2010–2019
Ko e Hokohoko ʻo e Fakahaá
ʻOkatopa 2014


Ko e Hokohoko ʻo e Fakahaá

He ʻikai feʻunga ʻa e fakamaau mo e fakakaukau poto ʻa e tangatá ke maʻu ai ha tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. ʻOku tau fie maʻu e fakahā mei he ʻOtuá.

Ko ʻeku ʻamanaki he ʻaho ní ke tau ongoʻi kotoa ʻe ʻofa mo e maama mei he ʻOtuá. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau fanongo he ʻahó ni ʻoku nau ongoʻi ha fie maʻu vivili ki he tāpuaki ʻo e fakahā fakatāutaha mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá.

Ki he kau palesiteni fakamisioná, mahalo ko ha lotu tāumaʻu ia ke ʻilo e founga ke fakalotolahiʻi ai ha faifekau ʻoku faingataʻaʻia. Ki ha tamai pe faʻē ʻi ha feituʻu ʻi he māmaní ʻoku hoko ai ha tau fakalilifu, ko ha fie maʻu vivili ia ke ʻilo pe ʻe hiki honau fāmilí ki ha feituʻu malu ange pe nofo pē he feituʻu ʻoku nau ʻi aí. ʻOku laungeau ha kau palesiteni fakasiteiki mo e kau pīsope ʻoku nau lotua he ʻahó ni ke ʻilo e founga ke tokoni ai ki he ʻEikí ʻo fakahaofi ha sipi hē. Pea ki ha palōfita, ke ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke ne lea ʻaki ki he Siasí pea ki ha māmani moveuveu.

ʻOku tau ʻilo kotoa he ʻikai feʻunga ʻa e fakamaau mo e fakakaukau poto ʻa e tangatá ke maʻu ai ha tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. ʻOku tau fie maʻu e fakahā mei he ʻOtuá. Pea he ʻikai ke tau fie maʻu ha fakahā pē ʻe taha ʻi he taimi puputuʻú, ka ʻoku tau fie maʻu ke toutou hoko ia. ʻOku ʻikai ke tau fie maʻu ha momeniti pē ʻe taha ʻo e mahinó mo e fiemālie taimi nounoú, ka ʻoku tau fie maʻu ha tāpuaki ʻo e fetuʻutaki hokohoko mo e ʻOtuá.

ʻOku tukuʻau mai hono fokotuʻu ʻo e Siasí mei ha kiʻi tamasiʻi naʻá ne ʻilo ʻoku moʻoni ia. Naʻe ʻilo ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá he ʻikai ke ne ʻilo ʻiate ia pē ʻa e siasi ke kau ki aí. Ko ia, naʻá ne fehuʻi ki he ʻOtuá ʻo hangē ko hono talaange ʻe he tohi ʻa Sēmisí. Naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻi ha vaoʻakau. Naʻá Na tali ʻa e fehuʻi ne mahulu atu ʻi he mālohi ʻo Siosefa ke ne talí.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ui ia ʻe he ʻOtuá ke fokotuʻu e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ka naʻe fakafoki mai ai e mālohi ke ʻomai e Laumālie Māʻoniʻoní ke lava ʻo hokohoko atu e fakahā mei he ʻOtuá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻa e fakaʻilonga ʻo e Siasi moʻoní ʻo peheni: “ʻOku hokohoko atu ʻa e fakahaá ʻi he Siasí: ʻoku maʻu ia ʻe he palōfitá maʻá e Siasí; kau palesitení ki hono siteikí, misioná, pe ko ʻene kōlomú; pīsopé ki hono uōtí; tamaí ki hono fāmilí; mo e fakafoʻituituí maʻanautolu.”1

ʻOku kamata, fakaʻosi mo hokohoko atu e founga fakaʻofoʻofa ko ia ʻo e fakahaá ʻi heʻetau maʻu e fakahā fakafoʻituituí. Tau fakatātā ʻaki ʻa Nīfai foha ʻo Līhaí. Naʻe misi ʻene tamaí. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi ʻi he fāmili ʻo Nīfaí ko e misi ʻa Līhaí ko ha fakaʻilonga e puputuʻu ʻo e fakakaukaú. Naʻe kau ʻi he misí ha fekau mei he ʻOtuá ki he ngaahi foha ʻo Līhaí ke nau fakahoko ha meʻa fakatuʻutāmaki ʻo foki ki Selusalema ke ʻomi e ʻū lauʻi peletí, ʻa ia ʻoku ʻi ai e folofola ʻa e ʻOtuá, ke nau ʻalu mo ia ʻi heʻenau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá.

