoú ʻaki ha ngaahi faiva fakalaumālie, ʻo fakahaaʻi ai ʻenau tukupā ke moʻui angatonú. Ko e tefito ʻo ʻenau kātoangá ko e “Nofo Maʻu—ʻi he Tuí.”

ʻOku totonu ke tukupā ʻa e Kāingalotu takitaha ke “nofo maʻu ʻi he tuí” ʻo hangē ko ia kuo fai ʻe he toʻu tupu faivelenga ʻo ʻAlesoná.”

ʻOku pehē ʻe he fakalea ʻo e himí, [“Tauhi ‘a e tui, ne mataʻikoloaʻaki ʻe heʻetau mātuá],” (“Tauhi ʻa e Moʻoní,” Ngaahi Himí, fika 154).

Te tau lava ʻo tānaki atu, “Tauhi maʻu ʻa e tuí he naʻe mataʻikoloa ʻaki ʻe heʻetau ngaahi kuí.”

ʻOku ou fifili pe naʻe ʻilo nai ʻe he toʻu tupu loto vēkeveke ko ia ʻo ʻAlesoná honau hisitōlia ʻi he Siasí—pe ne nau ʻilo e hisitōlia ki he founga ne kau mai ai honau fāmilí ko e kāingalotu ʻo e Siasí. Ko ha toki meʻa fakaʻofoʻofa ka naʻe ʻilo ʻe he Kāingalotu kotoa pē ʻa e ngaahi talanoa ki he ului ʻenau ngaahi kuí.

Tatau ai pē pe ko ha hako koe ʻo e kau paioniá pe ʻikai, ko e tukufakaholo ʻo e tui mo e feilaulau ʻa e paionia Māmongá ho tukufakaholó. Ko e tukufakaholo fakaʻeiʻeiki ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e taha ʻo e ngaahi vahe fakaofo taha ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí naʻe hoko ia he taimi naʻe akoʻi ai ʻe Uilifooti Utalafi, ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí ʻi Pilitānia Lahi ʻi he 1840—hili ia e taʻu pē ʻe 10 mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí.

Naʻe tukutaha e tokanga ʻa Uilifooti Utalafi mo e kau ʻAposetolo kehé ʻi heʻenau ngāué ʻi he ngaahi ʻēlia Livapulú mo Pelesitoni ʻo ʻIngilaní, pea naʻe ola lelei. Naʻe lotu maʻu pē e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻEletā Utalafi, ke tataki ia ʻi he ngāue mahuʻingá ni. Naʻe tākiekina ʻe heʻene lotú ki ha ueʻi fakalaumālie ke ne ʻalu ki ha feituʻu kehe ke akoʻi ai ʻa e ongoongoleleí.

Kuo akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Monisoni ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ueʻi fakalaumālié mei langi ke fai ha meʻá—tau fai ia he taimí ni—ʻoku ʻikai ke tau fakatoloi. Ko e meʻa tonu pē ia ne fai ʻe Uilifooti Utalafí. ʻI ha fakahinohino mahino mei he Laumālié ke “ʻalu … fakatongá,” naʻe mavahe leva ʻa ʻEletā Utalafi ʻo fononga ki ha konga ʻo ʻIngilani naʻe ui ko Heafootisia—ko e feituʻu faama ʻi he fakatongahihifo ʻo ʻIngilaní. Naʻá ne feʻiloaki heni mo ha tangata faama tuʻumālie ko hono hingoá ko Sione Penipau, ʻa ia naʻe talitali lelei ai ia “ʻi he loto fiefia mo e fakafetaʻi” (Wilford Woodruff, in Matthias F. Cowley, Wilford Woodruff: History of His Life and Labors as Recorded in His Daily Journals [1909], 117).

Ne ʻi ai ha kulupu ʻe toko 600 tupu, ne ui kinautolu ko e kau Kāinga Fakatahatahá, kuo nau “lotu ke maʻu ʻa e maamá mo e moʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 99). Naʻe fekau atu ʻe he ʻEikí ʻa Uilifooti Utalafi ko ha tali ia ki heʻenau ngaahi lotú.

