2010–2019
Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí
ʻEpeleli 2014


Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

Ko Sīsū ʻo Nāsaletí ʻa e Huhuʻi kuo toetuʻú, pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kotoa ʻo ʻEne Toetuʻú.

Ne ongoʻi lomekina mo lotofoʻi moʻoni ʻEne kau ākongá ʻi he mamahi mo pekia ʻa Sīsū ʻi he kolosí pea tuku ʻa hono sinó ʻi he fonualotó. Neongo e meʻa ne toutou folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki Heʻene pekiá mo ʻEne toetuʻú, ne ʻikai ke mahino kiate kinautolu. Ka naʻe hoko mai ʻi he hoʻatā fakamamahi ko ia ʻo Hono Kalusefaí, ha pongipongi fakafiefia ʻo ʻEne Toetuʻú. Ka naʻe toki hoko mai pē ʻa e fiefia ko iá ʻi he hoko ʻa e kau ākongá ko e kau fakamoʻoni ʻo e Toetuʻú, naʻa mo hono fakahaaʻi ʻe he kau ʻāngeló kuó Ne toetuʻú, ne ʻikai ke mahino—ko ha meʻa ne teʻeki ke hoko.

Naʻe haʻu pongipongia ʻa Mele Makitaline mo ha kau fafine kehe ki he fonualoto ʻo e Fakamoʻuí ʻi he pongipongi Sāpate ko iá, ʻo ʻomi ha ngaahi ʻakau namu kakala mo e lolo tākai ke fakakakato hono tākaí ne kamata ʻi hono tuku fakavavevaveʻi e sino ʻo e ʻEikí ki he fonualotó kimuʻa pea hoko mai ʻa e Sāpaté. ʻI he pongipongi matuʻaki makehe ko iá, naʻa nau mamata ʻi heʻenau aʻu atú kuo ava e fonualotó, kuo tekeʻi ʻa e maka kafú, pea fakahaaʻi ʻe ha ongo ʻāngelo:

“Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté?

“ʻOku ʻikai ʻi heni, ka kuo tuʻu hake: mou fakamanatu ki heʻene lea kiate kimoutolu ʻi Heʻene kei ʻi Kālelí,

“ʻO pehē, ʻE tukuange ʻa e Foha ʻo e tangatá ki he nima ʻo e kau tangata angahalá, pea ʻe tutuku ia ki he ʻakaú, pea ʻe toetuʻu ia ʻi hono ʻaho tolú.”1

“Mo omi, ʻo mamata ki he potu naʻe tokoto ai ʻa e ʻEikí.

“Pea mo ō ke vave, ʻo tala ki Heʻene kau ākongá kuo toetuʻu ia mei he maté.”2

Hangē ko ia ne fekau ʻe he ʻāngeló, naʻe vakai ʻa Mele Makitaline ki he founualotó, pea ʻoku hangē ko e meʻa pē naʻá ne fakatokangaʻí ko e pulia ʻa e sino ʻo e ʻEikí. Naʻá ne fakavavevave ke tala ki he kau ʻAposetoló, pea ʻi heʻene maʻu ʻa Pita mo Sioné naʻá ne pehē kiate kinaua, “Kuo nau ʻave ʻa e ʻEikí mei hono fonualotó, pea ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ʻoku nau tuku ki fē ia.”3 Ne lele atu ʻa Pita mo Sione ki he feituʻu ko iá ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi he fonualotó, ʻo na vakai “kuo tuku ai ʻa e ʻū kofu … mo e holoholo naʻe faʻu ʻaki hono ʻulú … naʻe ʻikai tuku fakataha pea mo e ʻū kofú ka kuo fatufatu ʻo tuku kehe ia.”4 ʻOku mahino ko Sione naʻe ʻuluaki mahino ki ai ʻa e pōpoaki fakaofo ʻo e toetuʻú. Naʻá ne hiki ʻo pehé “pea mamata ia, pea tui,” ka ko e niʻihi kehé, ne aʻu ki he taimi ko iá, “ʻoku heʻeki ai ke nau ʻilo ʻa e tohí, kuo totonu ke toetuʻu Ia [Sīsū] mei he maté.”5

