2010–2019
O Le Ola e Faavavau—ia Iloa lo Tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso
Oketopa 2014


O Le Ola e Faavavau—ia Iloa lo Tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso

O le Atua ma Keriso o Laua moni lava o se Tama ma se Atalii—o ni tagata taitoatasi mavaevae ma eseese ua tuufaatasia atoa i lo La faamoemoega.

I le tele o tausaga ua mavae, sa ou maua ai se avanoa e suesue ai i molimau faaiu a perofeta i tisipenisione taitasi. Sa latou tuuina mai uma se tautinoga mamana e uiga i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso.

A o ou faitauina nei molimau—ma le tele o isi molimau faapena i le aluga o tausaga—na ootia lava au i le lagona o le loloto o le alofa o le Tama Faalelagi i Lona Alo ulumatua ma le auala ua faaalia ai e Iesu Lona alofa e ala i Lona usiusitai i le finagalo o Lona Tama. Ou te molimau atu a tatou faia le mea e talafeagai e iloa ai i Laua ma iloa ai lo La alolofa mo le tasi ma le isi o le a tatou maua “le meaalofa silisili o meaalofa uma a le Atua”—le ola e faavavau.1 Aua “o le ola e faavavau foi lenei ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai o Iesu Keriso lea.”2

E mafai faapefea ona avea lenei meaalofa ma au meaalofa? E oo mai e ala i se mataupu o faaaliga faaletagata lava ia, lea ua uma ona tautalagia ma aoaoina i lenei taeao.

E te manatua le taimi muamua na e iloa ai o loo i ai se Atua ma mafai ona lagonaina Lona alofa? A o ou tamaitiiti, sa masani ona ou sioa atu i fetu o le lagi ma mafaufau loloto ma lagonaina Lona afio ai. Sa faageetia au i le matamata atu i le matagofie ofoofogia o foafoaga a le Atua—mai lava i iniseti ninii e oo atu i laau uumi i lugā. A o ou iloaina le matagofie o lenei lalolagi, sa ou iloaina e alofa le Tama Faalelagi ia te au. Sa ou iloa o au o Sona atalii moni faaleagaga ma o i tatou uma o atalii ma afafine o le Atua.

Na faapefea ona ou iloa lenei mea? atonu tou te fesili ai. O loo aoao mai tusitusiga paia, “I ni isi ua tuuina mai i ai e le Agaga Paia ia latou iloa o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, ma … i ni isi ua tuuina mai i ai ia talitonu ia latou upu, ina ia mafai ona latou maua o le ola e faavavau pe afai latou te faamaoni pea.”3 Mai la’u lava vaai, e le faapea o le uiga o lenei mea o le a faavavau ai lava ona faalagolago nisi tagata i molimau a isi.

Sa tuputupu ae la’u lava ia molimau a o ou aoao e uiga i le Tama Faalelagi ma le Faaola mai aoaoga ma molimau a ou matua, faiaoga, tusitusiga paia—lea na ou faitauina ma le filiga—aemaise lava le Agaga Paia. A ou faaaogaina le faatuatua ma usiusitai i poloaiga, e molimau mai le Agaga Paia o mea sa ou aoaoina e moni. O le auala lenei sa ou iloa ai mo au lava ia.

I lenei faagasologa, o le saili atu mo faaaliga faaletagata lava ia, o le ki lea. Ua valaaulia e Nifae i tatou taitoatasi: ia “taumamafa fiafia i afioga a Keriso; aua faauta, o afioga a Keriso o le a tau mai ai ia te outou mea uma e tatau ona outou faia.”4

A o lei oo i lo’u valu tausaga, sa ou suesue ai ia iloa atili e uiga i le papatisoga. Sa ou faitau i tusitusiga paia ma tatalo. Sa ou aoao o le a ou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia pe a faamauina au. Sa amata foi ona ou malamalama o le Atua ma Keriso o Laua moni lava o se Tama ma se Atalii—o ni tagata taitoatasi mavaevae ma eseese ua tuufaatasia atoa i lo La faamoemoega. “Tatou [te] alolofa ia te [i Laua], aua na [La] muai alofa mai ia te i tatou.”5 Ma sa ou matauina pea lava pea le auala na La alolofa ai i le tasi ma le isi ma galulue faatasi ai mo lo tatou lelei. Faafofoga i nisi o nai mau e tele o loo aoao mai ai lenei upumoni:

