2010–2019
O A’a ma Lala
Aperila 2014


O Aa ma Lala

Ata
Elder Quentin L. Cook

O le faanatinatiina o talafaasolopito o aiga ma galuega o malumalu i o tatou aso e taua lea mo le faaolataga ma le faaeaga o aiga.

Ae lei maliu o ia mai le kanesa i le 1981, sa tau atu ai e se tusitala finau o William Saroyan i le au fai lipoti e faapea, “O tagata uma e ao lava ona oti, ae sa ou talitonu lava o le a i ai se tuusaunoaga mo a’u. O le a nei la?”1

O le “o le a nei la” i le fetaiai ai ma le oti i lenei olaga ma le “o le a nei la” i le mafaufau atu i le olaga pe a mavae le oti ua i ai i le fatu o fesili o le agaga lea o loo taliina ma le matagofie tele e le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso i le fuafuaga o le fiafia a le Tama.

I lenei olaga, tatou te taliē, tatou te fetagisi, tatou te galulue, tatou te taaalo, tatou te ola, ona tatou feoti lea. Na fesili Iopu i se fesili puupuu, “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia?”2 O le tali o se “ioe” maumaututu, ona o le taulaga togiola a le Faaola. O se vaega o le folasaga eseese a Iopu i le fesili e mata’ina: “O le tagata ua fanau mai i le fafine, ua saasaa ona aso. … E tupu ae o ia e pei o le fuga, a e salaeseina. … Aua a ta le laau, e faamoemoe i ai e toe tupu, e le aunoa foi ma ona tatupu … ma tatupu ona la e pei o le laau tupu.”3

O le fuafuaga a lo tatou Tama e faatatau i aiga. O nisi o a tatou mau e sili ona ootia o loo faaaogaina le manatu faavae o le laau ma ona aa ma lala e fai ma talafaatusa.

I le mataupu faaiu o le Feagaiga Tuai, o loo faaaogaina ai ma le manino e Malaki lenei talafaatusa i le faamatalaina ai o le Afio Mai Faalua o le Faaola. A o saunoa ai e faatatau i e faamaualuluga ma amioleaga, na ia ta’ua ai o le a susunuina i latou e pei o ni otaota ma “e le faatoeina ai mo i latou se aa po o se la laau.”4 Na tapunia e Malaki lenei mataupu i le folafolaga faamautinoa a le Alii:

“Faauta, ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta, a o lei oo mai le aso o Ieova e sili ma matautia:

“Na te faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua, ne’i ou alu atu ma ou taia le nuu i le faafanoga.”5

I le amataga o le Toefuataiga, sa toe faamamafa mai ai e Moronae lenei savali i lena uluai faatonuga i le taulealea o Iosefa Samita i le 1823.6

E taliaina e le au Kerisiano ma le au Iutaia i le lalolagi atoa le tala ia Elia i le Feagaiga Tuai.7 O ia le perofeta mulimuli na umiaina le mana faamau o le Perisitua Mekisateko a o lei oo i le vaitaimi o Iesu Keriso.8

Ua Fuatai mai e Elia ia Ki

O le toefoi mai o Elia na tupu i le Malumalu o Katelani i le aso 3 Aperila, 1836. Sa ia tautino mai o loo ia faataunuuina le folafolaga a Malaki. Sa ia tuuina mai ki o le perisitua mo le faamauina o aiga i lenei tisipenisione.9 O le misiona a Elia sa faafaigofieina e le mea e ta’ua i nisi taimi o le agaga o Elia lea e pei ona aoao mai e Elder Russell M. Nelson e faapea, o se “faamaoniga o le Agaga Paia o loo molimau mai e uiga i le natura paia o le aiga.”10

Sa faamautu mai e le Faaola le taua o le papatisoga. Sa ia aoao mai, “E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua.”11 Sa papatisoina patino le Faaola ina ia faia se faataitaiga. Ae faafefea i latou ua maliliu e lei papatisoina?

