2010–2019
O Le Perofeta o Iosefa Samita
Aperila 2014


O Le Perofeta o Iosefa Samita

Ata
Elder Lawrence E. Corbridge

O faaaliga na sasaa mai i luga o Iosefa Samita na faamautu ai o ia o se perofeta a le Atua.

O Le Uluai Faaaliga

O se alii talavou sa faitauina le Tusi Paia, ma tau lana vaai i se fuaitau o mau. O le taimi lea o le a suia ai le lalolagi.

Sa ia naunau ia iloa po o fea o lotu o le a mafai ona taitai atu o ia i le upumoni ma le faaolataga. Sa ia faataitaia toetoe lava o mea uma, ma o lea ua ia liliu atu ai i le Tusi Paia ma faitau ia upu nei: “A e afai ua leai se poto i so outou ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe tautaua; ona foaiina mai ai lea ia te ia.”1

E mafaufau i ai o ia i le tele o taimi. O le uluai susulu o le malamalama na ati atu i le pogisa. O le tali ea lea, o le ala e aluese ai mai le atuatuvale ma le pogisa? Mata e faigofie faapenei? Ole atu i le Atua ma o le a Ia tali mai? Na filifili o ia mo se taimi umi pe tatau ona ia fesili i le Atua pe tumau ai pea i le pogisa ma le atuatuvale.

Ma e ui i lona naunau sa i ai, na te lei tamoe i se tulimau filemu ma fai faatopetope se tatalo. E na o le 14 ona tausaga, ae sa na fia vave iloa, peitai e le o ia o se tagata faanatinati. O lenei tatalo sa le o se tatalo masani. Sa ia filifili le mea e alu i ai ma le taimi e faia ai. Sa ia saunia e talanoa i le Atua.

Ona oo mai lea o le aso. O le taeao o se aso matagofie ma le manino, i le amataga o le tautotogo o le [1820].”2 Na savali atu ai na o ia i le filemu o le togavao e lata ane i lalo o laau o loo faamalumalu mai i ona luga. Sa ia taunuu i le nofoaga lea na ia muai filifilia e alu i ai. Sa ia tootuli ma tuuina atu manaoga o lona loto.

Sa ia faamatalaina le mea na sosoo ai na tupu:

“Na ou vaaia ai se malamalama faaniutu i luga ae tonu lava o lou ulu, ua sili atu le pupula i le la, ua alu ifo malie lava seia oo mai i ou luga.

“… Ina ua oo mai le malamalama i ou luga, sa ou vaaia ni Tagata se toalua, o lo laua pupula ma le mamalu e le mafaamatalaina, o tutu mai i ou luga ae i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i laua ia te au, ma fofoga mai ia te au i lou igoa ma fetalai mai, ao tusi ane i le tasi—[Iosefa,] O Lou Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!3

E na o le 24 tausaga mulimuli ane, o le a maliu ai Iosefa Samita ma lona uso o Ailama ona o mea na amata iinei.

Tetee

Na fai mai Iosefa i lona 17, na tau atu e se agelu ia te ia o lona “igoa o le a tauleleia ma tauleagaina i totonu o atunuu uma, … i totonu o nuu uma.”4 O loo faaauau pea ona faataunuuina lenei valoaga ofoofogia i lenei vaitaimi a o salalau atu Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa.

O le tetee, faitio, ma le ita o soa ia o le upumoni. Soo se taimi lava e faaalia ai se mea moni e faatatau i le faamoemoega ma le taunuuga o tagata, o le a i ai lava pea se vaega e tetee i ai. Na amata ia Atamu ma Eva i le Faatoaga i Etena, ma faaauau atu ai i le galuega talai a Keriso, ma oo mai i o tatou aso, na i ai lava pea ma o le a avea pea o se taumafaiga ina ia faasese, taitai ese, tetee, ma faatoilalo le fuafuaga o le ola.

Ia saili mo le Tagata na matua sili ona sauaina ma le le amiotonu nai lo isi uma tagata lea na sili ona faiesea, tofotofoina, ma teenaina, sauaina, tuulafoaiina, ma faasatauroina, o se Tasi na afio ifo … i lalo o mea uma, ma o iina o le a e maua ai le upumoni, o le Alo o le Atua, o le Faaola o tagata uma. Aisea na latou le tuu ai pea ia o Ia?

Aisea? Aua o Ia o le upumoni, ma o le a teena pea lava le upumoni.

Ona saili lea o se tasi o le sa aumaia se isi molimau ia Iesu Keriso ma isi tusitusiga paia, saili mo se tasi sa avea ma meafaigaluega lea na toefuataiina le atoaga o le talalelei ma le Ekalesia a Iesu Keriso i le fogaeleele, saili mo ia ma faamoemoe e maua ai le tele o mea leaga na faia i ai e tagata. Aisea e le tuu ai pea o ia?

Aisea? Aua na ia aoao atu le upumoni, ma o le a teena pea lava le upumoni.

O Le Tafe Mai o Faaaliga

O faaaliga na sasaa mai i luga o Iosefa Samita na faamautu ai o ia o se perofeta a le Atua. Sei o tatou tagai i nisi o na mea, tau lava ina tagai i nisi o upu o le malamalama ma le upumoni o faaalia e ala ia te ia lea na susulu matilatila e iloa ai le eseesega i talitonuga masani o lona vaitaimi ma i tatou:

  • O le Atua o se tagata faaeaina ma patino, o le Tama Faavavau. O Ia o lo tatou Tama.