A o aoao mai e uiga i le muai olaga, sa faasino atu le Tama Faalelagi ia Iesu Keriso o “lo’u Atalii Pele, o le o la’u Pele ma la’u Filifilia mai le amataga.”6 A o foafoaina e le Tama le lalolagi, sa Ia faia e ala i [Lona Atalii e] Toatasi na Fanaua”.7

Sa ta’u atu i le tina o Iesu, o Maria, o le a ia fanauina “le Alo o le Silisili ese.”8 Ma a o talavou Iesu, na Ia tau atu i Lona tina e “tatau ona i ai [o Ia] i le fale o [Lona] Tama.”9 I ni tausaga mulimuli ane, ina ua papatisoina le Faaola, sa fetalai mai le Tama Faalelagi mai le lagi, e faapea, “O lou Atalii pele lena, ua ou fiafia lava ia te ia.”10

Ina ia aoao Ona soo e tatalo, sa fetalai ai Iesu i upu nei:

“Lo matou Tama e, o i le lagi, ia paia lou suafa.

“Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.”11

Sa Ia aoao atu ia Nikotemo, “Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi.”12 Ma sa Ia faamalamalama atu Ana vavega i le fetalai atu, “E le mafai e le Atalii ona fai o se mea na o ia lava; a o mea na te vaai atu i le Tama o faia, o mea foi o faia e ia, o loo faia foi ia lava mea e le Atalii.”13

A o tulalata atu i le itula o le Togiola, sa tatalo ai Iesu, ua faapea atu: “Lo’u Tama e, ua oo mai le aso. … Ua ou tuu atu le viiga ia te oe i le lalolagi; ua ou faaumaina le galuega na e tuuina mai ia te au ou te faia.”14 Ona oo lea ina a o mamafatu a tatou agasala i Ona luga, sa Ia aioi ai, “Lo’u Tama e, afai e mafai, ia ave ese lenei ipu ia te au; a e aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo.”15 I Ona toe taimi lava i luga o le satauro, sa tatalo ai Iesu, “Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua latou faia” ona alaga ai loa lea, “Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u nei agaga i ou aao.”16

Ona Ia asiasi atu lea i agaga o i latou o e ua maliliu, i le lalolagi o agaga, e tuu atu ia i “latou le mana e tutulai mai ai, pe a mavae lona toetu mai i le oti, e ulu atu i le malo o lona Tama.”17 Ina ua mavae le Toetu o le Faaola, sa Ia faaali atu ia Maria le Makatala, ma fetalai atu, “Ou te alu a’e i lo’u Tama ma [lo] outou Tama.”18

Ina ua afio atu o Ia i tagata i le konetineta o Amerika, sa faailoa atu e Lona Tama o Ia ma fetalai atu, “Faauta i lou Atalii Pele, o le ua ou fiafia lava i ai, o le ua ou faamamaluina ai lou igoa.”19 Ina ua afio ifo Iesu i tagata i le malumalu, sa Ia faailoa atu o Ia lava, e faapea: “Faauta, o Au o Iesu Keriso. … ua Ou … faamamaluina lou Tama i lou aveina i ou luga o agasala a le lalolagi.”20 Ina ua Ia aoao mai Lana aoaoga faavae, sa Ia faamalamalama mai:

“O le mataupu lea na tuu mai e le Tama ia te au; ma ou te molimau atu e uiga i le Tama, ma e molimau mai le Tama e uiga ia te au.”21

“E moni … o le Tama ma a’u ua tasi.”22

O mafai ona tatou vaaia se mamanu i nei mau o loo molimau mai i le Tama ma le Alo o ni tagata taitoatasi ma mavaevae? Ae faapefea la ona tasii Laua? E le faapea o Laua o se tagata e tasi ae ona o i Laua ua autasi i le faamoemoe, ma ua tuuto faatasi ia “aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata.”23

O Iesu o se Atua, ae o loo faaauau pea ona Ia tuueseina o Ia Lava o se tagata toatasi e ese mai [Lona Tama] e ala i le tatalo atu i Lona Tama ma fetalai atu o loo Ia faia le finagalo o Lona Tama. I le taimi o Lana galuega i sa Nifae, sa Ia aioi atu ai, “Le Tama e, ou te le tatalo mo le lalolagi, ae mo i latou ua e tuuina mai ia te au mai le lalolagi, … ina ia mafai ona ou i ai i totonu o i latou e pei ona i ai oe, le Tama, i totonu ia te au, ina ia tasi i tatou, ina ia faamamaluina au ia i latou.”24