Aoaoga Faavae o Galuega o Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga

I le aso 11 Oketopa, 1840, i Navu, sa tusia ai e Vilate Kimball se tusi i lona toalua, o Elder Heber C. Kimball, o le sa faatasi ai ma isi uso o le Toasefululua sa auauna atu i se misiona i Peretania Tele. Sa faia le konafesi aoao o Oketopa i nai aso na muamua ai.

Ou te sii mai ni vaega o le tusi patino a Vilate: “Sa matou i ai i se konafesi sili ona toatele ma faafiafiaina talu ona faatulagaina le Ekalesia. … Ua saunoa Peresitene [Iosefa] Samita i se mataupu fou ofoofogia. … O lena mataupu o le papatisoga mo e ua maliliu. O loo talanoa Paulo e uiga i lena mea, i le Muamua Korinito mataupu 15 fuaiupu 29. Ua mauaina e Iosefa se faamalamalamaga sili atu ona atoatoa e ala i se faaaliga. Fai mai o ia o se faamanuiaga lea mo [tagata] o lenei Ekalesia le papatisoina mo tagata o o latou aiga o e na maliliu a o lei oo mai lenei talalelei. … I le faia o lea mea ua avea ai tatou ma o latou sui, ma tuu atu ia i latou le avanoa e o mai ai i le Uluai Toetutu. Fai mai o ia o le a talaiina atu le talalelei ia i latou i le falepuipui.”

Sa faaopoopo mai Vilate: “Ou te fia papatiso mo lo’u tina. … Pe le o se aoaoga faavae ofoofogia ea lenei?”12

O le aoaoga faavae taua o le tuufaatasia o aiga na faaali mai i lea fuaiupu ma lea fuaiupu ma lea mataupu ma lea mataupu. O sauniga sui ua i ai i le totonugalemu o le tuufaatasia o aiga e faavavau, le faafesootaiina o aa i lala.

O le aoaoga faavae o le aiga i se sootaga ma talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu ua manino. Sa faatatau le faatonuga a le Alii i le uluai faaaliga lea i le “papatisoga mo o outou maliliu.”13 O la tatou matafaioi faaleaoaoga faavae ua faatatau lea i o tatou lava tuaa. E mafua lenei mea ona o le faatulagaga faaselesitila o le lagi e faavae lea i aiga.14 Ua uunaia e le Au Peresitene Sili le au paia, aemaise lava le autalavou ma talavou nofofua matutua, ia faamamafa galuega o talafaasolopito o aiga ma sauniga mo igoa o o latou lava aiga po o igoa o tuaa o tagata o a latou uarota ma siteki.15 E manaomia ona tatou fesootai atu i o tatou aa ma lala uma. O le manatu o le fesootai i malo e faavavau ua matua ofoofogia lava.

Malumalu

Sa faailoa mai e Uilifoti Uitilafi sa lava le umi o le taimi na soifua ai le Perofeta o Iosefa Samita e faataatia ai le faavae mo galuega o malumalu. E oo i le taimi mulimuli na ia, o Iosefa Samita lea, feiloai ai ma le Korama a le Toasefululua, sa ia tuu atu ia i latou o latou faaeega paia.16

Ina ua mavae le faamaturoina o le Perofeta, sa faamaea e le Au Paia le Malumalu o Navu, ma sa faaaogaina le mana faamau e faamanuia ai le faitau afe o tagata faamaoni a o lei malaga ese atu i Atumauga i Sisifo. I le tolu sefulu tausaga mulimuli ane, i le faamaeaina ai o le Malumalu o St. George, sa matauina ai e Peresitene Polika Iaga le taua e faavavau o sauniga faaola ia ua iu lava ina maua e tagata uma o soifua ma e ua maliliu.17

O lea mea na ta’ua moni e Peresitene Uilifoti Uitilafi: “E le o i ai se isi mataupu faavae ua faaali mai e le Alii ua sili ona ou olioli i ai i lo le togiolaina o o tatou aiga ua maliliu; lea o le a tatou faatasi ai ma o tatou tama, o tatou tina, a tatou avā, ma a tatou fanau i le faatulagaga o le aiga, i le taeao o le uluai toetutu ma i le Malo Selesitila. O mataupu faavae silisili nei. E tauia i osigataulaga uma lava.”18

