2010–2019
Minit ko Am̧ Emen
Eprōļ 2014


Minit ko Am̧ Emen

Kabwilōn̄lōn̄ eo an Pinmuur eo emaron̄ kōm̧m̧an n̄an jab weppān ilo jerbal ko ad.

Ikkure ko ilo Winter Olympic eo rej jem̧ļo̧k ļo̧k raar kaitok limo laļ in ilo an rikkure ro jutak kōn 89 laļ ko kar jiāe ilo 98 ikkure ko rokoktak. Ekabwilōn̄lōn̄, 10 iaan rikkure rein raar membōr in Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata, ro 3 me raar bōk m̧atōl ko raar jem̧aanļo̧k waļo̧k ilo Church News: Christopher Fogi, Noelle Pikus-Pace, im Torah Bright.1 Jej leļo̧k ad kōjeram̧m̧an n̄an aolep rikkure ro me raar jiāe. Ededeļo̧k!

Ij kōnono kōn ikkure kein kiiō jibbon̄ im ļōmņak ko aō rej iiokļo̧k likao ro, jiron̄ ro, im rūm̧m̧an ded ro—kom̧ ro rej pād ilo iiō ko raorōk ami me ej kōmlet iaļ eo ami ilo mour. Ij en̄jake juon jekjek eļap an aorōk in kōnono n̄an kom̧.

N̄an kom̧ n̄an en̄jake aorōk jab in, ij m̧okta kwaļo̧k bwebwenato eo an Noelle Pikus-Pace, juon iaan Armej rein Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata rikkure. Ilo ikkure an Noelle, skeletion, rikkure ro rej ejaaki bun̄tōn ilo aer iaekwoj innām āt bōraer m̧o̧kta ilo sled jdikdik eo. Kōn turin mejāer jet injej jān laļ, rej iaekwoj laļļo̧k ilo juon m̧ōkaj eo ekōtoto, iaļ ijjir eo me eļāpļo̧k jān 90 m̧ail ko (145 km) juon awa.

Ekabwilōn̄lōn̄, iiō in kōppopo kar ļōmņak kaki juon tōprak ak juon jab tōprak pedped ioon ta eaar waļo̧k ilo kōtaan eo ekadu ruo alen 60-jekōn.

2006 Olympic ettōņak ko m̧okta an Noelle raar jako ke juon itaak in wa eļap kar kōm̧m̧an bwe en būlo̧k neen, jab maron̄ in jiāe. Ilo 2010 Olympic ko ettōņak ko an raar jab tōprak juon alen kōņ an kar likjab one-tenth jōkōn n̄an an jab bōk matōļ.2

Komaron̄ ke ļōmņake laudin̄din̄ eo an liin ekar kōttar n̄an jino iien ikkure eo an kein kajuon ilo Olympics eo ilo 2014? Iiō in kōppopo ko naaj kar kakūrm̧ool ilo juon iien ekadu. Kar aitokan emen minit ko. Liin eaar joļo̧k iiō ko kōppopo n̄an minit kein emen im naaj kar kejōkļo̧kjeņ toon wōt ad mour ālkin.

Ettōr ko āliktata an Noelle raar enan̄in jej uwaan! Jejjamin naaj meļo̧kļo̧k kar an kelo̧k n̄an jarlepju eo n̄an bauri, baam̧le eo an raar kijoon ļain in kōjem̧ļo̧k eo, lam̧ōj, “Jaar kōm̧m̧ane!” Iiō in kōppopo ko em̧ōj aer tōprak,. Jaar lo matōļ an Doulul eo an Jiron̄ ro ikōnwaan āinwōt jelba matōļ kar likūt ijo iturejet in.3

Emaron̄ ejjab jejjet bwe aolepān ettōņak in Olympic ko an Noelle kar pedped ioon ta eo eaar kōm̧m̧ane ilo minit ko emen rekkadu, aorōk. Bōtaab eaar jeļā kake, im bwe ej etke eaar kanooj niknik kōppopo. Eaar arromeļo̧k ļap eo, aorōk eo an minit koemen an, im ta meļeļeier n̄an aolepān mour eo an.

