2010–2019
Maluʻi mei he Ponokalafí—ko ha ʻApi ʻOku Fakatefito ʻia Kalaisi
ʻEpeleli 2014


Maluʻi mei he Ponokalafí—ko ha ʻApi ʻOku Fakatefito ʻia Kalaisi

ʻĪmisi
Linda S. Reeves

Ko e meʻa sivi lelei taha he māmaní … ʻa e meʻa sivi fakatāutaha ko ia ʻoku maʻu mei ha fakamoʻoni loloto mo tuʻuloá.

ʻE kāinga, kuo faitāpuakiʻi au he ʻahó ni ko e ʻi heni hoku makapuna lalahi taha ʻe toko 13. Kuo tupu ai haʻaku fehuʻi “Ko e hā ʻoku ou fakaʻamu ke ʻilo ʻe hoku makapuná?” ʻOku ou fie lea hangatonu he pongipongí ni ki hotau fāmilí.

ʻI heʻemau hoko ko e kau takí, ʻoku mau hohaʻa ki he fakaʻauha ʻoku fai ʻe he ponokalafí ʻi he moʻui ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí mo honau ngaahi fāmilí. ʻOku toe lahi ange ʻa e ʻoho ʻa Sētané.

Ko e taha ʻo e ʻuhinga ʻoku tau ʻi māmani aí ke ako ke mapuleʻi hotau uʻá mo e ngaahi ongo hotau sino fakamatelié. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi ongo ko ʻeni kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau loto ke mali pea maʻu ha fānau. Ko e feohi fafale ko ia ʻi he vā fetuʻutaki ʻo e mali ʻa ha tangata mo ha fefine ʻokú ne ʻomi ha fānau ki he moʻuí ni, ʻoku ʻuhinga foki ia ke hoko ko ha aʻusia fakaʻofoʻofa, ʻi he ʻofa ʻokú ne haʻi fakataha ha ongo loto mateaki, ʻo fakatahaʻi kinaua ʻi he laumālie mo e sino fakatouʻosi, pea ʻomi ha nēkeneka mo e fiefia kakato ʻi heʻena ako ke fakamuʻomuʻa ʻa e taha kehé. Ne ako ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo kau ki he nofomalí ʻo pehē, “ʻoku hoko leva hoto malí … ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi he moʻui ʻa e husepānití pe uaifí, pea… [ʻikai] ha toe faʻahinga meʻa [pe] ko ha faʻahinga taha te ne toe fakauouaʻi ʻa hoto malí. …

“ʻOku tomuʻa fie maʻu ʻa e mateakiʻi kakató mo e anganofo kakató ki he nofo malí.”1

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne hohaʻa lahi ha taha ʻo ʻema fānaú. Ne u hū atu ki hono lokí peá ne fakamatalaʻi mai ne ʻalu ki he ʻapi ʻo hano kaungāmeʻa pea ne fakaʻohovale haʻane sio ʻi he televīsoné ki ha ngaahi ʻata mo ha tōʻonga ʻa ha tangata mo ha fefine ʻoku ʻikai ke ʻi ai hona vala. Naʻá ne tangi pea fakamatala ki he meʻa naʻá ne ongoʻí ki he meʻa ne sio aí pea mo ʻene fakaʻamu te ne lava ke fakangaloʻi iá. Ne u houngaʻia ʻi he lava ke ne falala kiate aú, ʻo ʻomi ai ha faingamālie ke u fakafiemālieʻi ʻa hono loto taʻe halaia mo mamahí pea ke tokoniʻi ia ke ne ʻilo e founga ke ne maʻu ai e fakafiemālie ʻi he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou manatuʻi ʻa e ongo toputapu ne u maʻu ʻi heʻema tuʻulutui fakataha ko e faʻē mo e ʻofefine pea kolea e tokoni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku tokolahi ha fānau, toʻu tupu mo e kakai lalahi kuo fakahaaʻi taʻe halaia kiate kinautolu ʻa e ponokalafí, ka ʻoku tokolahi ange ha kakai fefine mo tangata ʻoku nau fili ke mamata ai pea ʻoku toutou tohoakiʻi kinautolu ki ai kaeʻoua kuo hoko ko ha maʻunimá. Mahalo ʻoku fakaʻamu e niʻihi ko ʻení ke mavahe mei he tauhelé ni, ka ko e taimi lahi ʻoku ʻikai ke nau malava ʻo ikunaʻi ʻiate kinautolu pē. ʻOku tau houngaʻia he taimi ʻoku fili ai e niʻihi ʻofeina ko ʻení ke falala kiate kitautolu ko e mātuʻá pe ko ha taki faka-Siasi. ʻE fakapotopoto ke ʻoua naʻa tali ia ʻaki haʻatau ʻohovale, ʻita, pe fakafisingaʻi, ʻo lava ke tupu ai haʻanau toe fakalongolongo.

ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻa pe kau takí, ʻoku fie maʻu ke tau fealēleaʻaki maʻu pē mo ʻetau fānaú mo e toʻu tupú, pea fakafanongo ʻi he ʻofa mo e mahino. ʻOku fie maʻu ke nau ʻilo ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e ponokalafí mo e lava ko ia ke ne puleʻi e moʻuí, ʻo hoko ai ha mole ʻa e Laumālié, hoko ha ngaahi ongo taʻe totonu, takihalaʻi, maumauʻi e vā fetuʻutakí, mole ʻa e mapuleʻi kitá, pea fakamoleki ai ha taimi lahi, fakakaukaú mo e mālohí.

ʻOku fulikivanu, kovi, pea toe fakalilifu ange ʻa e ponokalafí ʻi ha toe taimi. ʻI heʻetau fealēleaʻaki fakataha mo ʻetau fānaú, te tau lava ke faʻu ha palani fakafāmili ʻoku ʻi ai ha tuʻunga taau mo e fakangatangata, ʻo lavameʻa ʻi hono maluʻi hotau ʻapí ʻaki ha fakangatangata ʻi he ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká. Mātuʻa, ʻoku tau ʻilo nai e ngaahi meʻa ngāue toʻotoʻo ʻoku lava ʻo hū ki he ʻInitanetí ko ia ʻoku kovi lahi tahá kae ʻikai ko e komipiutá.2

Kakai lalahi, kapau kuo maʻu koe ʻe he tauhele ʻa Sētane ko e ponokalafí, manatuʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOkú ke ʻilo ʻa e ʻofa lahi mo hono mataʻikoloa ʻaki koe ʻe he ʻEikí, ʻo aʻu pē ki he taimí ni? ʻOku maʻu ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke fakamaʻa mo fakamoʻui koe. ʻE lava ke Ne toʻo ʻa e mamahi mo e loto mamahi ʻokú ke ongoʻí pea ʻai ke ke toe maʻa ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí.

ʻI heʻemau hoko ko e kau takí ʻoku mau fuʻu hohaʻa foki ki he mali mo e fāmili ʻo kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo hono maʻunimā ʻe he ponokalafí. Kuo kole mai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti: “Kapau ʻoku mou ʻatā mei he angahala mamafá ni, ʻoua te mou fuesia ʻa e nunuʻa ʻo e angahala ʻa ha taha kehe … Te mou lava ʻo ʻofa… . [Ka ʻoku ʻikai totonu ke mou pehē ko homou fatongia ia.]”3 ʻOku ʻikai te ke tuenoa. ʻOku ʻi ai ha tokoni. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakataha ki he fakaakeake mei he maʻunimá maʻá e hoá, kau ai e fakataha fakahoko ʻi he telefoní, ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ʻa e hoá ke tā ʻo kau ki ha fakataha mei honau ʻapí pē.

Kāinga, te tau maluʻi fēfē ʻetau fānaú mo e toʻu tupú? Ko ha meʻangāue ʻaonga ʻa e meʻa sivi ʻo e ʻinitanetí, ka ko e meʻa sivi lelei taha he māmaní, pea ko e meʻa pē ia ʻe taha ʻe ngāué, ko e meʻa sivi fakatāutaha ʻoku maʻu mei ha fakamoʻoni loloto mo tuʻuloa ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e feilaulau huhuʻi ʻa hotau Fakamoʻuí maʻatatutolú.

Te tau tataki fēfē ʻetau fānaú ki he ului lahi angé pea mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí? ʻOku ou saiʻia he fakamatala ʻa e palōfita ko Nīfaí ki he meʻa ne fai ʻe hono kakaí ke fakamālohia e toʻu tupu ʻo hono ʻahó: “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, [pea] ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi … ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”4

Te tau fakahoko fēfē ʻeni ʻi hotau ʻapí? Kuo fanongo haʻamou niʻihi ki haʻaku talanoa ʻo kau ki heʻeku ongoʻi lōmekina mo hoku husepāniti ko Melí, ʻi heʻema hoko ko ha mātuʻa ki ha fānau kei iiki ʻe toko fā. ʻI heʻema fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e hoko ko e mātuʻá pea feinga ke feau e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí, naʻá ma fie maʻu ha tokoni. Naʻá ma lotu mo kole ke ʻilo e meʻa ke faí. Ne mahino e tali ne ʻomí: “ʻOku sai pē ka moveuveu e falé pea kei tui vala mohe pē e fānaú pea ʻikai fai ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongiá. Ko e ngaahi meʻa pē ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻi ʻapí ko e lau folofola fakaʻahó mo e lotú, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapi fakauiké.”

Naʻá ma feinga ke fai e ngaahi meʻá ni, ka ne ʻikai ke fakamuʻomuʻa maʻu pē kinautolu pea ne faʻa liʻaki ʻi he lahi e ngaahi meʻa ne hokó. Ne liliu e meʻa ne tuku ki ai ʻemau tokangá pea feinga ke ʻoua ʻe hohaʻa ki he ngaahi meʻa ne ʻikai fuʻu mahuʻingá. Ne mau tokanga ke talanoa, fiefia, malanga ʻaki, mo fakamoʻoni kia Kalaisi ʻaki ʻemau feinga ke lotu mo ako fakaʻaho e folofolá pea fai mo e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí.

