2010–2019
Tauʻatāina ʻo Taʻengata, ke Fili Maʻanautolu
ʻOkatopa 2014


Tauʻatāina ʻo Taʻengata, ke Fili Maʻanautolu

Ko e finangalo ia e ʻOtuá ke tau hoko ʻo tauʻatāina pea malava ke tau aʻusia ʻa e meʻa kotoa te tau malava fakaesino mo fakalaumālié.

ʻOku kau he tulama ʻa Viliami Seikisipia ko e The Life of King Henry V  ha meʻa ne hoko ʻi ha pō ʻe taha ʻi ha ʻapitanga fakakautau ʻIngilani ʻi ʻAkinikooti kimuʻa pea nau tau mo e kau tau Falaniseé. Ne hāʻele atu ʻa e Tuʻi ko Henelií ʻi he lotolotonga ʻo ʻene kau taú ʻoku ʻikai fuʻu maama pea kuó ne fakapuli ʻo ʻikai ke nau ʻilo ia. Naʻá ne talanoa mo kinautolu ʻo feinga ke ʻilo e tuʻunga loto falala ʻo ʻene kau tau tokosiʻí, pea ʻi he ʻikai ke nau ʻilo iá, ne nau fakamatala loto tauʻatāina. Ne nau talanoa pe ko hai ʻokú ne fatongia ʻaki e meʻa ʻoku hoko ki he kau tangatá he taú—ko e tuʻí pe ko e sōtia takitaha.

Ne pehē ʻe he Tuʻi ko Henelií, “ʻOku ou pehē he ʻikai ha feituʻu te u toe mate fiemālie ai ka ʻi he ngāue fakakautau ʻa e tuʻí; he ʻoku totonu ʻene taumuʻá.”

Ne tali mai ʻe Maikolo Viliami, “Ko ha fakakaukau foʻou ia.”

Ne toe pehē mai ha sōtia, “ʻIo, pe lahi ange ia he meʻa ʻoku totonu ke tau ʻiló; kuo feʻunga ʻemau ʻilo ko e kakai kimautolu ʻa e tuʻí: kapau ʻoku hala ʻene taumuʻá, ʻoku ʻikai ke mau halaia he ko ʻemau talangofua pē ki he tuʻí.”

Ne toe tānaki atu ʻe Viliami, “Kapau ʻoku ʻikai lelei e taumuʻá, ko e tuʻí pē ʻokú ne fatongia ʻaki e ngaahi meʻa ne hokó.”

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he ʻikai tui ki ai ʻa e Tuʻi ko Henelií, “ʻOku ʻi ai e fatongia ʻo e taha kotoa ki he tuʻí; ka ʻoku takitaha fatongia ʻaki ʻe he taha kotoa hono laumālie pē ʻoʻoná.”1

ʻOku ʻikai feinga ʻa Seikisipia ke fakaleleiʻi e fakakikihi he talanoá, ka ʻoku hokohoko atu e fakakikihí ni ʻi hotau taimí ʻi ha ngaahi founga kehekehe—ko hai ʻokú ne fatongia ʻaki e meʻa ʻoku hoko heʻetau moʻuí?

ʻOku fai e fakahehema he taimi ʻoku hoko ai ha koví ke tau tukuakiʻi e niʻihi kehé pea aʻu pē ki he ʻOtuá. ʻOku faʻa hoko mai mo e ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki ha meʻa, pea feinga leva ha niʻihi fakafoʻituitui pe kulupu ke hingaki e fatongia ki heʻenau leleí ki ha kakai kehe pe puleʻangá. ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ʻi he meʻa fakalaumālié ʻoku ʻikai fie maʻu ʻa e tangatá mo e fefiné ke feinga ke angatonu fakatāutaha—koeʻuhí ʻoku ʻofa mo fakamoʻui kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he “tuʻunga ʻoku tau ʻi aí.”