Jej barāinwōt kememej Christopher Fogt, juon uwaan tiim eo me eaar wiini bronze matōļ ilo iaekwoj in bobsled emen-em̧m̧aan ie. Ke eaar maron̄ bōjrak ālik juon itaak in wa eo ekabūrom̧ōjm̧ōj ilo 2010 Olympic eo, eaar kālet n̄an jab bōjrak. Ālkin juon iaekwoj eo em̧m̧an, eaar wiini kauwinin eo eaar kanooj niknik ilo kōttōpare.4

M̧okta jān am̧ kar ļotak, kwar pād āinwōt juon jetōb n̄an rikkure rein’ “minit ko emen n̄an ikkure.” Ilo im̧aan mejān Jemedwōj Ilan̄ ej iakwe, kwar kaminene im kōppopo n̄an itok n̄an laļ in ium̧win juon iien ekadu im em̧m̧an, kōm̧m̧ane. Mour in ej minit ko am̧ jilu. Ilo am̧ pād ijin, m̧akūtkūt ko am̧ renaaj kōmlet eļan̄n̄e tōblaļ e wōņāān eo an mour indeeo. Rikanaan Amulek eaar kōmeļeļeik, “Mour in ej iien … n̄an maanjabpopo n̄an iioon Anij; aaet, lo raan eo ilo mour in … n̄an kōm̧m̧an jerbal ko [am̧].”5

Ilo juon wāween, minit ko emen am̧ em̧ōj aer de ijjino. Awa em̧ōj an ijjino. Naan ko an Rijilōk Paul āinwōt rekanooj jejjet: n̄an ettōr juon wōt ej bōk mejānkajjik.6

Ilo ejja wāween in wōt me jet bun̄tōn ko rej aorōk ilo ikkure in ekanooj kadu an rikkure eo—kelo̧k ak kōl ko n̄an riskate im snowboard ro, ukōt iien ko an juon bobsled, ak m̧ōkaj an jikāāt ilo oror ko an iaļ eju laļ ļo̧k—bwe ej ilo mour ko ad, ijo jet men rej kanooj aorōk—etale ko rej kōmakūt kōj jen m̧akūtkūt ko ilo jetōb men otemjej rej lukkuun aorōk—etale ewi wōt eo ej tōlļo̧k kōj ilo m̧akūtkūt in jetōb eo ad ioon laļ in. Kōkaļļe kein ilo jetōb rej kain̄i ko an ko̧jpeļ ko raorōk Anij eaar litok: peptaij, bōk menin letok eo an Jetōb Kwojarjar, ekkapit ko an priesthood, kain̄i ko an tampeļ ko, im bōk m̧ōttan kwojkwoj eo wiik kajjojo.

Kajoor ko kōn Anij ej waļo̧k… , ilo kain̄i kein.7

Im ilo ejja wāween in wōt me kipel eo an kaminene kōpooje juon rikkure n̄an kōm̧m̧ane men ko ilo ikkure eo aer ilo jon̄ak eo eutiej tata, kōjparok kien ko enaaj kōtōprak kwe n̄an bōk kain̄i in lo̧mo̧o̧r kein.

Kwoj ke lo aorōk eo?

Ro m̧ōtta reddik, jekdo̧o̧n ia kwoj pād ie ilo “minit ko-emen n̄an kōm̧m̧an” am̧, ij kōketak eok n̄an kejōkļo̧kjeņ, “Ta ij aikuj kōm̧m̧ane tok ālik n̄an lale bwe in bōk jinekjej eo aō?” Bōlen ilo iien kweilo̧k in, Jetōb eo eaar unoojdikdik n̄an kwe ta eo me emaron̄ in: n̄an kōppopo eļapļo̧k ilo un n̄an juon kain̄i ilo ilju im jekļaj eo am̧ ak n̄an bōk juon kain̄i me kwoj aikuj kar bōk jem̧aan. Jekdo̧o̧n ta men emaron̄ in, kōm̧m̧ane kiiō. Kōm̧m̧ane kiiō. Minit koemen am̧ renaaj m̧ōkaj aer ilo̧k, im kwonaaj bōk indeeo eo n̄an ļōmņak kōn ta eo kwar kōm̧m̧ane ilo mour in.8

Kipel juon-make ej aikuj. Jar raan otemjej, ekkatak jeje ko rekwojarjar, im etal n̄an Kabun̄ in aikuj in pedped eo an kaminene eo am̧. Juon jon̄ak ejjab oktak an pokake kien ko, kōjparok bujen ko em̧ōj am̧ kar kōm̧m̧ani, im ļoor jon̄an eo an Irooj loe iloNon Kokajur Jodrikdrik ro ej menin aikuj.

