2010–2019
ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?
ʻOkatopa 2014


ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?

Koloaʻia pe masiva, kuo pau ke tau “fai ʻa ia ʻoku tau lavá” ʻi he taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai e niʻihi kehé.

Ko ha konga foʻou mo fakaʻofoʻofa ʻeni kuo fakafeʻiloaki ki he founga fakahoko ʻo ʻetau konifelenisi lahí. Bien Hecho, Eduardo.

Naʻe tuʻu ʻa Sīsū, ʻi he momeniti fakaofo taha ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau he māmaní, ʻi he falelotu lahi ʻi Hono koló ʻi Nāsaleti, ʻo fefolauʻaki e ngaahi lea ko ʻeni naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia mo lekooti ʻi he Ongoongolelei ʻa Luké: “ʻOku ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí], koeʻuhí kuó ne fakanofo au ke u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he masivá; kuó ne fekau au ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí, ke malanga ʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá, … [mo] vete ange ʻa kinautolu kuo laveá.”1

Ko e fakahoko ia ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻuluaki talaki ʻo ʻEne ngāue faka-Mīsaiá. Ka naʻe toe fakamahinoʻi foki ʻe he vēsí ni neongo e ofi ke fai ʻe Sīsū ʻEne feilaulau taupotú mo e Toetuʻú, ko Hono ʻuluaki mo e fatongia faka-Misaia muʻomuʻa tahá ke tāpuakiʻi ʻa e masivá, kau ai ʻa e masiva fakalaumālié.

Talu mei he kamata e ngāue ʻa Sīsuú mo ʻEne ʻofa makehe ʻi he kau masivá mo e tukuhāusiá. Naʻe ʻaloʻi ia ki he ʻapi ʻo ha toko ua ʻo kinautolu mo tupu hake ʻi he lotolotonga ʻo hanau tokolahi ange. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo kotoa e ngaahi fakaikiki ʻo ʻEne moʻui fakamatelié, ka naʻá Ne folofola, “ʻOku maʻu ʻe he fanga fōkisí ʻa e tafu, mo e … fanga manu ʻo e ʻataá … ʻa e moheʻanga; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Foha ʻo e tangatá ha potu ke tokoto ai hono ʻulú.”2 Ko hono moʻoní, ko e Tupuʻanga ʻo e langí mo e māmaní “pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí”3 naʻe ʻāuhē, ʻi Heʻene moʻui fuʻu lahí.

ʻI he hisitōliá kotoa, kuo lau e masivá ko e pole lahi taha ʻoku mafola taha ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku mahino ko hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻoku fakaesino, ka ko e maumau fakalaumālie mo fakaeloto te ne lava ʻo fakahokó mahalo ʻe toe fakamamahi ange. Neongo ia, kuo teʻeki fai ʻe he Huhuʻí ha ui vivili ange ka ke tau kau mo Ia ʻi hono toʻo e kavenga mafasiá ni mei he kakaí. Naʻá Ne folofola koeʻuhí ko Sihova Ia, te Ne fakamāuʻi fefeka ʻa e fale ʻo ʻIsilelí koeʻuhí “ʻoku ʻi homou falé ʻa e koloa kuo faʻao mei he kakai masivá.”

Naʻá Ne kalanga, “Ko e hā hono ʻuhinga, ʻo hoʻomou taʻomia hoku kakaí, ʻo momosi ʻa e mata ʻo e masivá?”4

Ne fakamahinoʻi lelei ʻeni ʻe Lea Fakatātā: “Ko ia ʻoku fakamālohiʻi ʻa e masivá ʻoku manukiʻi ʻe ia ʻa hono Tupuʻangá” pea “ko ia ʻoku tāpuni hono telingá ki he tangi ʻa e masivá, … ʻe tangi [foki mo ia], ka ʻe ʻikai ongoʻi ʻe ha taha.”5

ʻI he teʻeki aʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki mai ʻi hotau kuongá ki he ʻuluaki taʻú, kuo fekau ʻe he ʻEikí hono kāingalotú ke nau “tokangaʻi ʻa e masivá mo e … faingataʻaʻiá, pea tokoniʻi ʻa kinautolu koeʻuhí ke ʻoua te nau faingataʻaʻia.”6 Fakatokangaʻi e lea-ngāue mamafa ʻi he fakamatala ko iá—“ke ʻoua te nau faingataʻaʻiá.” Ko e lea ʻeni ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku fakamātoato aí.