  • O le Atua le Tama, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia o ni tagata mavaevae.5

  • Ua sili atu outou i lo tagata. O outou o fanau a le Atua le Tama Faavavau, ma e mafai ona e avea e faapei o Ia6 pe afai o le a e maua le faatuatua i Lona Alo, salamo, maua sauniga, maua le Agaga Paia, ma tumau seia oo i le iuga.7

  • O le Ekalesia a Iesu Keriso i aso nei e tutusa lelei lava ma le Ekalesia na Ia faavaeina i le taimi o Lana galuega i la le tino, faatasi ma perofeta ma aposetolo, Perisitua Mekisateko ma le Perisitua faa-Levi, toeaina, faitaulaga sili, tiakono, aoao, epikopo, ma fitugafulu, e pei ona faamatalaina uma mai i le Tusi Paia.

  • Sa taofia le pule o le perisitua mai le lalolagi ina ua mavae le maliliu o le Faaola ma Ana Aposetolo ma sa toefuataiina mai i o tatou aso.

  • E lei motusia faaaliga, ma e lei tapunia ia lagi. O loo fetalai mai le Atua i perofeta i nei vaitaimi, ma o le a Ia fetalai mai foi ia te oe ma au.8

  • E tele atu isi mea pe a mavae lenei olaga nai lo le na o le lagi ma seoli. E i ai tikeri o le mamalu, ma e taua tele mea o tatou faia i lenei olaga.9

  • E sili atu nai lo mauaina o se talitonuga e aunoa ma galuega ia Keriso ua tatau ona tatou “vaai [atu] ia te [Ia] i mafaufauga uma,”10 “faia mea uma [tatou] te faia i le suafa o le Alo,”11 ma ia “manatua pea o ia ma tausi i ana poloaiga … ina ia [tatou] maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou].”12

  • O le faitau piliona o e soifua mai ma maliliu e aunoa ma le talalelei ma sauniga manaomia mo le faaolataga e le o leiloloa. E auala mai i le Togiola a Keriso, o le a “mafai ai ona faaolaina [tagata uma], e ala i le usiusitai i tulafono ma sauniga o le Talalelei,”13 lea o loo faagaoioia mo e uma o soifua ma e ua maliliu.14

  • E lei amataina mea uma i le fanau mai. Sa outou nonofo muamua i le afioaga o le Atua o Sona atalii po o se afafine ma saunia mo lenei olaga faaletino.15

  • O le faaipoipoga ma aiga e le o se tu masani lea a tagata sei vagana ai ua tatou feoti. O le faamoemoega o nei mea ina ia faavavau e ala i feagaiga tatou te osia ma le Atua. O le aiga o le mamanu o le lagi.16

Ma o lenei mea ua na o se vaega o le tafe mai o faaaliga na sasaa mai i luga o Iosefa Samita. O fea na o mai uma ai nei mau faaaliga na tuu atu ai le malamalama i le pogisa, le manino i le masalosalo, ma musuia ai, faamanuia, ma faaleleia le fia miliona o tagata? O fea e sili ona talafeagai, o lē e mafaufauina e ia lava nei mea uma po o lē, sa ia maua se fesoasoani mai le lagi? Pe o tusitusiga paia sa ia saunia o foliga mai o ni upu a tagata po o ni afioga a le Atua?

Faaiuga

E leai se feteenaiga e uiga i mea na ausia e Iosefa Samita, ua na o le auala na ia faia ai ma le mea sa ia faia ma le mafuaaga. Ma e le tele ni filifiliga. A le o ia o se tagata faafoliga, o ia la o se perofeta. A le o lona faia na o ia o mea sa na faia, sa na maua la se fesoasoani mai le lagi. Tagai i faamaoniga, ae tagai i faamaoniga uma, ma mea uma na tutupu i lona olaga, e le na o se vaega se tasi. O le mea e sili ona taua, fai e pei o le taulealea o Iosefa ma “ole … i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe tautaua; ona foaiina mai ai lea ia te ia [outou].”17 E le na o le pau lea o le ala tou te iloa ai le moni o le Tusi a Mamona ma Iosefa Samita, o le mamanu foi lea e iloa ai le moni o mea uma lava.18

O Iosefa Samita sa avea ma se perofeta a le Atua, e pei o Thomas S. Monson i lenei vaitaimi. E ala mai ia Iosefa Samita, na toe “tuu atu ai i tagata i luga o le lalolagi, [ia ki o le malo o le Atua] ma … o le a taavale atu ai luma le talalelei … e pei … o le maa na tofi mai le mauga e aunoa ma lima … , seia tumu ai le lalolagi atoa.”19

O le Atua o lo tatou Tama Faavavau, ma o Iesu o le Keriso. Tatou te tapuai atu ia i Laua. E lemafaatusalia a Laua Foafoaga, o le ata o le faaolataga, ma le taulaga togiola a le Tamai Mamoe a le Atua. I lenei tisipenisione, ua tatou faataunuuina ai le fuafuaga a le Tama ma fetagofi atu ai i fua o le Togiola ma ua na o le usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei na toefuataina e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita e mafai ai. Ou te molimau atu ia i Laua—le Atua le Tama Faavavau ma Iesu Keriso, le Faaola o le lalolagi. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.