Bōlen lewaj nōbar kōn men ko ilo mour eo am̧ me rej kakor n̄an kōraļo̧k ak kabōjrak eddōkļo̧k eo am̧ ilo jetōb. Eļan̄n̄e āindein, ļoor kapilōk in ilo Jetōb: “Jen barāinwōt joļo̧k men otemjej reddo, im jerawiwi eo enan̄in kōpool kōj, im jen kijenmej im ettōr ilo iāekwōj eo em̧ōj likūt e im̧aad.”9

Ejjan̄in de rum̧ij n̄an ukweļo̧k. Bōtaab ejjab etto emaron̄ in, kōnke ejjeļo̧k juon elukkuun jeļā n̄aat eo minit ko emen am̧ renaaj jem̧ļo̧k.

Kiiō, komaron̄ in ļōmņak make, “em̧ōj aō kadede kakkure. Minit ko emen aō rej juon jorrāān eļap kadede. Imaron̄ barāinwōt ebbwer.” Eļan̄n̄e āindein, bōjrak ļōmņake, im jab bar ļōmņake. Kabwilōn̄lōn̄ eo an Pinmuur eo emaron̄ kōm̧m̧an n̄an jab weppān ilo jerbal ko ad. Āinwōt an Elder Jeffrey R. Holland kar katakin:

“N̄an kom … ro rejjan̄in kobatok, … Ij kam̧ool kōn kōkāāl kajoor in iakwe an Anij im bwilōn̄ kōn An tiriamo. …

“… eban im ba ejjeļo̧k iien āinwōt an M̧aajta eo … ba ewōr iien. … Jab karum̧wij ļo̧k.”10

Kememej, kwojjab make ļo̧k. Rilo̧mo̧o̧r eaar kallim̧ur bwe Ejjamin kōmakeik ļo̧k eok jab aenōm̧m̧an.11 Ewōr barāinwōt membōr in baam̧le eo am̧, ro m̧ōttam̧, im ritōl ro me rej pinniki eok.

Men̄e ennaan ko aō raar kajju n̄an jodikdik ro an Kabun̄ in, n̄an ro jinen im jemen im būbū im jim̧m̧a ro, ij leļo̧k menin:

Jem̧aanļo̧k, Elder David A. Bednar eaar kōmeļeļeik juon wāween etenkwadik n̄an kōm̧m̧ane juon jerbal an baam̧le n̄an kōm̧m̧an wōnm̧aanļo̧k ilo iaļ in bujen eo kōn kain̄i ko raorōk. Men eo aikuj eļap ej jidik peba ruo column ko: “āt” im “karōk n̄an kain̄i eo tok juon ak emenin aikuj.” Iaar kōm̧m̧ane menin jem̧aanļo̧k, laajrak kajjojo membōr in baam̧ļe eo aō. Ibwilijier, iaar kile juon jibū nin̄nin̄, eo ejjab to ekōjeram̧m̧an; juon jiljino iiō-dettan jibū, eo kōppopo eo an n̄an peptaij eaar menin aikuj; im juon nejin ļaddik eaar etōpar 18, eo kōppopo eo an n̄an priesthood eo im menin letok kwojarjar eo an tampeļ eaar epaak. Aolep ilo laajrak eo raar aikuji kain̄i in kwojkwoj eo. M̧akūtkūt in eļemwaan eaar jipan̄ n̄an kakūrm̧ool eddo eo aō ilo petriak eo n̄an jipan̄ kajjojo membōr an baam̧le eo aō ippān ļo̧k bujen eo, kōn juon karōk in jerbal n̄an kajjojo iaer. Bōlen menin ej juon ļōmņak n̄an kwe, eo enaaj tōl n̄an ekōnono ko an baam̧le, katak ko an nokon in jota an baam̧ļe, kōppopo, im em̧ool kūr ko n̄an kain̄i ko raorōk ilo baam̧le eo am̧.12

Āinwōt juon riski im juon risnowboard n̄a make, eļap aō bwilōn̄ kōņ “minit ko emen” jelba ikkure eo im juon risnowboarder an LDS RiAustrali ilo half-pipe eaar jiāe ie. Liin eaar kabwilōn̄ laļ in ilo an kar kōjem̧ļo̧k juon ikkure eo ejej uwaan ilo juon backside rodeo 720. Mekarta, em̧ool eļapļo̧k an kabwilōn̄lōn̄ im menin bwilōn̄ n̄an laļ in eaar wāween eo eaar ilo̧k im kwaļo̧k iakwe eo āinwōt an Kraist n̄an rijiāe ro. liin eaar kile bwe Riamedka snowboarder eo Kelly Clark, eo eaar nana an ijjino ilo ikkure eo an āliktata, kar waļo̧k an kwor kōn ikkure eo an kein karuo. “Liin eaar atbakwoj eō,” Clark ej ba. “Liin eaar atbakwoj eō m̧ae iien ebwe aō ikōn̄, im iaar kadikļo̧k aō emenono. Eaar juon atbakwoj eo em̧m̧an jān juon m̧ōtta.” Kelly Clark enaaj tokālik kobaļo̧k ippān Torah ilo jutak ioon botiōm̧ eo āinwōt brass metōļ.