A mafaufau atu i lenei tulaga, e le o faateia i tatou i le amata ai o le Toefuataiga o le talalelei i le faaaliga o ni tagata faamamaluina se toalua ae le toatasi. I lea lava Uluai Faaaliga, sa molimau mai ai le Perofeta o Iosefa Samita: “Sa fetalai mai le tasi o i laua ia te au, ma fofoga mai ia te au i lo’u igoa ma fetalai mai, a’o tusi ane i le tasi—O Lo’u Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia.”25

O le perofeta talavou, sa alu atu i le togavao e saili po o le fea o ekalesia e tatau ona ia auai, sa ia alu atu ma se faatuatua e lē masalosalo, ma toefoi mai ma se malamalama ma se molimau o le Atua moni e toatasi ma Iesu Keriso, lea na auina mai e le Atua. O Iosefa e faapei foi o perofeta na muamua atu ia te ia, sa avea i le taimi lena ma se meafaigaluega mo le toefuataiina mai i le lalolagi o le malamalama lea e tau atu i le ola e faavavau.

E mafai foi ona e saili i lo tatou Tama Faalelagi ma “lenei Iesu o le ua [molimau] i ai le au perofeta ma aposetolo,”26 i tusitusiga paia ma i lenei konafesi aoao. A e saili atu mo se molimau patino—lau oe faaaliga faaletagata lava ia—o le a e iloaina ai ua saunia e le Tama Faalelagi se auala faapitoa mo oe ia iloa ai le upumoni mo oe lava ia: e ala i le tagata lona tolu o le Aiga Atua, o se peresona o agaga lea ua tatou iloaina o le Agaga Paia.

“Ma pe a outou maua nei mea,”—e aofia ai ma mea ua ou faasoa atu i le asō—“Ou te apoapoai atu ia te outou ia outou ole atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe ua le moni ea nei mea; ma afai tou te ole atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso, o le a ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia.

Ma o le mana o le Agaga Paia e mafai ona outou iloa ai [ma le mautinoa] le moni o mea uma lava.”27

Uso e ma tuafafine, ou te molimau atu e finagalo le Tama Faalelagi ia i tatou ia saili i lenei malamalama i le taimi nei. O loo alaga mai le efuefu ia upu a le perofeta o Helamana: “Ia manatua, ia manatua o luga lava o le papa o lo tatou Togiola, o Keriso lea, le Alo o le Atua, e ao ina oulua atinae ai lo oulua faavae … , o se faavae lea afai e atiae ai tagata e le mafai lava ona pauu i latou.”28 E moni lava, o le a tatou le toilalo ai.

O le faavae mautinoa o Iesu Keriso lea. O Ia “o le Papa o le Lagi.”29 A tatou fausia o tatou fale e faavae ia te Ia, e to mai uaga o aso e gata ai, e ono oo mai lologa, ma e ono to mai matagi, ae o le a tatou le pauu lava. O le a tatou le toilalo, aua o le a faavae o tatou aiga ma auaiga i luga o Keriso.30

Ou te molimau atu o se fale faapena, o “se fale o le mamalu.”31 O iina tatou te faatasitasi ai e tatalo i lo tatou Tama Faalelagi i le suafa o Iesu Keriso, Lona Alo Pele. O iina tatou te vivii atu ai ma avatu le faafetai ia i Laua. O iina tatou te maua ai le Agaga Paia ma le “folafolaga o le ola e faavavau [Na] te tuu [mai ia i tatou], o le mamalu lava lea o le malo selesitila.”32

Ou te tuu atu la’u molimau faapitoa o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso lea, o loo soifua o Ia, e alofa ma puipuia i tatou e lo tatou Tama Faalelagi e Faavavau, o loo i ai lo tatou perofeta i lenei tisipenisione—o Peresitene Thomas S. Monson—e taitaia ma taialaina i tatou. O loo molimau mai le Agaga Paia e moni lenei mea ia i latou taitoatasi o e o atu ma saili le malamalama. I le suafa o Iesu Keriso, amene.