Naʻe vave e ola lelei ʻa e akoʻi naʻe fai ʻe ʻEletā Utalafí, pea naʻe tokolahi ha kakai naʻe papitaiso. Naʻe kau fakataha mo ia ʻa Pilikihami ʻIongi mo Uiliate Lisiate ʻi Heafootisia, pea naʻe fakaofo ʻa e ola lelei ʻo e ngāue ʻa e kau ʻAposetolo ʻe toko tolú.

Hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻa nau fokotuʻutuʻu ha ngaahi kolo ʻe 33 maʻá e kāingalotu ʻe toko 541 kuo nau kau mai ki he Siasí. Naʻe hokohoko atu pē ʻenau ngāue fakaofó, pea ko hono aofangatukú naʻe papitaiso ʻa e meimei tokotaha kotoa pē ʻo e kau mēmipa ʻo e Kāinga Fakatahatahá ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe kau ʻeku kui fefine hono tolu ko Hena Malia ʻIkale Hālisí ʻi he kau fuofua fanongo kia Uilifooti Utalafí. Naʻá ne fakahā ange ki hono husepāniti ko Lōpeti Hālisi ko e Siʻí, kuó ne fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne palani ke papitaiso. Naʻe ʻikai ke fiemālie ʻa Lōpeti ke fanongo ki he lipooti hono uaifí. Naʻá ne talaange ki ai te na ō ki he malanga hoko ʻe fai ʻe he faifekau Māmongá, pea te ne fakatonutonu ia.

ʻI he nofo ʻa Lōpeti ofi ki muʻa ʻi he fakatahá, mo ha loto fakapapau he ʻikai pē ke fakalotoa ia ʻe he malangá, pea mahalo te ne fakahohaʻasi ʻa e tangata malanga ʻaʻahí, naʻe ala vave mai ʻa e Laumālié kiate ia, ʻo hangē ko hono uaifí. Naʻá ne ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e pōpoaki ʻo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí, pea naʻe papitaiso ia mo hono uaifí.

ʻOku tatau ʻena talanoa ʻo e tui mo e mateakí mo ha toko lauiafe kehe: ʻi he taimi ne nau fanongo ai ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí, naʻa nau ʻilo naʻe moʻoni!

Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku fanongo ʻeku fanga sipí ki hoku leʻó, … pea ʻoku ou ʻiloa ʻa kinautolu, pea ʻoku nau muimui ʻiate au” (Sione 10:27).

ʻI heʻenau fanongo ki he leʻo ʻo e Tauhisipí, ʻoku nau tukupā kakato ʻenau moʻuí ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo muimui ki he fakahinohino ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí. ʻI heʻenau tali ki he ui ko ia ke “tānaki ki Saioné,” naʻa nau liʻaki honau ʻapi ʻi ʻIngilaní, kolosi he ʻAtalanitikí, ʻo fakatahataha mo e Kāingalotu ʻi Nāvū, ʻIlinoisí.

Naʻa nau tali kakato mo loto ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Lolotonga e feinga ke fokotuʻu honau ʻapi foʻoú, naʻa nau tokoni ʻi hono langa ʻo e Temipale Nāvuú ʻaki ʻenau vahehongofuluʻi ʻenau ngāué—ʻo tuku ʻa e ʻaho hongofulu kotoa pē ki hono langa ʻo e temipalé.

Naʻa nau loto mamahi ʻi he ʻenau fononga ki he pekia honau palōfita ʻofeina ko Siosefa Sāmitá, mo hono tokoua ko Hailamé. Ka naʻa nau hoko atu pē! Naʻa nau tauhi maʻu e tuí.

ʻI he taimi naʻe fakatangaʻi mo tuli ai ʻa e Kāingalotú mei Nāvuú, naʻe ongoʻi ʻe Lōpeti mo Maria hono faitāpuekina kinaua ke maʻu hona ʻenitaumení ʻi he temipalé, ʻi ha taimi nounou pē pea nau kolosi ʻi he Vaitafe Misisipí ʻo fononga fakahihifo. Neongo naʻe taʻe pau kiate kinautolu honau kahaʻú, ka naʻe pau ʻenau tuí mo ʻenau fakamoʻoní.