ʻOku tau faʻa lea ʻaki e fakamatala lototoʻa ʻa Nīfaí ʻi hono kole ange ʻe heʻene tamaí ke nau foki ki Selusalemá. ʻOku mou ʻilo e fakaleá: “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”2

ʻI he fanongo ʻa Līhai ki hono lea ʻaki ʻe Nīfai e ngaahi lea ko iá, naʻe fakamatala ʻe he folofolá naʻá ne “fuʻu fiefia ʻaupito.”3 Naʻe fiefia koeʻuhí he naʻá ne ʻilo kuo tāpuekina ʻa Nīfai ʻaki e fakahā mahino ko e misi ʻene tamaí ko ha fetuʻutaki moʻoni mei he ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Nīfai, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe heʻeku tamaí.” Ka naʻá ne pehē, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

ʻOkú ke ʻilo mei hoʻo aʻusia ʻi ho fāmilí ʻa e ʻuhinga ne “fuʻu fiefia ʻaupito” ai ʻa Līhaí. Naʻe maʻu ʻene fiefiá mei hono ʻilo kuo maʻu ʻe Nīfai ha fakahā fakamahinó.

Kuo fokotuʻu ʻe ha mātuʻa tokolahi ha ngaahi tuʻutuʻuni fakafāmili ki he taimi ʻe foki mai ai ki ʻapi e fānau taʻu hongofulu tupú. Ka ke fakakaukau ki he fiefia ʻi he taimi ʻoku ʻilo ai ʻe he mātuʻá, ʻo hangē ko ha taha ʻi he uike kuo hilí, naʻe ʻikai ngata pē hono fokotuʻu ʻe ha fānau ne toki mavahe pē mei ʻapi ha taimi foki ki ʻapí, ka naʻá ne toe tauhi mo e Sāpaté ʻo hangē ko hono akoʻi ia ʻi ʻapí. ʻOku tolonga e fakahā ʻa ha mātuʻá, ʻi he hokohoko atu ʻo e fakahā fakafoʻituituí ʻi he fānaú.

ʻOku pau ne mahino ki heʻeku faʻeé ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻo e fakahaá. ʻI heʻeku kei talavoú, te u tāpuni fakaoloolo e matapā ki muí ʻi heʻeku foki mai kuo tuʻuapoó. Naʻe pau ke u fakalaka atu ʻi he loki mohe ʻo ʻeku faʻeé ki hoku lokí. Neongo ʻeku ʻeteʻete fakalongolongo atú, ka ʻi heʻeku feʻunga pē mo e matapā ava siʻisiʻi hono lokí, te u fanongo ki hoku hingoá, ʻi ha leʻo vaivai maʻu pē, “Hale, kiʻi hū mai angé.”

Te u hū atu ʻo tangutu he tapaʻi mohengá. ʻE fakapoʻuli ʻa e lokí. Kapau naʻá ke fanongo, te ke pehē mahalo ko e talanoa pē kau ki he moʻuí. Ka ʻoku aʻu ki he ʻahó ni, mo e toutou haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻene leá, ʻi he mālohi tatau ne u maʻu ʻi heʻeku lau hoku tāpuaki fakapēteliaké.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo e meʻa naʻá ne lotua ʻi heʻene talitali kiate au he ngaahi pō ko iá. ʻOku ou tui ko hano konga ke maluʻi au. Ka ʻoku ou tui pau naʻá ne lotu ʻo hangē ko ha lotu ʻa ha pēteliake kimuʻa peá ne foaki ha tāpuakí. ʻOkú ne lotua ʻe ongo ʻene leá ki he tokotahá ko ha folofola mei he ʻOtuá kae ʻikai ʻaʻana. Naʻe tali e tāpuaki ko ia ne lotua ʻe heʻeku faʻeé maʻakú. ʻOkú ne ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻi ha taʻu ʻe 40 tupu. ʻOku ou ʻilo pau ʻoku fiefia lahi ʻi hono tāpuekina au fakatatau mo ʻene kolé he kuó u fakatokangaʻi e fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne lea ʻakí. Pea kuó u feinga ke ʻalu mo fai e meʻa ʻokú ne ʻamanaki te u fakahokó.