Naʻe mavahe ʻa Pita mo Sione, ka naʻe kei nofo pē ʻa Mele ʻokú ne kei loto mamahi. Lolotonga iá, naʻe toe foki mai ʻa e ongo ʻāngeló ʻo ʻeke ange kiate ia ʻi he angaʻofa, “Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí? Pea pehē ange ʻe ia kiate kinaua, Koeʻuhí kuo nau ʻave hoku ʻEikí, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe kuo nau tuku ki fē ia.”6 ʻI he taimi ko iá ne folofola ange ʻa e ʻEikí ʻa ia ne tuʻu ʻi mui ʻiate ia, “Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí? Ko hai ʻokú ke kumí? Peá ne mahalo ko e tauhi ngoué ia, peá ne pehē ki ai [ʻo ne kole], ʻEiki, kapau kuó ke ʻave ia mei heni, talamai kiate au pe kuo ke tuku ki fē ia, pea teu ʻave ia.”7

Naʻe tohi ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo pehē: “Neongo ne ʻikai ke ne ʻiloʻi, ka ko Sīsū naʻá ne lea ki aí, ʻa hono ʻEiki ʻofeiná. Ne liliu ʻe ha foʻi lea pē ʻe taha mei Hono ngutú ʻa ʻene loto mamahí ki he fiefia moʻoní. ‘Pea pehē ange ʻe Sīsū kiate ia, Mele.’ Ne hiki hake ia ʻe he leʻo, ongo mo e tō ongoʻi ngofua naʻá ne fanongo mo ʻofa ai ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻá mei he vanu ʻo e loto mamahi naʻá ne ʻi aí. Naʻá ne tafoki pea mamata ki he ʻEikí. ʻI heʻene ongoʻi fiefiá, naʻá ne ala atu ke fāʻofua kiate Ia, ʻo Ne lea ʻaki pē e lea ʻofa mo moihū ko e, ‘Lāponai,’ ʻa ia ko hono ʻuhingá [Ko Hoku ʻEiki ʻOfeina].”8

Ko ia ne hoko ai e fefine tāpuekiná ni ko e fuofua tokotaha matelie ke mamata mo talanoa ki he Kalaisi kuo toetuʻú. ʻI he ʻaho tatau pē naʻá Ne toe hā kia Pita ʻi Selusalema pe ofi ki ai;9 ki ha ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí;10 pea ʻi he efiafí ki he toko 10 ʻo e Kau ʻAposetoló mo ha niʻihi kehe, ʻo Ne hā fakafokifā ʻi honau lotolotongá, ʻo folofola, “Vakai ki hoku nimá mo hoku vaʻé, ko au pē ia: ala mai kiate au, pea mou vakai; he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú.”11 Pea ke toe fakalotoʻi kinautolu ‘o pehē “ʻi he heʻeki ai te nau tuí, ko e meʻa ʻi he fiefia, ka nau ofo pē,”12 naʻá Ne kai ha konga ika kuo tunu mo e ngeʻesi honi ʻi honau haʻohaʻongá.13 Naʻá ne fakahinohinoʻi kinautolu kimui ange ʻo pehē, “Pea ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu ʻi Selusalema, mo Siutea kotoa pē, mo Samēlia, pea ki he ngataʻanga ʻo māmaní.”14

Makehe mei he ngaahi fakamoʻoni pau ko ʻeni ʻi Selusalemá, ʻoku tau maʻu ʻa e ngāue taʻe hano tatau ʻo e ʻEiki kuo toetuʻú ki he kakai ʻi he kuonga muʻa ʻo e Hemisifia Fakahihifó. Naʻá ne hifo mei langi ʻi he fonua ko ia ko Mahú peá Ne fakaafeʻi e kakai ne fakatahataha maí, ko ha toko 2,500 nai, ke nau haʻu taha taha, ʻo ala honau nimá ki Hono vakavaká pea ala ki he matakafo ʻo e faʻó ʻi Hono toʻukupú mo Hono vaʻé.15

“Pea ʻi he hili ʻenau ʻalu atu kotoa pē ʻo mamata maʻanautolu peé, pea naʻa nau kalanga fakataha, ʻo pehē:

“Hōsana! ʻOku monūʻia ʻa e huafa ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolunga Tahá! Pea naʻa nau fakatōmapeʻe ki lalo ʻi he vaʻe ʻo Sīsuú, ʻo  kiate ia.”16

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Toetuʻu ʻa Kalaisí ʻoku tauʻatāina mo taʻengata ʻa moʻuí. “He ʻoku hangē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e moʻui ʻiate ia pē; pea ʻoku pehē pē ʻEne tuku ki he ʻAló, ke ne maʻu ʻa e moʻui ʻiate Ia pē.”17 Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi:

“Ko ia ʻoku ʻofa ai ʻa ʻeku Tamai kiate au, ko e meʻa ʻi heʻeku tuku hifo ʻeku moʻuí, ka u toe toʻo ia.