ʻOku finangalo e ʻOtuá ke ngāue ʻEne fānaú ʻo fakatatau mo e tauʻatāina ke fili kuó Ne foaki kiate kinautolú, “koeʻuhí ke lava ʻo ʻekeʻi mei he tangata kotoa pē ʻa ʻene ngaahi angahala ʻaʻaná ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú.”2 Ko ʻEne palaní mo Hono finangaló ʻoku tau maʻu ai ʻa e tefitoʻi fatongia ke tau fili ʻi he ngaahi palopalema ʻo ʻetau moʻuí. He ʻikai hanga ʻe he ʻOtuá ʻo puleʻi ʻetau moʻuí pe puleʻi kitautolu ʻo hangē kitautolu ko Haʻane tamapua pea hangē ko e fokotuʻu ne fakahoko ʻe Lusifaá. Pea he ʻikai loto ʻa ʻEne kau palōfitá ke nau “pule” ʻo fetongi e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi, “ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ke fiemālie ha mēmipa ʻo e Siasí he māmaní pe ʻi langi ʻi ha meʻa pē ʻoku ou fai, tukukehe kapau ko hono fakafiemālieʻi kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e laumālie ʻo e fakahaá. ʻOku ou fakaʻamu ke nau ʻiloʻi pea maʻu e mahinó ʻiate kinautolu pē.”3

ʻOku ʻikai ke fakahaofi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he “tuʻunga ʻoku tau ʻi aí,” ko e ʻuluakí, koeʻuhí ko e “tuʻunga ʻoku tau ʻi aí” ʻoku tau taʻemaʻa, pea “ʻoku ʻikai lava ke nofo [ʻi hono ʻaó] ha meʻa ʻoku taʻemaʻa …; he ʻoku hangē ko e lea ʻa ʻĀtamá, ko e Tangata ʻo e Māʻoniʻoní ʻa hono huafá, pea ko e huafa ʻo hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú ko e Foha ʻo e Tangatá [ʻo e Māʻoniʻoni].”4 Pea ko hono uá, ʻe ʻikai ngāue ʻa e ʻOtuá ke ne ngaohi kitautolu ki ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau fili ke aʻusia. Ko e moʻoni, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, he ʻikai ke Ne fakamālohiʻi pe liʻaki ai kitautolu. Ka te Ne tokoniʻi mo tataki kitautolu. ʻOku fakahā moʻoni e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene ngaahi fekaú.

ʻOku totonu (pea ʻoku tau fai ia) ke tau fiefia ʻi he palani kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻoku tau lava ai ʻo fai ha fili ke tau fili maʻatautolu pea ʻausia hono ngaahi nunuʻá, pe ko ia ʻoku fakahā mai ʻe he folofolá, ke “ʻiloʻi ʻa e meʻa mahí, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻa e leleí.”5 ʻOku tau houngaʻia ʻo taʻengata ʻi hono ikunaʻi ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻa e ʻuluaki faiangahalá kae lava fanauʻi kitautolu ki he māmaní kae ʻikai tauteaʻi kitautolu koeʻuhí ko e maumaufono ʻa ʻĀtamá.6 ʻI hono huhuʻi kitautolu mei he Hingá, ʻoku tau kamata e moʻui taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea “hoko ai ʻo tauʻatāina ʻo taʻengata, ʻo tau ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ke fili [maʻatautolu] pē kae ʻikai fakamālohiʻi ke ngāue ʻi ha faʻahinga founga.”7 ʻE lava ke tau fili ke fai ʻa ia ʻoku tau loto ki aí, pea hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá ʻi Heʻene tokoní.8