Ke iaar kajjitōk kōn jerbal in jouj in ejej uwaan n̄an rijāe eo an, eo emaron̄ kar door jelba matōļ eo an ilo kauwōtata, Torah eaar ba, “Ij juon rijiāe—Ikōņaan kōm̧m̧ane ijo em̧m̧an tata—bōtaab ikōņaan ļoor rijiāe ro m̧ōtta n̄an kōm̧m̧ane ijo em̧m̧an tata ippāer, barāinwōt”13

Kōn menin ilo ļōmņak, ewōr ke juon eo ej aikuji kōketak eo am̧? juon baam̧le membōr? Juon m̧ōttan? juon rijikuuļ m̧ōttam̧ ak membōr in doulul eo am̧? Ekōjkan am maron̄ jipan̄ er kōn minit ko emen am̧?

Ro m̧ōtta rejitōnbōro, kwoj pād ioļapļap in juon em̧m̧akūt ekaitoktoklimo. Ilo jet wāween, kwoj iaikwoj laļļo̧k ilo half-pipe eo ak iaļ in sled eo, im emaron̄ in apan̄ n̄an kōm̧m̧ani kajjojo ta eo emenin aikuj ak lali kajjojo jikin jeer ilo iaļ eo. Bōtaab kememej, kwar kōppopo n̄an juon iien ekanooj in aitok. En̄in ej tōre eo am̧ n̄an jerbal. En̄in ej minit ko emen am̧! Iien eo ej kiiō!

Ij kwaļo̧k lōke eo aō eutiej tata ilo maron̄ ko am̧. Ewōr ippam̧ Rilo̧mo̧o̧r eo an laļ in ilo rejet eo am̧. Eļan̄n̄e kwoj pukōt jipan̄ eo An im ļoor tōl ko An, ekōjkan am̧ likjab?

Ij kōjem̧ļo̧k kōn naan in kam̧ool eo aō kōn kōjeram̧m̧an eo ewōr ad ilo juon rikanaan emour, Būreejtōn Thomas S. Monson im kōn Jisōs Kraist im jerbal eo An āinwōt ad Rilo̧mo̧o̧r im Ripinmuur, ilo Etan ekwojarjar, Jisōs Kraist, amen.

Kakememej ko

  1. Lale Christine Rappleye, “Mormons in the Olympics: 3 Medals for LDS Athletes at the Winter Games,” deseretnews.com/article/865597546/Mormons-in-the-Olympics-3-medals-for-LDS-athletes-at-the-Winter-Games.html.

  2. Lale Christine Rappleye, “Mormons in the Olympics.”

  3. Lale Sarah Petersen, “Noelle Pikus-Pace Wears LDS Young Women Necklace throughout Olympics,” deseretnews.com/article/865596771/Noelle-Pikus-Pace-wears-LDS-Young-Women-necklace-throughout-Olympics.html.

  4. Lale Amy Donaldson, “Army, Faith Helped Push Mormon Bobsledder Chris Fogt to Olympic Success,” deseretnews.com/article/865597390/Army-faith-helped-push-Mormon-bobsledder-Chris-Fogt-to-Olympic-success.html.

  5. Alma 34:32.

  6. Lale 1 Korint 9:24.

  7. Lale Doctrine and Covenants 84:20.

  8. Lale Alma 34:31–33.

  9. Hibru 12:1.

  10. Jeffrey R. Holland, “The Laborers in the Vineyard,” Ensign ak Liahona, Māe 2012, 33.

  11. Lale Jon 14:18.

  12. David A. Bednar, conversation with the author.

  13. Vidya Rao, “Snowboarder Kelly Clark: Hug from Competitor Helped Me Win Bronze,” http://www.today.com/sochi/snowboarder-kelly-clark-hug-competitor-helped-me-win-bronze-2D12108132.