ʻI he tukupā kāfakafa ko ia ke ikunaʻi e faikehekehe ʻi he māmaní, ko e hā ʻe lava ʻe ha tangata pe fefine ʻo fai? Naʻe fai ʻe he ʻEikí Tonu Pē ha tali. Naʻe tākai ʻe Mele e ʻulu ʻo Sīsuú ʻaki ha lolo telio fakataungataʻa, ki muʻa pea toki lavakiʻi mo Tutukí, pea taʻofi ʻe Siutasi ʻIsikaliote ʻa e meʻá ni mo “lāunga [koeʻuhí ko ia].”7

Pea pehē ʻe Sīsū:

“Ko e hā ʻoku mou fakamamahiʻi ai iá? kuo fai ʻe ia ʻa e ngāue lelei. …

“Kuó ne fai ʻa ia ʻokú ne [lava ke]… faí.8

“Kuó ne fai ʻa ia ʻokú ne lava ke faí”! Ko ha sīpinga mahino moʻoni! Naʻe fakafehuʻi ʻe ha faiongoongo ʻa Mother Telesa ʻo Kalakatá fekauʻaki mo ʻene ngāue ʻaufuatō ke fakahaofi e kau tukuhāusia ʻi he kolo ko iá. Naʻá ne pehē, fakatatau mo e sitetisitiká, naʻe ʻikai ke ne lava ha meʻa ʻe taha. Ne tali hangatonu ʻe he kiʻi fineʻeiki fakaofó ni ko ʻene ngāué ʻoku fekauʻaki mo e ʻofá, kae ʻikai ko e fiká. Neongo e fuʻu tokolahi e kakai ne ʻikai lava ʻo tokoni ki aí, naʻá ne pehē kuó ne lava ʻo tauhi e fekau ke ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí ʻaki ʻene tokoniʻi kinautolu ʻoku aʻu ki aí, ʻaki ha meʻa pē ʻokú ne maʻu. Naʻá ne pehē ʻi ha meʻa ʻe taha, “Ko e meʻa ʻoku tau faí ko ha kiʻi tulutā pē ki tahi. Ka, kapau naʻe ʻikai ke tau fai ia, ʻe siʻi ʻaki ʻe he tahí ha tulutā ʻe taha [mei hono tuʻungá].”9 Naʻe fakakaukau fakamātoato e taha faiongoongó ko e tui faka-Kalisitiané ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko ha ngāue fakasitetisitika. Naʻá ne fakamatala kapau ʻe lahi ange fiefia ʻi he langí ʻi ha fakatomala ʻa ha taha angahala pē ʻe taha ʻo laka ange ʻi he toko hivehiva ʻoku ʻikai fie maʻu ke fakatomalá, ta ʻoku mahino ʻoku ʻikai fuʻu tokanga fēfē ʻOtuá ia ki he pēsetí.10

ʻE founga fēfē leva haʻatau “fakahoko e meʻa ʻoku tau lavá”?

ʻOku ʻi ai ha meʻa, te tau lava, hangē ko e akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, ke tuku hono taʻofi ʻetau koloá koeʻuhí ko ʻetau pehē ne ʻomi pē ʻe he masivá ʻa e mamahí kiate kinautolú. Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakatupu pē ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá, ka ʻoku ʻikai koā ke fai ʻe hotau toengá e meʻa tatau? ʻIkai ko e meʻa ia ʻoku fehuʻi ai ʻe he pule ʻofa ko ʻení, “ʻOku ʻikai koā ko e kau paea kotoa pē ʻa kitautolu?”11 ʻIkai koā ʻoku tau tangi kotoa ki ha tokoni mo ʻamanaki ki ha tali ki he ngaahi lotú? ʻIkai ʻoku tau kole kotoa ha fakamolemole ʻi heʻetau ngaahi fehālaaki ne faí mo e ngaahi palopalema kuo tau fakatupú? ʻIkai ʻoku tau kole kotoa ke totongi huhuʻi ʻe he ʻaloʻofá hotau ngaahi vaivaí, ke ikunaʻi ʻe he ʻaloʻofá ʻa e fakamaau totonú ʻi heʻetau palopalemá? ʻOku ʻikai ai ha teitei ofo ʻi he pehē ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻoku tau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau angahalá ʻaki ʻetau tautapa ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki ʻofa lahi, pea ʻoku tau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá ʻaki ʻetau foaki ʻofa ki he masiva ʻoku kole meiate kitautolú.12