O se taimi sili lenei ua tatou ola ai. O le tisipenisione mulimuli lenei, ma e mafai ona tatou lagonaina le faanatinatiina o le galuega o le faaolataga i vaega uma o loo aofia ai se sauniga faaola.19 Ua i ai nei a tatou malumalu i le tele o eria i le salafa o le lalolagi ina ia maua nei sauniga faaola. O le auai ai i le malumalu mo le faafouina faaleagaga, filemu, saogalemu, ma le taitaiga i o tatou olaga o se faamanuiaga sili foi lea.20

E le i atoa le tausaga talu ona valaauina Peresitene Thomas S. Monson o se Aposetolo, ae ia faapaiaina le Faletusi o Gafa o le Malumalu o Los Angeles. Sa ia saunoa e uiga i tuaa ua maliliu “o loo faatalitali mo le aso o le a outou faia ma ou faia ai le sailiga lea e talafeagai e faaavanoa ai le ala, … [ma] faapena ai foi ona o atu i maota o le Atua ma faatino na galuega … ia ua le mafai … ona latou … faatinoina.”21

I lena taimi a o valaauina o ia ia Elder Monson, na ia tuuina atu ai lena saunoaga o le faapaiaga i le aso 20 Iuni, 1964, sa na o le 12 malumalu sa faaaogaina. I le vaitau ua auauna atu ai Peresitene Monson i le aufono sinia o le Ekalesia, ua 130 malumalu mai le 142 o loo faaaogaina sa faia o latou uluai faapaiaga. E leai se mea e le o vaaia ai vavega i le faanatinatiina o le galuega o le faaolataga i o tatou aso. E lua sefuluvalu isi malumalu ua faasilasilaina mai ma o loo i ai i tulaga eseese o le faamaeaina. E valu sefululima pasene o tagata o le Ekalesia o loo nonofo nei i totonu o le 200 maila (320 km) o se malumalu.

Tekinolosi o Tala Faasolopito

Ua matua televave foi le saoasaoa o tekinolosi o talafaasolopito o aiga. Na tautino mai e Peresitene Howard W. Hunter ia Novema o le 1994: “Ua amata ona tatou faaaogaina faamatalaga faatekinolosi e faanatinati ai le galuega paia o le tuuina atu o sauniga mo e ua maliliu. O le matafaioi o tekinolosi … ua faatele’a’iina e le Alii Lava Ia. … Peitai, ua na o le amataga o loo tatou tutu ai o mea e mafai ona tatou faia i nei tekinolosi.”22

I tausaga e 19 talu mai lenei saunoaga faaperofeta, ua toetoe lava a le talitonuina le televave o tekinolosi ua i ai. Sa faamatala mai ia te au talu ai nei e se tina e 36 tausaga le matua e i ai sana fanau laiti, “I le mafaufau i ai—ua tatou o ese mai le faitauina o lola mataninii i nofoaga autu o talafaasolopito o aiga ua faapaiaina, i le nofonofo ai i la’u laulau i le umukuka ma la’u komepiuta ma fai ia talafaasolopito o aiga pe a momoe la’u fanau.” Uso e ma tuafafine, o a tatou nofoaga autu o talafaasolopito o aiga ua i ai nei i totonu o o tatou fale.

O galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga e le na o i tatou e faatatau i ai. Mafaufau i e o loo i le isi itu o le veli o loo faatalitali mai mo sauniga faaola ia o le a faasaolotoina ai i latou mai le nofopologa i le falepuipui o agaga. O le falepuipui ua faauigaina o “se tulaga o le saisaitia po o le faatagataotauaina.”23 O i latou o loo faatagataotauaina atonu o loo faia le fesili a William Saroyan: “O le a nei la?”

