2010–2019
Te hopoi‘a oaoa no te tiʻaraa pĭpĭ
Eperera 2014


Te hopoi‘a oaoa no te tiʻaraa pĭpĭ

Hōho’a

E faufaa taa ê te patururaa i to tatou feia faatere; ua apitihia te reira te hopoi‘a ia amo atoa mai i ta ratou hopoi‘a e ia riro ei pĭpĭ na te Fatu Iesu Mesia.

I te 20 no me i te matahiti i ma‘iri a‘enei, ua vavahi te hoê mataʻi rorofaʻi i te pirioire no Oklahoma City, i ropu i te fenua Marite, e ua paohia teie vahi i te hoê aanoraa hau atu i te 1,6 km e te hoê roaraa 27 km. E mau puahiohio riʻariʻa mau, e ua faataui roa teie vero i te hoho‘a o te fenua e te oraraa o te taata i roto i to’na tere.

Hoê noa hepetoma i muri mai i teie vero rahi, ua tonohia vau ia tere atu i ô, ua apapa haere noa te mau huʻahuʻa fare e te mau tauihaa i ni‘a i teie mahora ano.

Hou vau a tere ai i ô, ua paraparau vau i to tatou peropheta here, o te peresideni Thomas S. Monson, o te au roa a‘e i te ohipa a te Fatu. Ma te faatura rahi ia’na no to’na ti‘araa e to’na atoa maitai, ua ui au, « Eaha ta oe e hinaaro ia rave au ? Eaha ta oe e hinaaro ia parau atu vau ? »

Tape‘a marû mai ra oia i to’u rima, mai ta’na e na reira i te feia ati atoa e te feia tauturu atoa o te vero, a hani tei reira oia, e ua parau maira :

« A tahi, a parau atu ia ratou e, ua here au ia ratou.

« A piti, a parau atu ia ratou e, te pure nei au no ratou.

« A toru, a haamauruuru atu na i te feia atoa e tauturu ra ».

Ei tino no te peresideniraa o te Hitu Ahuru, e nehenehe ta‘u e ite i ni‘a i to’u tapono i te teimaha o te mau parau a te Fatu ia Mose :

« A haaputu mai na oe i te taata ia hitu ahuru no te feia paari i Iseraela nei, ta oe i ite ra, ei tavana, e ei taata toroʻa no te mau taata nei …

« E na’u e pou i raro e parau ia oe ra i reira ; e rave hoʻi au i ta te varua i ni‘a iho ia oe ra, a tuu ai i ni‘a ia ratou ; e ei ni‘a’toa ia ratou taua hopoi‘a ra o te mau taata nei, eiaha ei ni‘a ia oe ana‘e ra ».1

E mau parau te reira i to tahito ra, aita râ te mau haerea o te Fatu i taui.

I teie mahana i roto i te Ekalesia, ua pii te Fatu e 317 Hitu Ahuru, e tavini nei i roto e 8 pŭpŭ, no te tauturu i te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ia amo i te hopoi‘a tei tuuhia i ni‘a i te Peresideniraa Matamua. E hopoi‘a te reira ta’u e farii oaoa nei mai te hohonu o to’u varua, na reira atoa no to’u mau Taea‘e. Atira noa’tu, e ere o matou ana‘e teie e tauturu nei i roto i teie ohipa hanahana. Ei melo no te Ekalesia na te ao taatoa nei, e rave‘a faahiahia ta tatou paatoa no te haamaitai i te oraraa o vetahi ê.

Ua haapii mai au mai roto mai i to tatou peropheta here e, te mea e titauhia e te taata tei taʻirihia e te vero—o te here, te mau pure e te haamauruururaa no te rima tauturu.

I teie avatea, ua afaʻi tuea tatou paatoa i te rima atau no te paturu i te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ei mau peropheta, ei mau ite e ei mau heheu parau no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. E ere te reira i te hoê noa ohipa mana, e ere atoa no te feia ana‘e tei piihia i te taviniraa teitei. E faufaa taa ê te patururaa i te feia faatere ; ua apitihia te reira i te hopoi‘a ia amo atoa mai i ta ratou hopoi‘a e ia riro ei pĭpĭ na te Fatu o Iesu Mesia.