Ne toki fakatokanga mai ʻe haku kaungāmeʻa, “ʻI he taimi ʻokú ke kole ai ki he kau fafiné ke lau e folofolá mo lotu lahi angé, ʻoku nau puputuʻu. ʻOku nau ongoʻi ʻo hangē ʻoku fuʻu lahi e meʻa ke nau faí.”

Kāinga, koeʻuhí ko ʻeku ʻilo ʻi he meʻa kuó u aʻusia mo hoku husepānití, kuo pau ke u fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ako fakaʻaho e folofolá, lotú mo e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí. Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni ʻoku tokoni ke toʻo ʻa e hohaʻá, tataki ʻetau moʻuí pea maluʻi lahi ange hotau ʻapí. Pea kapau ʻe hoko mai e ponokalafí pe ha ʻahiʻahi kehe ki hotau fāmilí, te tau lava ʻo kole e tokoni ʻa e ʻEikí pea ʻamanaki atu ki ha tataki mei he Laumālié ʻi heʻetau ʻilo kuo tau fai e finangalo ʻo ʻetau Tamaí.

Kāinga, kapau ʻoku ʻikai fai ʻeni ʻi hotau ʻapí, te tau lava ʻo kamata kotoa he taimí ni. Kapau ʻoku lalahi ʻetau fānaú pea ʻikai fie kau mai, te tau lava ʻo fakahoko pē ia ʻe kitautolu. ʻI heʻetau fai iá, ʻe fakafonu ʻe he ivi takiekina ʻo e Laumālié hotau ʻapí mo ʻetau moʻuí, pea ʻe talangofua leva ʻetau fānaú.

Manatuʻi kuo talaʻofa mai ʻe he kau ʻAposetolo moʻuí ʻi heʻetau fekumi ki heʻetau ngaahi kuí pea teuteu e ngaahi hingoa ʻo hotau fāmilí ki he temipalé, ʻe maluʻi kitautolu he taimí ni pea ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí ʻi heʻetau tauhi ke tau taau ke maʻu ha lekomeni temipalé.5 Ko e toki ngaahi talaʻofa fungani!

Ki he toʻu tupú, mou fatongia ʻaki hoʻomou lelei fakalaumālié. Tamateʻi e telefoní ʻo ka fie maʻu, hivaʻi ha hiva Palaimeli, lotua ha tokoni, fakakaukau ki ha potufolofola, hū ki tuʻa mei ha faiva, sioloto ki he Fakamoʻuí, maʻu ʻi he moʻui taau e sākalamēnití, ako ʻa e Ki Hono Fakamālohia e Toʻu Tupú, hoko ko ha sīpinga ki hoʻo kaungāmeʻá, falala ki hoʻo mātuʻá, ʻalu ki he pīsopé, pea kole tokoni pea feinga ke maʻu ha faleʻi fakapalofesinale ʻo ka fie maʻu.

Ko e hā ʻoku ou fie maʻu ke ʻilo ʻe hoku makapuná? Ke nau ʻilo mo kimoutolu foki ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui mo ʻofaʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí. Kuó Ne totongi ʻetau angahalá ka kuo pau ke tau lotu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni, vete ʻetau angahalá pea kole kiate Ia ha fakamolemole. Kuo pau ke tau fie liliu hotau lotó mo e holí pea lotofakatōkilalo feʻunga ke kole e tokoni mo e fakamolemole ʻa kinautolu kuo tau fakamamahiʻi pe siʻakí.

ʻOku ou ʻiloʻi ne mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtuá ko ʻetau Tamai Hēvaní, pea mo hotau Falamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai haʻatau palōfita moʻui ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOku ou toe fakamoʻoni he ʻikai ke takihalaʻi kitautolu kapau te ke fakafanongo ki he faleʻi e palōfia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he mālohi ʻo ʻetau ngaahi fuakavá mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná! He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi e mālohi ʻoku ʻi he tohi maʻongoʻongá ni. ʻOku ou ʻilo ʻi he lotu ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e mālohi ke maluʻi ʻa e fāmilí ʻi hono fakatahaʻi mo e lotú, fakamālohiaʻi e vā fetuʻutakí, pea ke maʻu ha loto falala fakatāutaha ki he ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ʻi he huafa māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 246–247.

  2. Vakai, Clay Olsen, “What Teens Wish Parents Knew” (lea ne fakahoko ʻi he Konifeleni ʻa e Utah Coalition Against Pornography, Mar. 22, 2014); utahcoalition.org.

  3. Richard G. Scott, “To Be Free of Heavy Burdens,” Liahona, Nov. 2002, 88.

  4. 2 Nīfai 25:26.

  5. Vakai, David A. Bednar, “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Liahona, Nōvema 2011, 24–27; Richard G. Scott, “Ko e Fiefia ʻi Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,” Liahona, Nōvema 2012, 93–95; Neil L. Andersen, “Find Our Cousins!” (lea ne fakahoko ʻi he RootsTech 2014 Family History Conference, Feb. 8, 2014); lds.org/prophets-and-apostles/unto-all-the-world/find-our-cousins.