2010–2019
Haʻu ʻo Mamata
ʻOkatopa 2014


Haʻu ʻo Mamata

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha siasi ngāue fakafaifekau ia talu mei muʻa pea ʻe hoko maʻu pe ia ko ha siasi ngāue fakafaifekau.

ʻOku fakataumuʻa ʻeku pōpoakí ki he niʻihi ʻoku ʻikai memipa he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Te u lave fekauʻaki mo e fehuʻi mahuʻinga ʻoku fifili ki ai ha tokolahi ʻo kimoutolu: “Ko e hā ʻoku vilitaki ai ʻe Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau vahevahe ʻenau tuí mo fakaafeʻi au ke u ako ki honau siasí?”

ʻOku ou lotua e tokoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ke Ne fakaaʻu lelei ʻeku pōpoakí, ke mahino kiate kimoutolu, ʻa ʻeku tali ki he fehuʻi mahuʻingá ni.

Ko ha Fatongia Fakalangi

Kuo ngāue mateaki maʻu pē e kau ākonga faivelenga ʻa Sīsū Kalaisí pea te nau hoko maʻu pē ko e kau faifekau ngāue mateaki. Ko e faifekaú, ko ha ākonga ia ʻo Kalaisi ʻa ia ʻoku fakamoʻoni ko e Huhuʻí Ia pea malangaʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí.

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha siasi ngāue fakafaifekau ia talu mei muʻa pea ʻe hoko maʻu pe ia ko ha siasi ngāue fakafaifekau. Kuo tali ʻe he mēmipa takitaha ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻa e fatongia mafatukituki ke tokoni ʻi hono fakakakato ʻo e fatongia fakalangi ne foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene Kau ʻAposetoló, ʻo hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Fuakava Foʻoú:

“Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní. ʻĒmeni” (Mātiu 28:19–20).

ʻOku fakahoko fakamātoato ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e fatongia ke akoʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻi he puleʻanga kotoa pē kau ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku mau tui kuo toe fakafoki mai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e Siasi ne fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi onoʻahó. ʻOku maʻu ʻi Hono siasí ʻi he ʻahó ni ʻa e tokāteline, ngaahi tefitoʻi moʻoni, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouaú, mo e ngaahi fuakava ʻo ʻEne ongoongoleleí.

Ko e taimi ʻoku mau fakaafeʻi ai kimoutolu ki he lotú pe ke fanongo ki he kau faifekau taimi kakató, ʻoku ʻikai ko haʻamau feingá ke fakatau atu ha koloa. ʻI heʻemau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai ke maʻu ai ha totongi pe lau poini ʻi ha feʻauhi fakalaumālie. ʻOku ʻikai ko ʻemau feinga pē ke fakatokolahi e Siasí. Pea mahuʻinga tahá, ʻoku ʻikai ke mau feinga ke fakamālohiʻi kimoutolu ke mou tui tatau mo kimautolu. ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou fanongo ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí koeʻuhí ke mou lava ʻo ako, fakalaulauloto, lotu, mo ʻilo ʻiate koe pē pe ʻoku moʻoni pe ʻikai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mau vahevahe atú.

ʻE pehē ʻe homou niʻihi, “Ka ʻoku ou ʻosi tui kia Sīsū mo ʻEne ngaahi akonakí,” pe “ʻOku ʻikai te u fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai nai ha ʻOtua.” ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻemau fakaafe kiate kimoutolú ke fakasiʻisiʻi ai hoʻomou tui tukufakaholo fakalotú pe ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí. ʻOmi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou ʻilo ʻoku moʻoni, lelei, mo feʻunga mo hono vīkivikiʻí—pea ʻahiʻahiʻi ʻaki ʻemau pōpoakí. Hangē pē ko hono fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻEne ongo akongá ke na “haʻu ʻo mamatá” (Sione 1:39), ʻoku pehē foki ʻemau fakaafeʻi kimoutolu ke mou omi ʻo mamata pe ʻoku fakalahi mo fakamālohia ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻa e ngaahi meʻa kuo mou ʻosi tui ʻoku moʻoní.

Ko e moʻoni ʻoku mau ongoʻi ʻa e fatongia mafatukituki ke fakaaʻu e pōpoaki ko ʻení ki he puleʻanga, faʻahinga, mo e lea mo e kakai kotoa pē. Pea ko e meʻa tofu pē ia ʻoku mau fai ʻi he ʻahó ni ʻaki ʻa e mālohi ʻo ha kau faifekau taimi kakato ʻe toko 88,000 ʻoku ngāue ʻi ha ngaahi fonua tauʻatāina ʻe 150 tupu he māmaní. ʻOku tokoni e kakai tangatá mo e kakai fefine fisifisimuʻa ko ʻení ki he kaingalotu ʻo homau Siasí ke fakahoko honau fatongia fakafoʻituitui mo fakalangi ke malangaʻaki e ongoongolelei taʻengata ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, T&F 68:1).