ʻOku fakaʻatā mai ʻe he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau aʻusia e tuʻunga ʻoku tau fakaʻamuá. ʻE lava ke toʻo ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne ʻaloʻofá ʻa ʻetau taʻemalava ko ia ke moʻui ʻaki maʻu pē e fono fakasilesitialé ʻi he haohaoá, kae lava ke tau fakatupulaki ha ʻulungaanga faka-Kalaisi. Ka ʻoku fie maʻu ʻe he fakamaau totonú ia ke ʻoua naʻa hoko ʻeni kae ʻoua ke tau loto fiemālie mo kau ki ai. Kuo pehē maʻu pē ia. Ko ʻetau ʻi heni ʻi he sino fakamatelié he māmaní, ko e ola ia ʻo ha fili ne tau takitaha fai ke kau ʻi he palani ʻa ʻetau Tamaí.9 Ko ia ai ko e fakamoʻuí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻene hokó ʻi ha ueʻi pe finangalo fakalangi ʻataʻatā pē.10

Ko e fakamaau totonú ko ha ʻulungaanga mahuʻinga ia ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau tui ki he ʻOtuá he haohaoa Hono tuʻunga fakalangí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá “He ʻoku ʻikai hāʻele ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi hāʻeleʻanga pikopiko, pea ʻoku ʻikai foki te ne afe ki he nima toʻomataʻú pe ki he nima toʻohemá, pea ʻoku ʻikai foki te ne fai ʻo kehe mei he meʻa kuó ne folofola ʻakí, ko ia ʻoku hangatonu ʻa hono ngaahi hāʻeleʻangá, pea ko hono halá ʻoku tatau ai pē ʻo taʻengata”11 pea ʻoku “ʻikai filifilimānāko ʻa e ʻOtuá ki he kakaí.”12 ʻOku tau fakafalala ki he ngaahi ʻulungaanga fakalangi ʻo e fakamaau totonú, koeʻuhí ko ʻetau maʻu ʻa e tuí, loto falalá, mo e ʻamanaki leleí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ʻa e ʻOtuá ʻo fai koeʻuhí ko e ola ʻo e fakamaau totonú. He ʻikai te Ne lava ʻo fakahaofi noa pē ha taha kae tauteaʻi ha niʻihi. He ʻikai ke Ne “lava ke mamata ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia.”13 He ʻikai ke Ne lava ʻo tuku ke toʻo ʻe he ʻaloʻofá ʻa e fakamaau totonú.14

Ko e fakamoʻoni mālohi ʻo fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ʻa ʻEne fokotuʻu ko ia ke kaungā-fononga mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻaloʻofá. Koeʻuhí ʻokú Ne fakamaau totonu kuó Ne fokotuʻutuʻu ai ha founga ke fakahoko ʻe he ʻaloʻofá ʻa hono fatongia ʻi hotau ikuʻanga taʻengatá. Ko ia ai, “ʻoku fai ʻe he fakamaau totonú ʻa ʻene ngaahi ʻeke kotoa pē, pea ʻoku kumi foki ʻe he ʻaloʻofá ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻaná.”15

ʻOku tau ʻilo ko e “ngaahi mamahi mo e mate ʻaʻana ʻa ia naʻe ʻikai ke ne fai ha angahalá, ʻa ia naʻe hoifua lelei ki ai [ʻa e Tamaí]; … ki he toto ʻo [Hono] Fohá ʻa ia naʻe lilingí”16 ʻa ia naʻá ne fakafiemālieʻi e fie maʻu ʻa e fakamaau totonú, ʻoatu mo e ʻaloʻofá, pea huhuʻi kitautolú.17 Neongo ia, “fakatatau ki he fakamaau totonú, ʻe ʻikai lava ʻo fakahoko ʻa e palani ʻo e huhuʻí, tuku kehe ʻo ka toki fakatomala.18 Ko e fie maʻu ia mo e faingamālie ke fakatomalá ʻokú ne fakaʻatā e ʻaloʻofá ke fakahoko ʻene ngāué kae ʻikai ke ne tāmoloki ai e fakamaau totonú.