Sa faasoa mai e se tasi o tuafafine faamaoni se aafiaga faapitoa faaleagaga i le Malumalu o Sate Leki. A o i ai o ia i le potu o faamauga, ina ua mavae se sauniga sui o le faamauina o le papatisoga, sa ia faalogoina se leo, “Ma o le a saoloto nei le pagota!” Sa ia faalogoina se lagona tele o le naunautai mo i latou o loo faatalitali mai mo o latou galuega o le papatisoga ma faamauga. Ina ua foi atu i le fale, sa ia sailia le mau mo le fasifuaitau lea sa ia faalogo i ai. Sa ia mauaina i le tautinoga a Iosefa Samita i le vaega e 128 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Ia olioli o outou loto, ma ia fiafia tele. Tuu atu i le lalolagi e alalaga i pesega. Tuu atu i e ua oti e tautala mai i viiga e faavavau i le Tupu o Emanuelu, o le na faauuina, ae lei i ai le lalolagi, le mea e mafai ai e i tatou ona togiolaina i latou i fafo mai lo latou falepuipui; ona o le a faasaolotoina pagota.”24

O le fesili, o le a se mea e manaomia ona tatou faia? O le fautuaga a le Perofeta o Iosefa o le avatu lea i le malumalu “se talafaamaumau o o tatou tagata maliliu, lea o le a agavaa mo le talia atoatoa.”25

Ua tuuina mai e taitai o le Ekalesia se valaau manino i le tupulaga faiae ia taimua i le ala i le faaaogaina o tekinolosi ia maua ai le agaga o Elia, ia saili i o tatou tuaa, ma ia faatino sauniga o le malumalu mo i latou.26 O le tele o le mamafa o le galuega i le faanatinatiina o le galuega o le faaolataga mo e uma o soifua ma e ua maliliu o le a faia e outou o tagata talavou.27

Afai e le gata ina ō talavou o uarota taitasi i le malumalu ma faia papatisoga mo o latou tagata ua maliliu ae faapena foi ona galulue ma o latou aiga ma isi tagata o le uarota ia tuu atu igoa o aiga mo galuega o sauniga latou te faatinoina, o le a matua faamanuiaina uma i latou ma le Ekalesia. Aua nei manatu faatauvaa i le fesoasoaniga a i latou ua maliliu e fesoasoani atu i au taumafaiga ma le olioli o le feiloai atu ia i latou e te auauna i ai. O le faamanuiaga tupito e faavavau o le tuufaatasia o ou lava aiga e toetoe lava le mafai ona malamalama i ai.28

I le aofaiga atoa o tagata o le Ekalesia i le lalolagi, e lima sefulutasi pasene o tagata matutua e le o i ai i le taimi nei matua uma i le vaega o le Family Tree o le saite o le Initoneti a le Ekalesia o le FamilySearch. E ono sefululima pasene o tagata matutua e le o lisiina uma ia matua matutua e toafa.29 Manatua, a aunoa i tatou ma o tatou aa ma lala, e le mafai ona laveaiina. E manaomia ona maua mai ma tuu i totonu e tagata o le Ekalesia lenei faamatalaga taua.

Ua iu ina tatou maua le aoaoga faavae, o malumalu, ma tekinolosi mo aiga ina ia ausia ai lenei galuega mamalu o le faaolataga. Ou te fautua atu se auala se tasi e mafai ai ona faia lenei mea. E mafai ona faia e aiga se “Fonotaga o le Gafa o le Aiga (Family Tree).” E tatau ona avea lenei mea o se taumafaiga faifai pea. E ao ona aumaia e tagata uma se talafaasolopito o aiga, ni tala, ma ni ata, e aofia ai ni meatotino faapelepele a matua matutua ma matua. E fiafia tagata talavou e aoao e uiga i olaga o tagata o aiga—po o fea na latou o mai ai ma pe na faapefea ona latou ola. Ua toatele ua liliu atu o latou loto i tama. Latou te fiafia i tala ma ata, ma ua latou maua le tomai faatekinolosi e pue ai ma tuu i luga nei tala ma ata i le FamilyTree ma faafesootai ia punaoa o faamaumauga i tuaa e teumaluina ai nei mea mo le olaga atoa. Ioe, o le sini faamoemoeina autu lava o le fuafuaina lea po o a sauniga o loo manaomia pea ona faia ma faia ni tofiga mo galuega talafeagai o le malumalu. O le tamaitusi O Lo’u Aiga e mafai ona faaaogaina e fesoasoani ai e faamaumau ia faamatalaga o le aiga, o tala, ma ata ia e mafai ona uta i luga i le Family Tree.