Kuó u fakatokangaʻi e mana tatau ʻo e hokohoko e maʻu fakahaá ʻi he kau palesiteni fakasiteiki mo e kau pīsope ʻi he Siasí. Pea hangē ko ʻene hoko ʻi he fakahā ki he kau taki fakafāmilí, ʻoku makatuʻunga e mahuʻinga ʻo e fakahaá ʻi he maʻu ʻa e fakahā fakamahinó ʻe kinautolu ʻoku tatakí.

Ne u mamata ki he mana ʻo e fakahaá ʻi he pā ʻa e Tānakiʻanga Vai Teitoní ʻi ʻAitahō he 1976. ʻOku ʻilo ʻe hamou tokolahi e talanoa ʻo e meʻa ne hokó. Ka ʻe lava ʻo tāpuekina kotoa kitautolu he kahaʻú ʻe he sīpinga ʻo e fakahā ne maʻu ʻe he palesiteni fakasiteikí.

Naʻe lauiafe e kakai ne mavahe ʻi he ʻauha honau ʻapí. Ne tokangaʻi e ngāue tokoní ʻe ha palesiteni fakasiteiki fakalotofonua, ko ha tangata faama. Naʻá ku ʻi ha lokiako ʻi Ricks College ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi hili ʻa e fakatamakí. Ne aʻu ange ha taki mei he kautaha tokoni ʻa e puleʻangá. Naʻá ne hū ange mo hono tokoní ki he loki lahi ne fakatahatahaʻi ki ai ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻa e kau pīsopé pea mo ha kau faifekau ʻo ha ngaahi siasi fakalotofonua kehe. Naʻá ku ʻi aí he ko e tokolahi ʻo e kau hao moʻuí naʻe tokangaʻi mo nau nofo ʻi he ʻapiako ʻo e ʻunivēsiti naʻá ku palesiteni aí.

ʻI he kamata ʻa e fakatahá, naʻe tuʻu hake e fakafofonga mei he kautaha tokoni ʻa e puleʻangá ʻo kamata fakamatala mālohi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke faí. Hili ʻene lisi takitaha ha ngaahi ngāue ʻe nima pe ono naʻá ne pehē naʻe fuʻu fie maʻú, ne fanafana atu e palesiteni fakasiteikí, “Kuo mau ʻosi fai ia.”

Hili ha ngaahi miniti siʻi, naʻe pehē ange leva e tangata mei he kautaha tokoni ʻa e puleʻangá, “ʻOku ou tui ʻoku totonu ke u kiʻi tangutu pē ʻo sio.” Naʻá ne fanongo leva mo hono tokoní kae lipooti ʻe he kau pīsopé mo e kau palesiteni kaumātuʻá e meʻa kuo nau faí. Naʻa nau fakamatalaʻi ʻa e fakahinohino ne nau maʻu mei honau kau takí mo ʻosi fakahokó. Naʻa nau fakamatala foki kau ki he meʻa ne ueʻi kinautolu ke faí ʻi heʻenau fai ʻa e fakahinohino ki hono kumi e ngaahi fāmilí pea tokoniʻi kinautolú. Naʻe fuoloa e poʻulí he ʻaho ko iá. Naʻa nau helaʻia kotoa ke toe fakahaaʻi ha ongo ka ko ʻenau ʻofa pē ki he kakaí.

Naʻe fai leva ʻe he palesiteni fakasiteikí ha ngaahi fakahinohino fakaʻosi ki he kau pīsopé, peá ne fanongonongo leva ʻa e taimi ki he fakataha lipooti hokó ʻi he pongipongi hono hokó.

Naʻe aʻu mai ʻi he pongipongi hono hokó e taki ʻo e timi ʻa e puleʻangá ʻi ha miniti ʻe 20 kimuʻa pea toki kamata e fakataha lipōtí. Naʻá ku fanongo ki haʻane fanafana ange ki he palesiteni fakasiteikí, “Palesiteni, ko e hā ʻokú ke fie maʻu ke u fai mo e kau mēmipa ʻi heʻeku timí?”

Kuó u mamata ki he meʻa ne mamata ki ai e tangata ko iá ʻi he taimi ʻo e faingataʻá mo e ʻahiʻahí, ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe moʻoni ʻa Palesiteni Peeka. ʻOku hokohoko mai ʻa e fakahaá ki he kau palesiteni fakasiteikí ke hiki kinautolu ke maʻolunga ange ʻi honau potó mo e meʻa ʻoku nau lavá. Pea mahulu angé, ʻoku ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tataki ʻe he palesitení ha fakamoʻoni pau ko ʻene fekaú ʻoku mei he ʻOtuá ʻo fakafou he Laumālie Māʻoniʻoní ki ha tangata taʻe haohaoa.