Ne ʻikai pekia ʻa Kalaisí ke fakahaofi noa pē ka ke ʻomi e faingamālie ʻo e fakatomalá. ʻOku tau fakafalala “kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí.”19 ʻi he founga ʻo e fakatomalá, ka ko e ngāue ko ia ki he fakatomalá ko ha loto fiemālie ke liliu, ʻo hoko ia ko e meʻa ʻoku tomuʻa fie maʻu ki hono maʻu ʻo e meʻaʻofa ʻo e ʻaloʻofá, pea fakangofua mai leva ʻe he ʻOtuá ke tau malava ʻo fatongia ʻaki pē kitautolu. Ko ia ʻoku fakaʻapaʻapaʻi mo poupouʻi ʻe he fakatomalá ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí: “Pea ko ia ʻoku lava ʻe he ʻaloʻofá ʻo totongi ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú, pea ʻōʻōfaki ʻa kinautolu ʻaki ʻa e toʻukupu ʻo e maluʻí, ka ko ia ia ʻoku ʻikai ke ne ngāue ʻaki ʻa e tui ke fakatomalá te ne tuʻutāmaki ia ʻi hono kotoa ʻo e fono ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú; ko ia ko ia pē ʻokú ne maʻu ʻa e tui ki he fakatomalá ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e palani lahi mo taʻengata ʻo e huhuʻí.”20

Ko e meʻa kehe ʻa e ʻikai mahino ʻa e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá; pea ko e meʻa kehe ʻa hono fakaʻikaiʻi ʻa e ʻOtuá pe ko ʻEne pule aoniú, ka te na iku loua ki ha meʻa ʻoku siʻisiʻi—pe ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻoku toe siʻi ange- pea mei he meʻa te tau malavá. ʻOku tatau pē ʻa e ʻOtua ʻoku ʻikai ke ne fie maʻu ha meʻa mei hono kakaí mo ha ʻOtua ʻoku ʻikai ke ne ʻi ai. Ko ha māmani ʻoku ʻikai ke ʻi ai e ʻOtuá ʻoku hoko ia ko ha māmani ʻoku hala he moʻoni kakató mo e fakamaau totonú. Ko ha māmani ʻoku tali fakamāmani lahi e kehekehe ʻa e totonú mo e halá ki he taha kotoa.

Ko e tui feliliuakí (relativism) ʻoku ʻuhinga ia ʻoku taki taha pule pē kiate ia. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ko e kau taʻe tui ʻOtuá pē ʻoku kau atu ki he ʻilo fakafilōsefa ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku tui ʻOtua ka ʻoku nau kei tui pē ʻoku nau fili fakafoʻituitui e meʻa ʻoku tonu mo halá. Ne pehē ʻe ha taha lahi kei talavou: “He ʻikai te u lava ke pehē ʻoku hala ʻa e tui faka-Hinituú pe faka-Katoliká pe hoko ko ha taha siasi ʻIngilani—ʻoku ou pehē ʻoku makatuʻunga pē ia he meʻa ʻokú ke tui ki aí. … ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku ʻi ai ha tonu pe hala.”21 ʻI hano fakafehuʻi ha taha kehe ʻo kau ki he fakavaʻe ʻo ʻene tui fakalotú, naʻá ne tali ʻo pehē: “Ko au pē ia—ʻoku fakaʻosi kotoa ki he meʻa ko iá. ʻE lava fēfē ke puleʻi ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí?”22