O tautinoga ma faamoemoega faaleaiga e tatau ona laualuga i mea tatou te faamuamuaina e puipuia ai lo tatou taunuuga paia. Mo i latou o loo saili pea mo nisi mea lelei e faaaoga ai le aso Sapati mo le aiga atoa, o le faanatinatiina o lenei galuega o talafaasolopito o se eleele lauusiusi. Sa faamatalaina ma le fiafia e se tasi tina lona atalii e 17 tausaga le matua e faapea e tuua loa le lotu i le Aso Sa ona nofo loa lea i le komepiuta e fai ia galuega o talafaasolopito o aiga ma e fiafia lona atalii e 10 tausaga e faalogologo i tala ma matamata i ata o ona tuaa. Ua faamanuiaina ai e lenei mea lona aiga atoa i le lagonaina o le agaga o Elia. E tatau ona tausia o tatou aa ma lala faapelepele.

Na foai mai e Iesu Keriso lona soifua o se togiola sui. Sa ia taliina le fesili tupito na faia e Iopu. Na ia faatoilaloina le oti mo tagata uma, lea e le mafai ona tatou faia mo i tatou lava. Peitai, e mafai ona tatou faatinoina sauniga sui ma avea moni lava ma ni faaola i le Mauga o Siona30 mo o tatou lava aiga ina ia mafai ai ona faaeaina ma faaolaina faatasi i tatou ma i latou.

Ou te molimau atu i le taulaga togiola a le Faaola ma le mautinoa o le fuafuaga a le Tama mo i tatou ma o tatou aiga. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. William Saroyan, i le Henry Allen, “Raging against Aging,” Wall Street Journal, Tes. 31, 2011–Ian. 1, 2012, C9.

  2. Iopu 14:14.

  3. Iopu 14:1, 2, 7, 9.

  4. Malaki 4:1. Talu ai nei o loo lipotia ai i nisi o tusitusiga se aofai faateleina naua o tagata o loo filifili pea ia le faia ni fanau ina ia faaleleia ai o latou tulaga o le olaga (tagai Abby Ellin, “The Childless Plan for Their Fading Days,” New York Times, Fep. 15, 2014, B4). E tele atunuu ua faaitiitia le faitauaofai ona o se taunuuga o nei filifiliga faaletagata. O nisi taimi e ta’ua lenei mea o le “demographic winter” (tagai The New Economic Reality: Demographic Winter [documentary], byutv.org/shows).

  5. Malaki 4:5–6.

  6. Tagai History of the Church, 1:12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 2.

  7. O loo faatalitali Tagata Iutaia mo le toefoi mai o Elia mo tausaga e 2,400. E oo mai i lenei aso, i a latou Tausamaaga faaletausaga, po o ‘aiga o le afiafi, e latou te faaavanoa ai lava se nofoa mo ia ma o atu i le faitotoa ma le faamoemoe e taunuu atu o ia e faasilasila atu le afio mai o le Mesia.

  8. Tagai i le Lomifefiloi o le Tusi Paia, “Elia.”

  9. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:14–16; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 2.

  10. Russell M. Nelson, “A New Harvest Time,” Ensign, Me 1998, 34.

  11. Ioane 3:5.

  12. Vilate M. Kimball to Heber C. Kimball, Oct. 11, 1840, Vilate M. Kimball letters, Church History Library; spelling and capitalization standardized.