Tānaki atu ki heʻetau tōʻonga ʻofa kiate kinautolú, ʻoku totonu foki ke tau lotua kinautolu ʻoku tukuhāusiá. Naʻe kapusi ha kau Sōlami, naʻe lau ʻe honau kaungā lotú ko e meʻa “ʻuli” mo e “ʻū meʻa taʻeʻaonga,” mei honau ngaahi fale ʻo e lotú “koeʻuhí ko e taʻe-matamata-lelei honau kofu [ne tuí].” ʻOku pehē ʻe Molomona, naʻa nau “masiva ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní; pea naʻa nau angavaivai foki”13—ko ha ongo tuʻunga ʻoku meimei ke na fetākinima maʻu pē. Naʻe tali ʻe he ongo faifekau ko ʻAlamā mo ʻAmulekí ki he kakai ne kapusi koeʻuhí ko e taʻematamatalelei ʻo honau kofú ʻaki ʻena talaange kiate kinautolu ʻe tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi faingamālie ʻe taʻofi ʻe he niʻihi kehé meiate kinautolú, te nau kei lava maʻu pē ke lotu—ʻi he ngoueʻangá pea ʻi honau ngaahi falé, ʻi honau ngaahi fāmilí pea ʻi honau lotó.14

Ka, ʻoku pehē ʻe ʻAmuleki ki he kulupu ko ʻeni naʻe kapusí: “ʻO ka ʻosi hoʻomou [lotú], kapau te mou tekeʻi ʻa e masivá mo e telefuá, ʻo ʻikai ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá, pea foaki mei hoʻomou koloá, ʻo kapau ʻoku mou maʻu [ia], kiate kinautolu ʻoku masivá—ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, … ʻoku iku taʻe-ʻaonga ʻa hoʻomou lotú, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate kimoutolu, pea ʻoku mou hangē ko e kau mālualoi ʻa ia ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuí.”15 Ko ha fakamanatu mahuʻinga ia ʻe tatau ai pē pe ʻoku tau koloaʻia pe masiva, kuo pau ke tau “fai ʻa ia ʻoku tau lavá” ʻi he taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai e niʻihi kehé.

Koeʻuhí ke ʻoua naʻa tukuakiʻi au ʻoku ou fokotuʻu atu ha polokalama lahi ka ʻoku taʻemalava, maʻá e masivá pe ko e kolekolé, ʻoku ou fakapapauʻi atu ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi lahi e ngaahi tefitoʻimoʻoni ʻo e faʻa-ngāué, fakapotopotó, moʻui fakafalala pē kiate kitá, mo e lotoʻi ngāué, ʻo tatau mo ha toe tangata pe fefine ʻoku moʻui. ʻOku fie maʻu maʻu pē ke tau tomuʻa tokoniʻi pē kitautolu ki muʻa pea tau toki kumi tokoni mei he niʻihi kehé. ʻIkai ngata ai, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pau pe ʻe anga fēfē haʻamou takitaha fakahoko homou fatongia kiate kinautolu ʻoku ʻikai pe ʻikai ke nau lava ʻo tokoniʻi kinautolú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea te Ne tokoniʻi mo tataki koe ʻi he ngāue ʻofa ʻo e tuʻunga faka-ākongá kapau ʻokú ke holi mo lotua mo feinga maʻu pē ke tauhi ha fekau kuó Ne toutou ʻomai kiate kitautolu.

Te mou fakatokangaʻi ʻoku ou lea heni ki he ngaahi fie maʻu faingataʻa ʻo e sōsaietí ʻoku ʻikai fakangatangata pē ki he kāingalotu ʻo e Siasí. Meʻa mālie he ko e founga tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻoku faingofua ange; kuo pau ke tauhi ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku malava fakaesinó, ʻa e fono ʻo e ʻaukaí. Naʻe tohi ʻe ʻĪsaia:

“ʻIkai ko ʻeni ʻa e ʻaukai kuó u filí? …

“ʻIkai ko e meʻa ke tufaki hoʻo maá ki he fiekaiá, pea ke ʻomi ʻa e masiva kuo lī ki tuʻá ki ho falé? ʻo ka ke ka mamata ki he telefuá, ke fakakofu ia …? [ke ke] vete ʻa e ngaahi kavenga mamafá, mo … tukuange ʻa e kau tamaioʻeikí …?16