Naʻe faingataʻa ʻena aʻa ʻi he pelepelá mo e fānau ʻe toko ono ʻi heʻenau kolosi ʻi ʻAiouā ki he fakahihifó. Naʻa nau langa ha palepale fakataimi ʻi he veʻe Vaitafe Mīsulí ʻa ia naʻe ʻiloa ko e Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó.

Naʻe tatali ʻa e kau paionia lototoʻa ko ʻení ki ha fakahinohino fakaeʻaposetolo ki he founga mo e taimi te nau toe ʻalu ke mamaʻo ange ki he fakahihifó. Naʻe liliu ʻa e palani ʻa e taha kotoa pē ʻi he taimi naʻe ui ai ʻe Pilikihami ʻIongi, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ha kau tangata ke nau ngāue tokoni ki he Kau Sōtia ʻIunaiteti Siteití ʻa ia naʻe ʻiloa ko e Kongakau Māmongá.

Naʻe kau ʻa Lōpeti Hālisi ko e Siʻí he kau tangata paionia Māmonga ʻe toko 500 tupu naʻa nau tali ʻa e ui ko ia meia Pilikihami ʻIongí. Naʻá ne kau ki he Kongakau Māmongá, neongo naʻe pau ai ke tuku hono uaifi ʻoku feitamá mo ʻene fānau kei iiki ʻe toko onó.

Ko e hā naʻá ne fai ai mo e kau tangata kehé ha meʻa pehē?

ʻOku lava ke ʻomai ʻa e talí ʻi he ngaahi lea ʻa ʻeku kui hono tolú. ʻI ha tohi naʻá ne fai ki hono uaifí ʻi he taimi ne fononga atu ai e kongakaú ki Sanitā Fē, naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku fuʻu mālohi ʻeku tuí (pea ʻi heʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe fakahā mai ʻe Pilikihami ʻIongi kiate kimautolú), ʻoku ou tui ki ai ʻo hangē pe kapau naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtua Maʻongoʻongá.”

Ke fakanounoú, naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne fakafanongo ki ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia kuo fai ʻe he kau tangata kehé. Ko e ʻuhinga ia naʻa nau fai ai iá! Naʻa nau ʻilo naʻe tataki kinautolu ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá.

ʻI he tohi tatau pē, naʻá ne fakahaaʻi ʻene ongoʻi ʻofa ki hono uaifí mo e fānaú peá ne fakahā ʻene lotua maʻu pē ke faitāpuekina ia mo e fānaú.

Kimui ange ʻi he tohí naʻá ne fai ʻa e fakamatala mālohi ko ʻení: “Kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e ngaahi meʻa naʻá ta fanongo mo [aʻusia] ʻi he Temipale ʻo e ʻEikí.”

ʻI hono fakatahaʻi mo ʻene fakamoʻoni kimuʻa angé “ʻoku tataki kitautolu ʻe he Palōfita ʻa e ʻOtuá,” ʻoku hoko ʻa e ongo fakatokanga toputapu ko ʻení ko ha folofola kiate aú.

Hili ʻa e māhina ʻe hongofulu mā valu ʻa e mavahe ʻa e kau Kongakau ko ʻení, ne toe fakataha moʻui ʻa Lōpeti Hālisi mo hono ʻofaʻangá ko Malia. Naʻá na tauhi maʻu mo faivelenga ʻi he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi he kotoa ʻo ʻena moʻuí. Naʻe toko 15 ʻena fānaú, ko e toko 13 naʻa moʻui ʻo aʻu ki heʻenau lalahi. Ko ʻeku kui ko Feni Uoka, ʻo Leimoni, ʻAlapeta, Kānatá, ko e taha ia ʻo hona makapuna ʻe 136.