Kuo tāpuekina au ke ui ke muimui ʻi ha kau taki ueʻi fakalaumālie ʻi he konga lahi ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe ui au ʻi heʻeku kei talavou siʻí ke tokoni ki ha palesiteni kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Naʻá ku hoko foki ko ha tokoni ki ha ongo palesiteni fakavahefonua, ki ha Pīsope Pule ʻo e Siasí, mo ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo ha tokoni ki ha ongo Palesiteni ʻe ua ʻo e Siasí. Kuó u mātā e fakahā kiate kinautolú pea fakapapauʻi ia ki honau kau muimuí.

ʻOku ʻikai maʻu ngofua ʻa e fakahā fakatāutaha ko ia hono talí ʻa ia ʻoku tau fakaʻānauá, pe maʻu pē ʻi hano kole. Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻunga moʻui ki he malava ke maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni pehē mei he ʻOtuá. Ko ha fakahinohino ia ki ha taha pē ʻoku fekumi ki he fakahā fakatāutahá ʻo hangē ko ia kuo pau ke tau faí.

“Tuku foki ke fonu ʻa ho lotó ʻi he manavaʻofa ki he kakai fulipē, pea ki he fale ʻo e tuí pea tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí.

“ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē.”4

ʻOku ou maʻu mei ai ha faleʻi maʻatautolu kotoa. ʻOua te ke toʻo maʻamaʻa hoʻo ongoʻi ʻofa ki he palōfita ʻo e ʻOtuá. Tatau ai pē pe ko fē feituʻu ʻoku ou ʻalu ki ai ʻi he Siasí, pe ko hai e palōfita ʻo e taimi ko iá, ʻoku kole ʻa e kaingalotú, “ʻI hoʻo foki ki he hetikuota ʻo e Siasí, kātaki muʻa ʻo fakahoko ange homau ʻofa ki he palōfitá.”

ʻOku makehe ia mei he ʻotua ʻaki ha tahá pe ongoʻi manumanumelieʻia ʻi ha moʻungaʻi tangatá. Ko ha meʻafoaki ia mei he ʻOtuá. Te ke lava ai ʻo maʻu faingofua ange ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahā fakamahinó ʻi he taimi ʻoku meʻa ai ʻi hono tuʻunga ko e palōfita ʻa e ʻEikí. Ko e ʻofa ʻokú ke ongoʻí ko e ʻofa ia ʻoku maʻu ʻe he ʻEikí ki ha taha pē ko Hano fakafofonga.

ʻOku ʻikai faingofua e meʻa ko iá ke ongoʻi maʻu pē he ʻoku faʻa kole ʻe he ʻEikí e kau palōfitá ke nau fai ha akonaki ʻoku faingataʻa ke tali ʻe he kakaí. ʻE feinga e fili ʻo hotau laumālié ke taki kitautolu ke tau loto mamahi mo fakafehuʻia e uiuiʻi ʻo e palōfitá mei he ʻOtuá.

Kuó u mamata ki he founga hono tokoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha loto vaivai ke maluʻi ha ākonga loto fakatōkilalo ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki ha fakahā fakamahino.

Naʻe fekauʻi au ʻe he palōfitá ke u foaki e mālohi ʻo e faisilá ki ha tangata ʻi ha kiʻi kolo. Ko e palōfita pē ʻo e ʻOtuá ʻokú ne maʻu e kī ke fili pe ko hai te ne maʻu e mālohi toputapu ne ʻoange ʻe he ʻEikí kia Pita ko e ʻAposetolo Pulé. Kuó u ʻosi maʻu ʻa e mālohi faisila tatau, ka te u toki lava pē ʻi ha tuʻutuʻuni ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo foaki ia ki ha toko taha kehe.

Ko ia, naʻá ku hili hoku ongo nimá ki he ʻulu ʻo ha tangata kuo fili ʻe he palōfitá ke ne maʻu e mālohi faisilá, ʻi ha loki ʻo ha ʻapisiasi mamaʻo mei Sōleki. Naʻe hā mei hono nimá ʻa e fuoloa ʻo ʻene ngāueʻi e kelekelé ke siʻi moʻui ai. Naʻe tangutu ofi pē ki ai hono hoa sino siʻisiʻí. Naʻe hā foki mei ai e fakaʻilonga ʻo e ngāue lahi fakataha mo hono husepānití ʻi ha ngaahi taʻu.