Mahulu Ange ʻi ha Fatongia Fakalaumālie

Ko ʻemau loto vekeveke ke talaki ʻa e pōpoaki ko ʻení ʻoku ʻikai ko ha ola pē ʻo ha ongoʻi ha fatongia fakalaumālie. Ka ko ʻemau holi ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko hano fakahaaʻi ʻo ʻemau mahuʻingaʻia he ngaahi moʻoni ko ʻení. ʻOku ou tui ko e fakatātā lelei taha ke fakamatalaʻiʻaki e ʻuhinga ʻoku mau vahevahe atu ai ʻemau tuí kiate kimoutolu ʻoku maʻu iá, ʻi ha meʻa ne u aʻusia mo hoku uaifí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí fekauʻaki mo homa ongo fohá.

ʻI ha efiafi ʻe taha ne u tuʻu mo Susana ʻo ofi ki ha matapa sioʻata homau ʻapí ʻo mamata ki he vaʻinga homa ongo fohá ʻi tuʻa. Lolotonga ʻena vaʻingá, ne lavea ʻa e foha siʻisiʻí ʻi ha kiʻi fepaki. Ne vave ʻema ʻilo ʻoku ʻikai lavea lahi, peá ma fakakaukau ke ʻoua ʻe ʻoange leva ha tokoni ki ai. Naʻá ma fie ʻilo mo vakai pe kuo ʻaonga nai ʻa e ngaahi fevahevaheʻaki fakafāmili fekauʻaki mo e ʻofa fakatokouá. Ne mālie pea fakamafana ʻa e meʻa ne hokó.

Naʻe fakanonga pea taki fakalelei atu ʻe he taʻoketé hono tehiná ki fale. Naʻá ku ʻunu mo Susana ke ofi ki peito ke ma lava ʻo sio ki he meʻa ʻe hokó, pea naʻá ma mateuteu ke tokoni he vave tahá ʻo kapau ne toe ʻi ai ha lavea lahi fakaesino pe toe hoko ha fakatuʻutamaki.

Naʻe toho atu ʻe he foha lahí ha sea ki he singi ʻi peitó. Naʻá ne kaka he seá, pea tokoni leva ke kaka hake hono tehiná, fakamoʻui e vaí, peá ne lingi ha koa fufulu ipu lahi ki he lavea ʻo hono tehiná. Naʻá ne fai hono lelei tahá ke fufulu ʻa e ʻulí. ʻOku lelei taha ʻi he folofola māʻoniʻoní ʻa e meʻa ne fai ʻe he foha siʻisiʻí he meʻa ne hokó: “pea ʻe ʻi ai haʻanau ʻuhinga ke nau ngala, mo tangi, mo tangi lāulau, pea fengaʻitaki honau nifó” (Mōsaia 16:2). Pea ko e moʻoni naʻe ngala ʻa e kiʻi tamasiʻí ni!

Hili hono fufulú, ne holo mātuʻu e nimá ʻaki ha tauveli. Ne faifai pea tuku e tangi kaikailá. Hili iá, ne kaka e foha lahí ʻo fakaava e kopaté ʻo maʻu ai e kilimi faitoʻo lavea foʻou. Neongo naʻe ʻikai lavea lahi hono tehiná ka ne mei ʻosi e kilimi faitoʻo laveá hono vali kotoa ʻaki e nima ne laveá. Naʻe ʻikai toe fai e tangí, koeʻuhí naʻe ongo lelei ange ki he foha siʻisiʻí e fakanonga ʻa e kilimí ʻi he kalakala ʻa e koa fufulu ipú.

Naʻe toe foki ʻa e foha lahí ki he kōpate naʻe maʻu ai e kilimi faitoʻó ʻo ne maʻu ai e puha peniʻeiti foʻou. Naʻá ne ʻaʻau leva e puhá ʻo fakapipiki e peniʻeití ʻi he nima hono tehiná—mei he hokoʻanga ʻo e nimá ki hono tuiʻinimá kotoa. ʻI he lava ʻo faitoʻo e laveá, pea laku ʻa e kilimí mo e kofukofu peniʻeití ʻi peitó, ne hopo hifo e ongo tamaikí mei he seá ʻokú na malimali mo mata fiefia.