Ua parau te peresideni Monson e :

« Te haatihia nei tatou e te feia e hinaaro nei ia haapa‘o tatou ia ratou, ia faaitoito, ia paturu, ia tamahanahana e ia faaite i te maitai—e melo anei no te utuafare iho, e hoa anei, e mau taata matauhia anei e aore râ, e taata ê. Tatou te rima o te Fatu i ni‘a i te fenua nei, ma te faaueraa ia tavini e ia faateitei i Ta’na mau tamarii. Te ti‘aturi nei oia ia tatou tata‘itahi…

« ‘… O outou i na reira i te hoê taea‘e iti haʻihaʻi roa i roto i tau mau taea‘e nei, ua na reira mai ïa outou ia’u nei’ [Mataio 25:40] ».2

E pahono anei tatou ma te here ia tae mai te titauraa ia tatou ia haere e farerei, ia taniuniu, ia papa‘i i te hoê poro‘i e aore râ ia rave hoê mahana no te tauturu i te tahi taata ? E aore râ, e pahono tatou mai te taata apî ra tei haapapû e, te pee nei oia i te mau faaueraa atoa a te Atua.

« Ua hope te reira i te haapa‘ohia e au, mai to’u apîraa mai â ; e eaha iho â tei toe ia’u ? »

« Ua parau atura Iesu, Ia hinaaro oe e ia maitai roa, a tii a hoo i ta oe atoa ra, a hopoi atu ai na te taata rii, e e tao‘a ta oe i te ao i reira a haere mai ai a pee mai ia’u ».3

Ua piihia te taata apî no te hoê taviniraa rahi a‘e i piha‘iho i te Fatu no te rave i te ohipa no te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, ua huritua mai ra oia, « e tao‘a rahi hoʻi ta’na ».4

Eiaha ïa ta tatou mau tao‘a i ni‘a i te fenua nei ? Ua ite tatou e, na te puahiohio e rave i te reira, e tau minuti noa. E mea faufaa roa hoʻi no tatou tata‘itahi ia tutava no te haaputu i ta tatou tao‘a pae varua i ni‘a i te raʻi—ma te faa‘ohipa i to tatou taime, ta tatou mau tareni e to tatou ti‘amâraa no te tavini i te Atua.

Te tamau noa nei Iesu Mesia i te faatae mai i te piiraa « A haere mai… a pee mai ia’u ».5 Ua haere Oia e te feia tei pee Ia’na i To’na fenua aiʻa ma te mana‘o i te tahi. Te tamau nei Oia i te haere e tatou, ma te ti‘a i piha‘iho ia tatou e ma te arata‘i ia tatou. Te peeraa i To’na hi‘oraa maitai roa o te iteraa e te faaturaraa i te Faaora, tei amo i ta tatou atoa mau hopoi‘a na roto i Ta’na Taraehara mo‘a e te faaora, oia hoʻi, te taviniraa hope roa ino. Ta’na noa e ani ia tatou paatoa, ia ti‘a e ia hinaaro ia amo ma te oaoa i te « hopoi‘a » no te ti‘araa pĭpĭ.

I ô i Oklahoma, ua fana‘o vau ia farerei i te tahi o te mau utuafare tei taʻirihia e na puahiohio rahi. Ua paraparau vau i te utuafare Sorrels, e ua putapu vau i te ohipa i tupu i ni‘a i ta ratou tamahine, o Tori, e tamarii i roto i te piha CM2 no te haapiiraa no Plaza Towers Elementary. Tei ô nei oia e to’na metua vahine i teie mahana.

Ua haaputuputu Tori e te tahi o to’na mau hoa i roto i te fare haumiti, tei reira to ratou haapuraa a taʻiri ai te puahiohio i te fare haapiiraa. A faaroo mai a tai‘o ai au i te mau parau a Tori no te ohipa tei tupu :

« Ua faaroo vau i te hoê paaina i ni‘a i te tapoʻi fare. Ua mana‘o vau e, e ûa paari noa tera. Puai mai nei te maniania e puai faahou atu. Ua pure au ia paruru mai te Metua i te Ao ra ia matou e ia maitai noa matou. I tera ra taime, ua faaroo vau mai te maniania rahi o te matini ote pehu, ei reira, ua moʻe te tapoʻi fare i ni‘a mai i to matou upoo. E mea puai te mataʻi e ua pee haere noa te mau ohipa paparari e ua tote atoa i ni‘a i to’u tino. E mea poiri roa i rapae e mai te huru ra e, ua ereere roa te raʻi, e ere ra—o te roto o te puahiohio. Ua tapiri noa vau i to’u mata ma te ti‘aturi e ma te pure e, e faaea oioi te reira.