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi maná, fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi, ʻa ia ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau moʻui ʻaki e fono ʻo e ʻaukaí ʻo laka hake ʻi he tuʻo tahá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi mana kuo hoko kiate aú. ʻIo, hangē ko e lekooti ʻe ʻĪsaiá, Naʻá ku tangi ʻi he ʻaukai, pea kuo tali moʻoni ʻe he ʻOtuá, “Ko au ʻeni.”17 Fakamahuʻingaʻi muʻa e faingamālie toputapu ko iá he māhina kotoa pē, pea foaki lahi ʻi hoʻomou ʻaukaí pea mo e ngaahi foaki ʻofa fakaetangata, fakaako, mo fakaefaifekau kotoa pē ʻo fakatatau mo homou ngaahi tūkungá. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá kiate koe, pea ʻe ui ho hingoá ko e monūʻia ʻo lauikuonga, ʻe kinautolu ʻoku maʻu tokoni meiate koé. Ne laka hake he kāingalotu ʻe toko 750,000 ne tokoniʻi he taʻu kuo ʻosí, ʻe he ngaahi foaki ʻaukai ne tukuatu ʻi he kau pīsope mo e kau palesiteni Fineʻofa faivelengá. Ko ha Kāingalotu loto houngaʻia tokolahi fau ia.

Kāinga, ʻoku fie maʻu ʻe he faʻahinga malanga peheé ke u fakahaaʻi e ngaahi tāpuaki ne ʻikai ke u ngāueʻi, taʻe-taau mo ia, pea mo taʻetukua tuku ʻi heʻeku moʻuí, fakaetuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. Naʻe pau ke u hohaʻa ki he ngaahi meʻa fakapaʻangá he taimi ʻe niʻihi, ʻo hangē ko kimoutolú, ka kuo teʻeki ai ke u masiva, pe teitei ʻiloʻi pe ʻoku fēfē ʻa e masivá. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e ʻuhinga pe ko e hā ʻoku faikehekehe lahi ai e tūkunga ʻi he fāʻeleʻí, moʻuí, ngaahi faingamālie fakaakó, mo fakaʻekonōmiká, ʻi he moʻui fakamatelié ni, ka ko e taimi ʻoku ou vakai ai ki he tokolahi fau ʻa e fie maʻú, ʻoku ou ʻiloʻi “ka ne taʻe-ʻoua e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, te u kei pehē ai pē.”18 ʻOku ou toe ʻilo foki neongo ʻoku ʻikai ko e tauhi au hoku tokouá, ka ko e tokoua au ʻo hoku tokouá, pea “[koeʻuhí kuo foaki lahi kiate au, kuo pau ke u foaki].”19

ʻI he tuʻunga ko iá, ʻoku ou fakaʻapaʻapa moʻoni kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Kuó ma feohi ʻi ha taʻu ʻeni ʻe 47, pea ko e ʻata te u mataʻikoloa ʻaki ʻo aʻu ki haʻaku maté, ko ʻene folau vakapuna mai ʻi hono silipá mei he faingataʻaʻia fakaʻekonōmika ʻo Siamane Hahaké koeʻuhí he naʻe ʻikai ngata pē ʻene foaki hono suti fika uá mo hono sote ʻe tahá kae toʻo foki mo hono suú ʻo foaki. “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá [mo e fetuiaki ʻi he ngaahi fale he malaʻe vakapuná] ʻa e vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻa e ongoongo ʻo e leleí, mo ne fakahā ʻa e [melinó].”20 Laka ange ʻi ha toe taha ʻoku ʻou ʻiloʻi, kuo hanga ʻe Palesiteni Monisoni ʻo “fai [maʻu pē] ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne lavá,” ki he kau uītoú mo kinautolu ʻoku ʻikai ha tamaí, ki he masivá pea mo e faingataʻaʻiá.

ʻI ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá he 1831, naʻe pehē ai ʻe he ʻEikí, ʻe mamata ʻi ha ʻaho ʻa e masivá ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku haʻu “ʻi he mālohi mo e nāunau lahi” ke fakahaofi ʻa kinautolu.21 ʻOfa te tau tokoni ʻi he fakahoko ʻo e kikité ʻaki ʻetau ō mai ʻi he mālohi mo e nāunau ʻo ʻetau mēmipasipi ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ke tau fai ʻa ia te tau malavá ke fakahaofi ha niʻihi, mei he masiva ʻokú ne haʻi kinautolú pea mo e tukuhāusia ʻokú ne veuki ʻenau ngaahi fakaʻānauá, pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻaloʻofa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.