Ko e meʻa mahuʻinga tahá e meʻa ne hokó. Ne tānaki ʻe he foha siʻisiʻi ne laveá ʻa e toenga ʻo e peniʻeití mo e kilimi faitoʻo ne mei ʻosí, ʻo ʻalu mo ia ki tuʻa. Naʻá ne fakasio leva hono kaungāmeʻá pea kamata ʻai ki honau nimá ʻa e kilimi faitoʻó pea peniʻeitiʻi honau nimá. Naʻá ma fakatou ʻohovale mo Susana he fakamātoato, vēkeveke mo e vave ʻene fakakaukaú.

Ko e hā ne fai ai ʻe he kiʻi tamasiʻí ni ʻa e meʻa naʻá ne faí? Fakatokangaʻi ange ne fakanatula pē ʻene loto ke foaki ʻi he vave tahá ki hono kaungāmeʻá ʻa e meʻa naʻe tokoni ki ai ʻi heʻene laveá. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke fakalotolahiʻi, fakatukupaaʻi, fekauʻi pe fakamālohiʻi ke ne fai ia. Ne fakanatula pē ʻene holi ke vahevahe ha aʻusia fakataautaha ne tokoni pea ʻaonga lahi.

ʻOku fakahoko ʻe hotau tokolahi ʻa e tōʻonga tatau pē ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakanonga pe faitoʻo ʻokú ne taʻofi e mamahí ʻa ia kuo fuoloa ʻetau tofanga aí, pe ʻoku tau maʻu ha faleʻi ʻoku tokoni ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo e puputuʻú ʻi he lototoʻa mo e faʻa kātaki. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ke tau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú mo e niʻihi kehé.

ʻOku hāsino moʻoni e sīpinga ko ʻení ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga fakalaumālie mo ʻaonga tahá. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha fakamatala ʻi ha tohi folofola ʻoku ʻiloa ko e Tohi ʻa Molomoná, ki ha misi ʻa ha pālofita mo ha taki he kuonga muʻá ko Lihai. Ko e tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻi he misi ʻa Lihaí ko e ʻakau ʻo e moʻuí—ʻa ia ko e fakataipe ʻo e “ʻofa ʻa e ʻOtuá” ʻa ia ʻoku “lelei taha ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” pea ʻoku “fakafiefia taha ia ki he laumālié” (1 Nīfai 11:22–23; vakai foki 1 Nīfai 8:12, 15).

Naʻe fakamatala ʻa Lihai ʻo pehē:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku ʻalu atu ʻo kai ʻi hono fuá; peá u vakai ʻoku melie ʻaupito ia, ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuó u kai ai ʻi muʻá. ʻIo, peá u vakai naʻe hinehina hono fuá, ʻo laka hake ʻi he hinehina kotoa pē kuó u mamata ai ʻi muʻá.

Pea ʻi heʻeku kai ʻi hono fuá naʻe fakafonu ʻe ia ʻa hoku laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi; ko ia, naʻe kamata ke u fakaʻamu ke kai ai foki mo hoku fāmilí; he naʻá ku ʻiloʻi ʻoku lelei ange ia ʻi he fua kehe kotoa pē” (1 Nīfai 8:11–12; toki tānaki atu e fakamamafá).

Ko hono fakahaaʻi maʻongoʻonga ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, ʻa e ngāue feilaulau huhuʻi mo e Toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke pehē ko e fua ʻo e ʻakaú ko e fakaʻilonga ia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e fakaʻamu ʻa Lihai he taimi pe ko iá ʻi heʻene kai e fua ʻo e ʻakaú pea maʻu ʻa e fiefiá, ko ha holi lahi ange ke vahevahe ia mo tokoni ki hono fāmilí. Ko ia, ʻi heʻene tafoki kia Kalaisí, naʻe liliu ʻene ngāue mo e tōʻonga ki he niʻihi kehé ʻi heʻene ʻofa mo tokoniʻi kinautolú.

ʻOku fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha meʻa mahuʻinga ne hoko ki ha tangata ko ʻInosi naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotu fakamātoato mo tautapa kiate Iá.

Naʻá ne pehē:

“Pea naʻe holi tuʻu ʻa hoku laumālié; peá u tūʻulutui hifo ʻi he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá, pea naʻá ku tangi kiate ia ʻi he fuʻu lotu fakamātoato mo e kole tāumaʻu koeʻuhí ko hoku laumālie ʻoʻokú; peá u tangi kiate ia ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó; ʻio, pea ʻi he hoko mai ʻa e poʻulí naʻá ku kei hiki hake ʻa hoku leʻó ke māʻolunga ko ia naʻe aʻu hake ia ki he ngaahi langí.