Naʻe laukau ʻaki ʻe Kulenimā Uoka naʻe tokoni ʻene kui tangatá ʻi he Kongakau Māmongá, pea naʻá ne fie maʻu ke ʻilo kotoa ia ʻe hono makapuná. Kuó u hoko he taimí ni ko e kui tangata, ʻoku mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga ai ia kiate iá. Naʻá ne fie maʻu ke liliu e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí. Naʻá ne fie maʻu ke ʻilo ʻe hono makapuná honau tukufakaholo angatonú—koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi te ne tāpuekina ʻenau moʻuí.

Ko e lahi ange ʻetau ongoʻi ʻoku tau fetaulaki mo ʻetau ngaahi kuí, hangehangē ʻe lahi ange ai ʻetau fai ha ngaahi fili fakapotopoto mo angatonú.

ʻOku moʻoni ia. ʻE faitāpuekina lahi takitaha kitautolu kapau ʻoku tau ʻilo ʻa e ngaahi talanoa ʻo e tuí mo e feilaulau ʻetau ngaahi kuí ke kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí.

Naʻe ʻilo ʻe Lōpeti mo Malia naʻe moʻoni ʻa e ongoongoleleí mei he fuofua taimi naʻá na fanongo ai ʻi hono akoʻi mo e fakamoʻoniʻi ʻe Uilifooti Utalafi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Naʻá na ʻiloʻi foki tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi pe faingataʻa ʻe hoko maí, ʻe faitāpuekina kinaua ʻi heʻena tauhi ʻa e tuí. ʻOku meimei hangē naʻá na fanongo ki he ngaahi lea ʻa hotau palōfita ʻo e ʻaho ní, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ha feilaulau ia ʻe fuʻu lahi … ke maʻui ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia ʻo e temipalé” (Thomas S. Monson, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní—Ko ha Maama ki he Māmaní,” Liahona, Mē 2011, 92).

Kuo tohi ʻi he tafaʻakí ʻo e koini sovaleni ʻe ua ʻa Pilitāniá e kupuʻi lea, “Hoko atu e ngāue ʻa kinautolu ne ʻi muʻá.” ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki heʻetau ngaahi kui paionia maʻongoʻongá, ʻoku ou ongoʻi ʻoku tau utu e lelei meiate kinautolu ne ʻi muʻá.

Neongo naʻe ʻomi ʻa e fakatokangá mei ha tohi ʻa Lōpeti Hālisi, ka ʻoku ou tui ʻe taʻe faʻalaua ʻa e ngaahi kui te nau ʻave ʻa e pōpoaki tatau ki heʻenau fānaú mo e makapuná: kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e ngaahi aʻusia kuo tau maʻu ʻi he temipalé, pea kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e ngaahi talaʻofa mo e ngaahi tāpuaki kuo tau takitaha maʻu koeʻuhí ko e temipalé. Ko hono uá, kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻoku tataki kitautolu ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tataki kitautolu ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu kuo hokohoko hono tataki kitautolu ʻe ha kau palōfita ʻa e ʻOtuá meia Siosefa kia Pilikihami pea hokohoko atu ʻi hono fetongi ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí ʻo aʻu ki hotau palōfita ʻo e ʻaho ní—ko Tōmasi S. Monisoni. ʻOku ou ʻiloʻi ia, ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi ia, pea ʻoku ou ʻofa ʻiate ia. ʻOku ou fakamoʻoni ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní he ʻahó ni.

ʻOku ou fakaʻamu, fakataha mo ʻeku fānaú mo e makapuná, ke mau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tukufakaholo ʻo ʻetau ngaahi kui angatonú—ʻa e kau paionia Māmonga faivelenga ko iá naʻa nau nau loto fiemālie ke tuku e meʻa kotoa ʻi he funga ʻōlitá ke feilaulau mo taukaveʻi honau ʻOtuá mo ʻenau tuí. ʻOku ou lotua ke tau takitaha tauhi maʻu ʻa e tui ne mataʻikoloa ʻaki ʻe heʻetau mātuʻá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.