Ne u lea ʻaki e ngaahi lea ne fai ʻe he palōfitá: “ʻI he mafai mo e fatongia kuo foaki kiate au meia,” pea hoko ai e hingoa ʻo e palōfitá, “ʻa ia ʻokú ne maʻu kotoa ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he māmaní he kuonga ní, ʻoku ou foaki kiate koe ʻa e mālohi faisilá,” peá u lea ʻaki hono hingoá pea mo e hingoa ʻo e temipale ʻe hoko ai ko e faisilá.

Naʻe tafe e loʻimatá ʻi hono kouʻahé. Ne u vakai ne tangi mo hono uaifí. Naʻá ku tali pē ke na fiemālie. Naʻá ne tuʻu pea laka mai. Hanga hake pea lea leʻo siʻi mai naʻe fiefia mo mamahi pē he taimi tatau. Naʻá ne pehē naʻe saiʻia ʻaupito he ʻalu mo hono husepānití ki he temipalé, ka ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai totonu ke toe ʻalu mo ia koeʻuhí he kuo fili ia ʻe he ʻOtuá ki ha falala nāunauʻia mo toputapu moʻoni. Peá ne pehē ʻoku tupu ʻene ongoʻi ʻoku ʻikai mateuteu ke hoko ko hono hoa ʻi he temipalé koeʻuhí he ʻoku ʻikai lava ʻo laukonga pe tohi.

Ne u fakapapauʻi ange ʻe lāngilangiʻia hono husepānití ke na ō fakataha ki he temipalé koeʻuhí ko hono mālohi fakalaumālié. Ne u feinga ʻi he kiʻi ʻilo siʻisiʻi ki heʻene lea fakafonuá, ʻo talaange kuo fakahā kiate ia ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he poto fakaemāmani kotoa pē.

Naʻá ne ʻilo ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālié kuo fai ʻe he ʻOtuá ha falala fakalangi ki he husepāniti naʻe ʻofa aí ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá. Naʻá ne ʻilo ʻoku maʻu e ngaahi kī ke foaki e mālohi faisilá ʻe ha tangata ne teʻeki ke ne mamata ai pe ʻilo kimuʻa ka naʻá ne ʻiloʻi ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ʻilo ʻo ʻikai fie maʻu ke toe talaange ʻe ha fakamoʻoni moʻui, ne lotua ʻe he palōfitá e hingoa ʻo hono husepānití. Naʻá ne ʻiloʻi kuo uiuiʻi ia ʻe he ʻOtuá.

Naʻá ne ʻiloʻi foki ʻe hanga ʻe he ouau ʻe fakahoko ʻe hono husepānití ʻo silaʻi ʻa e kakaí ki ʻitāniti ʻi he nāunau fakasilesitialé. Naʻá ne fakapapauʻi ʻi hono ʻatamaí mo e lotó ʻoku kei hokohoko atu e talaʻofa ne fai ʻe he ʻEikí kia Pitá, ʻi he Siasí: “Ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí.”5 Naʻá ne ʻilo ia ʻi he fakahā mei he ʻOtuá.

Tau foki muʻa ki hotau kamataʻangá. “ʻOku hokohoko atu ʻa e fakahaá ʻi he Siasí: ʻoku maʻu ia ʻe he palōfitá maʻá e Siasí; kau palesitení ki hono siteikí, misioná, pe ko ʻene kōlomú; pīsopé ki hono uōtí; tamaí ki hono fāmilí; mo e fakafoʻituituí maʻana.”6

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia. ʻOku ongona ʻe he Tamai Hēvaní hoʻomou lotú. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu.ʻOkú Ne ʻafioʻi homou hingoá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, mo hotau Huhuʻí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu ʻo mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku mou makupusí.

ʻOku lilingi hifo ʻe he ʻOtuá e fakahaá ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ki Heʻene fānaú. ʻOku folofola ki Heʻene palōfita ʻi he māmaní, ʻa ia ko Tōmasi S. Monisoni ʻi he ʻahó ni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú ne maʻu mo fakaʻaongaʻi kotoa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní.

ʻI hoʻo fanongo he konifelenisí ni ki he ngaahi lea ʻa kinautolu kuo ui ʻe he ʻOtuá ke fakafofongaʻi Iá, ʻoku ou fakatauange ke mou maʻu e fakahā fakamahino ʻoku fie maʻu ke mou ʻilo ai homou hala foki ki ʻapí, ke nofo mo Ia ʻi ha fāmili kuo silaʻi ʻo taʻengata. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.