« Ei reira, mu taʻue noa’tu ra.

« I te tamataraa vau i te hi‘o atu, tei mua noa i to’u mata te hoê tapa‘o puromu « stop » ! Fatata roa i te tote i to’u ihu ».6

Na roto i te hoê semeio, ua ora mai o Tori, to’na metua vahine e toru o to’na taea‘e e e rave rahi atoa hoa to’na, ratou tei faaea i te fare haapiiraa i te taime o te puahiohio ; aita râ e hitu o to ratou hoa haapiiraa i ora mai.

I tera hopea hopetoma, ua horo‘a noa te mau taea‘e o te autahu‘araa i te mau haamaitairaa i te mau melo tei mauiui i te vero. E mana‘o faahaehaa tei tae mai ia’u no te horo‘a i te hoê haamaitairaa no Tori. A tuu ai au i to’u na rima i ni‘a i to’na upoo, ua tae mai te hoê irava au-roa-hi e au : « E vai hoʻi au i to outou pae atau e i to outou pae aui, e ei roto hoʻi to’u Varua i to outou mau aau, e ta’u mau melahi hoʻi e ati noaʻe ia outou na, ia haamaraa mai ia outou i ni‘a ».7

Ua aʻo atu vau ia Tori ia haamana‘o i te mahana ua tuu te hoê tavini a te Fatu i to’na puʻe rima i ni‘a i to’na upoo e ua faahiti e, ua paruruhia oia e te mau melahi i roto i te vero.

Ua riro te tororaa i te rima tauturu no te faaora i te tahi taata, noa’tu te huru raveraa, ei hoê faito mure ore no te here. E taviniraa te reira o ta’u i ite i Oklahoma i te reira hepetoma.

Pinepine tatou i te horo‘ahia i te rave‘a no te tauturu i te tahi taata i roto i to ratou ati. Ei melo no te Ekalesia, e hopoi‘a mo‘a na tatou ia « tauturu te tahi i te tahi i te hopoi i ta outou mau hopoi‘a, ia mâmâ te reira »,8 « ia au ia outou ia oto, a oto ai te feia oto ra »,9 ia « faateitei mai i te rima tautau ra i ni‘a, e a faaetaeta i te mau turi avae paruparu ra ».10

Te mau taea‘e e te mau tuahine, auê te mauruuru rahi o te Fatu ia outou tata‘itahi e i te taatoaraa, no te mau hora e te mau ohipa rahi roa ino ta outou e horo‘a nei i roto i te taviniraa, te mea rahi anei e te mea naʻinaʻi, ma te rima here e te aau aroha, i te mau mahana tata‘itahi.

Ua haapii te arii Beniamina i roto i te Buka a Moromona, « a tavini ai outou i te taata nei, te tavini ïa outou i to outou Atua ra ».11

Na roto i te taviniraa i to tatou mau taea‘e e mau tuahine, e nehenehe te reira e arata‘i ia tatou ia rave i te mau faaotiraa hanahana i roto i to tatou oraraa i te mau mahana atoa, ia faaineine ia tatou ia haafaufaa e ia here i te mea ta te Fatu e here nei. E ia rave tatou i te reira, te faa‘ite ra tatou na roto i to tatou oraraa e, ua riro tatou ei mau pĭpĭ Na’na. Ia tomo ana‘e tatou i roto i Ta’na ohipa, e ite tatou tei ia tatou ra To’na Varua. E tupu rahi atu â to tatou iteraa papû, to tatou faaroo, to tatou ti‘aturiraa e to tatou here.

Ua ite au te ora nei to’u Taraehara, oia hoʻi Iesu Mesia, e te paraparau nei Oia i Ta’na peropheta e na roto ia’na, oia hoʻi to tatou peresideni here Thomas S. Monson, i teie nei, i to tatou nei anotau.

Ia ite mai tatou paatoa i te oaoa e tae mai na roto i te taviniraa mo‘a no te amoraa i te mau hopoi‘a a te tahi e te tahi, te mea ohie mai te mea naʻinaʻi, o ta’u ïa pure na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.