“ʻOku ʻikai ke toʻo ia ʻe ha taha ʻiate au, ka ʻoku ou tuku hifo ia ʻe au pē. ʻOku ou mafai ke tuku hifo ia, pea ʻoku ou mafai ke toe toʻo ia.”18

ʻOku ʻikai moʻui fakafalala ʻa e Fakamoʻuí ki he meʻakaí, vaʻí, ʻokisikená pe ko ha toe meʻa, mālohi pe ko ha taha ke moʻui. Ko Ia ʻa e Sihova mo e Mīsaiá, ko Ia ʻa e Ko Aú, ʻa e ʻOtua ʻoku moʻui pē ʻiate Iá.19 Ko ia pē ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

Koeʻuhí ko ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú, kuo ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tafaʻaki kotoa ʻo e Hingá. ʻE fakataimi pē ʻa e mate fakaesinó, naʻa mo e mate fakalaumālié ʻoku ʻi ai hono ngataʻanga, koeʻuhí te tau foki fakataimi kotoa ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, ki he fakamāú. Te tau malava ke maʻu ʻa e falala mo e loto falala kakato ki Hono mālohi ke ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea foaki kiate kitautolu e moʻui taʻe ngatá.

“He ko e meʻa ʻi he tangatá naʻe hoko ai ʻa e maté, pea kuo hoko ia ko e ʻuluaki fua ʻakinautolu ʻi he kakai kotoa pē.

“He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtama, ʻe pehē foki e moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”20

ʻI he fakalea ko ia ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuelé: “Ne fakangata ʻe hono ikunaʻi ʻe Kalaisi e maté ʻa e tūkunga faingataʻa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he taimi ní ko e ngaahi faingataʻa fakatāutaha pē, pea ʻe lava ke fakahaofi foki kitautolu mei he ngaahi meʻá ni ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Ia naʻá Ne fakahaofi kitautolu mei he ʻauha fakalūkufuá.”21

ʻI Heʻene fakakakato e fie maʻu ʻa e fakamaau totonú, kuo hoko ai ʻa Kalaisi ki he tuʻunga ʻo e fakamaau totonú; pe ko ʻetau pehē, ko Ia ʻa e fakamaau totonú, he ko Ia ʻa e ʻofá.22 ‘I he meʻa tatau, makehe mei Heʻene hoko ko ha ʻOtua haohaoa mo fakamaau totonú, ko ha ʻOtua ʻaloʻofa Ia.23 Ko ia, ʻoku fakaleleiʻi ʻe he ʻOtuá e meʻa kotoa. ʻOku ʻikai ha fakamaau taʻetotonu ʻi he matelie ko ʻení ʻe tolonga, ʻo aʻu pē ki he maté, he ʻokú Ne toe fakafoki mai e moʻuí. ʻOku ʻikai ha kafo, faingatāʻia fakaesino, lavakiʻi pe ngaohikovia ʻe taʻetotongi koeʻuhí ko ʻEne fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá.

ʻI he taimi tatau, ʻokú Ne ʻekea meiate kitautolu ʻetau moʻuí, ngaahi filí, mo ʻetau ngaahi ngāué, mo ʻetau ngaahi fakakaukaú. Ko hono moʻoní, koeʻuhí kuó Ne huhuʻi kitautolu mei he Hingá ʻoku ʻAʻana ʻetau moʻuí. Naʻá ne folofola:

“Vakai kuó u ʻoatu kiate kimoutolu ʻa ʻeku ongoongoleleí, pea ko e ongoongolelei ʻeni ʻa ia kuó u ʻoatu kiate kimoutolú—kuó u haʻu ki he māmaní ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí, koeʻuhi naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí.

“Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí; peá ka hili hono hiki hake au ki he kolosí, ke u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au, pea hangē hono hiki hake au ʻe he tangatá, ke pehē hono hiki hake ʻa e tangatá ʻe he Tamaí, ke nau tuʻu ʻi hoku ʻaó, ke fakamāuʻi ʻi heʻenau ngaahi ngāué.”24

Fakakaukau angē ki he mahuʻinga ʻo e Toetuʻú ki hono aofangatuku pe ko hai moʻoni koā ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí pea mo e ngaahi fakafekiki fakafilōsefá mo e ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí. Kapau ko e moʻoni naʻe toetuʻu ʻa Sīsū, ʻoku pau pē ke muimui mai ko e tokotaha fakalangi Ia. ʻOku ʻikai maʻu ʻe ha tokotaha matelie ha mālohi ʻiate ia pē ke toe moʻui hili haʻane mate. Ka koeʻuhí naʻá Ne toetuʻu, naʻe ʻikai ke Ne hoko ko ha tangata tufunga, faiako, taulaʻeiki pe palōfita pē. Koeʻuhí naʻá Ne toetuʻu, ne pau pē ko ha ʻOtua ʻa Sīsū, ʻio, ko e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e Tamaí.

Ko ia ai, ʻoku moʻoni e meʻa naʻá Ne akoʻí; he ʻoku ʻikai lava ke loi ʻa e ʻOtuá.25

Ko ia ai, ko Ia ʻa e Fakatupu ʻo māmaní ʻo hangē ko ʻEne folofolá.26

Ko ia ai, ʻoku moʻoni ʻa hēvani mo heli, ʻo hangē ko ia naʻá Ne akoʻí.27

Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ha maama ʻo e ngaahi laumālié ʻa ia naʻá Ne ʻaʻahi ki ai hili ʻEne pekiá.28

Ko ia ai, ne pehē ʻe he ʻāngeló,29 te Ne toe hāʻele mai ʻo “pule ʻi he māmaní.”30

Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ʻa e Toetuʻu mo e fakamaauʻanga fakaʻosi ki he taha kotoa.31

Koeʻuhí ko e moʻoni e toetuʻu ʻa Kalaisí—ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ki he mālohi kakato, tokaimaʻananga, mo e angalelei ʻa e ʻOtua ko e Tamaí—ʻa ia naʻá Ne foaki hono ʻAlo Tofu pē Tahá ke huhuʻi ʻa e māmaní. ʻOku ʻikai moʻoni e ngaahi veiveiua ki he ʻuhinga mo e taumuʻa ʻo e moʻuí. Ko hono moʻoní, ko Sīsū Kalaisi pē ʻa e huafa pe founga ʻe lava ke maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e fakamoʻuí. ʻOku moʻoni e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí, ʻo lava ai ʻo maʻu e fakamolemolé pea fakamaʻa ai e taha faiangahala ʻoku fakatomalá. Ko e moʻoni ko e tuí ʻoku mahulu ia ʻi he fakakaukaú pe ha meʻa ne faʻufaʻu pē ʻi hotau ʻatamaí. ʻOku ʻi ai ha moʻoni aofangatuku mo fakaemāmani lahi pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga moʻui fakaeangamaʻa ʻoku potupotutatau pea ʻikai liliu ʻo hangē ko ia naʻá Ne akoʻí.

Ko hono moʻoni ʻo e Toetuʻu ʻa Kalaisí, ko e fakatomala mei hano maumauʻi ʻa ʻEne ngaahi fonó mo e fekaú ʻoku fakatou malava pea fakavavevave. ʻOku moʻoni e ngaahi mana ʻa e Fakamoʻuí, pea pehē ki Heʻene talaʻofa ki Heʻene kau ākongá te nau lava ʻo fai e meʻa tatau, mo ha toe ngāue lahi ange.32 Ko e moʻoni ko Hono lakangá ko ha mālohi moʻoni ia ke “puleʻi ʻe ia ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ʻio ʻa e kī ʻo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Ko ia, ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”33 Koeʻuhí ʻoku moʻoni e Toetuʻu ʻa Kalaisí, ʻoku ʻikai ko hotau ngataʻangá ʻa e maté, pea neongo ʻe fakaʻauha ʻe he fanga ʻuangá hotau sinó, ka te tau toe mamata ki he ʻOtuá ʻi hotau kakanó.”34