“Pea naʻe ongo mai ha leʻo kiate au, ʻo pehē: ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, pea ʻe tāpuekina koe.

“Pea ko au, ʻĪnosi, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻikai lava ke loi ʻa e ʻOtuá; ko ia, naʻe matafi atu ʻa ʻeku ongoʻi halaʻiá.

“Peá u pehē ange: ʻE ʻEiki, ʻoku fai fēfeeʻi ia?

“Pea folofola mai ia kiate au: Ko e meʻa ʻi hoʻo tui kia Kalaisi, ʻa ia kuo teʻeki ai te ke fanongo pe mamata aí … ko ia, ke ke ʻalu, he kuo fakamaʻa koe tuʻunga ʻi hoʻo tuí.

“Ko ʻeni, naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi folofolá ni naʻe kamata ke u ongoʻi ha fakaʻamu ke monūʻia ʻa hoku kāinga, ko e kau Nīfaí; ko ia, naʻá ku lotu ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo hoku laumālié ki he ʻOtuá koeʻuhí ko kinautolu” (ʻĪnosi 1:4–9; toki tānaki atu e fakamamafá).

ʻI he tafoki ʻa ʻĪnosi ki he ʻEikí “ʻi he loto fakamātoato moʻoni” (2 Nīfai 31:13), naʻe fakautuutu ʻene hohaʻa ki he lelei hono fāmilí, kaungāmeʻá mo e ngaahi mahení.

Ko e lēsoni tuʻuloa ʻoku tau ako mei he ongo talanoa ko ʻení ko e mahuʻinga e aʻusia fakataautaha ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, kimuʻa pea tau toki fai ha tokoni ʻoku ongo mo moʻoní ʻo mahulu ʻi hono “fai pē e ngāué.” Hangē ko Lihai, ʻĪnosi, pea mo e kiʻi tamasiʻi ʻi he talanoa naʻá ku vahevahé, ʻi heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo tau ongoʻi ʻa e mamahi ʻoku fekauʻaki mo e loto veiveiua fakalaumālié mo e angahalá. Kuo tau aʻusia foki ʻa e fakamaʻa, mo e nongo ʻo e konisenisí, mo e fakamoʻui mo e fakafoʻou fakalaumālié, pea mo e tataki ʻoku maʻu pē ʻi hono ako mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi haohaoa ke ngaohi kitautolu ke haohaoa mo maʻa, ko e fakanonga ki he ngaahi kafo fakalaumālié pea toʻo atu mo e ongoʻi halaiá, pea ko e maluʻi ke tau malava ʻo faivelenga he taimi mo e koví foki, fakatouʻosi.

ʻOku ʻi ai ʻa e Moʻoni Kakató

Ki he kāinga mo e kaungāmeʻa kotoa ʻoku ʻikai ke mou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuó u feinga ke fakamatala ʻa e ngaahi ʻuhinga tefito ʻoku mau hoko ai ko ha kau faifekaú.

ʻOku ʻi ai ʻa e moʻoni kakato ʻi he māmaní neongo ʻa e ʻāʻāsili hono fakataʻeʻaongaʻi mo fakaʻikaiʻi iá. ʻI he kahaʻú, “[ʻe] tūʻulutui … ʻa e tui ʻo ia kotoa pē” mo “fakahā ʻe he ʻēlelo kotoa pe ko e ʻEikí ʻa Sīsū Kalaisi, ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí” (Filipai 2:10–11). Ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻAlo Tofu Pē Taha ʻo e Tamai Taʻengatá. ʻI heʻemau hoko ko e mēmipa ʻo Hono Siasí, ʻoku mau fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui and pea kuo fakafoki kakato mai Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimuí ni.

Ko e fakaafe ʻoku mau ʻoatu ke mou ako mo siviʻi ʻemau pōpoakí ʻoku makatuʻunga ia ʻi ngaahi lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsu Kalaisi ʻi heʻemau moʻuí. Mahalo naʻa ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku mau hā mā pe taʻeufi, pe taʻefieʻauna ʻi heʻemau ngaahi feingá. Ko ʻemau fakaʻamú ke vahevahe mo kimoutolu ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku mahuʻinga taha kiate kimautolú.

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻi he mālohi kotoa hoku laumālié, ʻoku ou fakamoʻoni ki Hono fakaʻotuá mo ʻEne moʻoní. Pea ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou “haʻu ʻo mamata” (Sione 1:39), ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.