  13. Mataupu Faavae ma Feagaiga 127:5; faaopoopo le faamamafa.

  14. Tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Filitia Samita (2013), 68.

  15. Tagai i le tusi a le Au Peresitene Sili, Oke. 8, 2012.

  16. Tagai The Discourses of Wilford Woodruff, sel. G. Homer Durham (1946), 147.

  17. Sa taua e Polika Iaga, “Pau le mea ou te manao ai ia vaaia le tuuto atu e lenei nuu o a latou mea ma naunau e fausia le Malo o le Atua, fausia ae malumalu, ma taitai i sauniga i totonu mo e o soifua ma e ua maliliu … ina ia mafai ona faapaleina i latou o atalii ma afafine o le Silisiliese” (Deseret News, Sete. 6, 1876, 498). O papatisoga mo e ua maliliu na amata i le aso 9 Ianuari 9, 1877, ma o faaeega paia mo e ua maliliu na faia i le lua aso mulimuli ane. O le fiafiaga o lenei mea sa faailoaina e Lucy B. Young, lea na faapea mai “sa tumu lona loto i se vaaiga o le taliaina o ia e [ona aiga ua maliliu] ma le fiafia, e pei lava o tagata uma pe a taliaina e i latou e le mafai ona latou faia mo i latou lava ia galuega” (i le Richard E. Bennett, ‘Which Is the Wisest Course?’ The Transformation in Mormon Temple Consciousness, 1870–1898,” BYU Studies Quarterly, vol. 52, nu. 2 [2013], 22).

  18. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff (2004), 192–93.

  19. O Peresitene Uitilafi (o le ua lauiloa o se tasi o faifeautalai sili ona maoae o taimi uma i e o soifua), na saunoa e uiga i le galuega mo e ua maliliu e faapea: “Ou te vaavaai atu i lenei vaega o la tatou galuega o se misiona e tutusa lona taua ma le talaiina atu o le talalelei i e o soifua; o le a faalogo e ua maliliu i le leo o auauna a le Atua i le lalolagi o agaga, ma e le mafai ona latou o mai i le taeao o le [uluai] toetutu, sei vagana ua faatinoina ia sauniga patino, mo i [latou].” Sa ia saunoa mai foi, “E tutusa lava le tele o mea e fai e laveai ai se tagata ua maliu … e pei foi o se tagata o soifua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff, 188).

  20. Sa valaaulia e Peresitene Howard W. Hunter tagata o le Ekalesia ia o soo i le malumalu “mo faamanuiaga patino o tapuaiga i le malumalu, mo le paia ma le saogalemu lea e maua mai i totonu o na puipui paia ma le faapaiaina. … E paia i le Alii. E tatau foi ona paia ia i tatou.” (“The Great Symbol of Our Membership,” Tambuli, Nov. 1994, 6).

  21. “Messages of Inspiration from President Thomas S. Monson,” Church News, Tes. 29, 2013, 2.

  22. Howard W. Hunter, “We Have a Work to Do,” Ensign, Mat. 1995, 65.

  23. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “prison.”

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:22; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:42. “Ae le i i ai le lalolagi, na faauuina e le Alii lea na mafai ai ona togiolaina agaga i le [falepuipui]” (index to the triple combination, “Prison”).

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:24.

  26. Tagai i le tusi a le Au Peresitene Sili, Oke. 8, 2012; tagai foi David A. Bednar, “O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama,” Liahona, Nov. 2011, 24–27; R. Scott Lloyd, “‘Find Our Cousins’: Apostle [Neil L. Andersen] Counsels LDS Youth at RootsTech Conference,” Church News, Fep. 16, 2014, 8–9.

  27. O se tasi o suesuega lata mai na faailoa ai o se faamamafa tele mo lenei tupulaga o le ola lea i se olaga anoa lea latou te “foai atu ai i isi ma aoao i latou lava i se faamoemoega tele atu” (Emily Esfahani Smith ma Jennifer L. Aaker, “Millennial Searchers,” New York Times Sunday Review, Tes. 1, 2013, 6).

  28. Tagai Howard W. Hunter, “O Tagata Naunau i le Malumalu,” Liahona, Me 1995, 2–7.

  29. Faafuainumera ua saunia e le Matagaluega o Talafaasolopito o Aiga.

  30. Tagai Opetaia 1:21.