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo kau kia Lōpeti Peletisifooti, ʻa ia naʻá ne hanga ʻo fakafepakiʻi mālohi ʻi he taʻu ʻe 100 kimuʻá “ʻi heʻene tohi ko e God and My Neighbor, ʻa e ngaahi tui faka-Kalisitiane ʻoku tali ʻe he māmaní, hangē ko e ʻOtuá, Kalaisí, lotú, mo e moʻui taʻe faʻamaté. Naʻá ne tuʻukāivi heʻene pehē: ʻʻOku ou taukaveʻi kuó u ʻosi fakamoʻoniʻi kakato mo fakapapauʻi e meʻa kotoa ne u fakataumuʻa ke fakamoʻoniʻí, pea he ʻikai lava ʻe ha taha Kalisitiane ʻo tali ʻeku ngaahi ʻuhingá pe toe ueʻi ʻeku fakamatalá neongo ʻene tuʻukimuʻá mo e meʻa ʻokú ne lava. Naʻá ne nofo ʻi ha moʻui ne ʻātakaiʻi ʻe he taʻe tuí. Ka ne hoko ha meʻa fakaʻohovale. Ne holo fakafokifā ʻa e ʻū meʻa ko ʻeni ne ʻātakaiʻi iá ʻo hoko ko e efu. … Naʻá ne foki māmālie ki he tui ko ia naʻá ne lumaʻi mo manukiʻí. Ko e tupu mei he hā ʻene mafuli ko ʻení? Ne mālōlō hono uaifí. Naʻá ne foki atu mo e loto mamahi ki he loki ne ʻi ai e sino fakamatelie ʻa hono uaifí. Naʻá ne toe vakai ki he fofonga naʻá ne ʻofa aí. Naʻá ne hū mai ki tuʻa ʻo pehēange ki hano kaungāmeʻa, “Ko ia pē ʻeni, kae ʻosi angé ʻoku ʻikai ko ia. ʻOku liliu e meʻa hono kotoa. Kuo toʻo atu e meʻa naʻe ʻi heni kimuʻá. ʻOku ʻikai kei tatau. He ko e hā ha meʻa ʻe lava ke mole atu, ʻo kapau ʻoku ʻikai ko e laumālié pē?’”35

Naʻe pekia pea toetuʻu nai e ʻEikí? ʻIo. “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, naʻe pekia, pea telio, pea toetuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha tānaki atu pē ki ai.”36

ʻI he ofi e taimi ne kikitieʻi ʻe aloʻi ʻa Sīsuú, naʻe tui ha niʻihi ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻo e kuonga muʻá ka ko e tokolahi ne veiveiua. Ne faifai ne hoko mai e fakaʻilonga Hono ʻaloʻí—ko ha ʻaho mo ha pō mo e ʻaho ne ʻikai ha fakapoʻuli—pea ne ʻilo ʻe he taha kotoa.37 ʻOku pehē pē e ʻahó ni, ʻoku tui ʻa e niʻihi kuo Toetuʻu moʻoni ʻa Kalaisi, pea ʻoku kei veiveiua mo taʻetui foki ʻa e tokolahi. Ka ʻoku ʻilo ia ʻe ha niʻihi. ʻE aʻu ki ha taimi, ʻe mamata mo ʻiloʻi ʻe he taha kotoa; “ʻe peluki ʻa e tui kotoa pē, pea fakahā ʻe he ʻelelo kotoa pē ʻi hono ʻaó.”38

Ka ʻi he teʻeki aʻu ki aí, ʻoku ou tui ki he kau fakamoʻoni tokolahi kuo maʻu ʻenau fakamoʻoní ʻi he Fuakava Foʻoú ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia ko ʻEne ngaahi aʻusiá mo e ngaahi fakamoʻoní ʻoku maʻu ia ʻi he Fuakava Foʻoú—kau ai ʻa Pita mo hono ngaahi kaungā ngāue ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo Mele ʻo Makitalá. ʻOku ou tui ki he ngaahi fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná—ʻa e Nīfai ko e ʻAposetoló niʻihi tokolahi ʻi he kolo ko Mahú ʻoku ʻikai lau hingoa, mo ha niʻihi kehe. Pea ʻoku ou tui ki he fakamoʻoni ko ia ʻa Siosefa Sāmita pea mo Sitinei Likitoní, hili ʻa e fakamoʻoni maʻongaoʻonga ki he kuonga fakaʻosí “ʻokú Ne moʻui! He naʻá ma mamata kiate ia.”39 Pea ʻoku ou tuʻu ʻi he malumalu ʻo ʻEne tokaimaʻanangá, ʻoku ou tuʻu ko ha fakamoʻoni ko Sīsū ko ia ʻo Nāsaletí ko e Huhuʻi kuo toetuʻú, pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kotoa ʻo ʻEne Toetuʻú. ʻOfa ke mou maʻu ʻa e tui mo e fakafiemālie ʻo e fakamoʻoni tatau ko iá, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.