ʻOku hangē ha fakamālohí ʻa hono fakahaaʻi ha foʻi moʻoni fakamāmani lahi ʻoku taʻeliuá, ki he niʻihi ko ia ʻoku tui ki ha faʻahinga meʻa pē pe tala ʻoku moʻoni e meʻa kotoa peé—“ʻOku ʻikai totonu ke fakamālohiʻi au ke u tui ʻoku moʻoni ha meʻa ʻoku ʻikai ke u saiʻia ai.” Ka ʻoku ʻikai liliu ai ʻa e moʻoní. He ʻikai taʻofi ʻe he fehiʻa ʻa ha taha ʻi he lao ʻo e kalāvité mei haʻane tō ʻo ka tō ʻi ha lilifa. ʻOku moʻoni tatau ia ki he fono taʻengatá mo e fakamaau totonú. ʻOku ʻikai maʻu e tauʻatāiná mei hono fakafepakiʻí ka ʻi hono fakaʻaongaʻi iá. ʻOku mahuʻinga ia ki he mālohi ʻo e ʻOtuá. Ka ne taʻeʻoua e ʻi ai tonu ha ngaahi moʻoni tuʻumaʻu mo taʻefaʻaliuá, he ʻikai hano ʻaonga ʻo e meʻafoaki ʻo e tauʻatāiná koeʻuhí he ʻikai teitei lava ke tau tomuʻa ʻilo ʻa e nunuʻa ʻo ʻetau ngāué. Ne fakahaaʻi ia ʻe Līhai ʻo pehē: “Pea kapau te mou pehē ʻoku ʻikai ha fono, te mou pehē foki ʻoku ʻikai ha angahala. Kapau te mou pehē ʻoku ʻikai ha angahala, te mou pehē foki ʻoku ʻikai ha māʻoniʻoni. Pea kapau ʻoku ʻikai ha māʻoniʻoni, ʻoku ʻikai ha fiefia. Pea kapau ʻoku ʻikai ha māʻoniʻoni pe fiefia, ta ʻoku ʻikai ha tautea pe mamahi. Pea kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua. Pea kapau ʻoku ʻikai ha ʻOtua, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa kitautolu, pe ko e māmaní; he kuo ʻikai lava ʻo hoko ha fakatupu ʻo ha ngaahi meʻa ke ngāue pe ngāueʻi; ko ia, kuo pau ke mole atu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”23

ʻI he ngaahi meʻa fakaetuʻasinó mo fakalaumālié fakatouʻosi, ko e faingamālie ko ia ke maʻu e fatongia fakatāutahá ko ha meʻafoaki ia mei he ʻOtuá pea ka ne taʻeʻoua ia he ʻikai lava ke tau aʻusia ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ʻi heʻetau hoko ko e ʻofefine pe foha ʻo e ʻOtuá. ʻOku hoko ʻa hono ʻekeʻi fakatāutaha meiate kita ʻete ngāué ko ha totonu mo ha fatongia kuo pau ke tau taukapoʻi maʻu pē; kuo ʻohofi maʻu pē ia talu mei he Tupuʻangá. Kuo pau ke tau maluʻi ʻa e malava ke ʻekea ʻetau ngāué mei he kakai pe kautaha te nau (pea ʻi ha ʻuhinga lelei he taimi ʻe niʻihi) feinga ke tau fakafalala ange. Pea kuo pau ke tau maluʻi ia mei heʻetau fakahehema ke fakaʻehiʻehi mei he ngāue ʻoku fie maʻu ke fakatupulaki e ngaahi talēnití, meʻa ʻoku tau malavá mo e ʻulungaanga faka-Kalaisí.

ʻOku ʻi ai ha talanoa ki ha tangata ne ʻikai ke ne fai ʻe ia ha ngāue. Naʻá ne fie maʻu pē ke tauhi mo tokangaekina ʻene fie maʻu kotoa pē. Naʻá ne fakakaukau, ʻoku totonu ke tauhi ia ʻe he Siasí pe ko e puleʻangá pe fakatouʻosi pē he ʻokú ne totongi tukuhau mo vahehongofulu. Ne ʻikai ha meʻa ke ne kai ka naʻá ne fakafisi ke ngāueʻi ʻene fie maʻú. Ne fakakaukau e niʻihi ne nau foʻi mo pangoʻia ke nau ʻave ā ia ki faʻitoka pea tuku pē ke mate ai he ʻoku ʻikai te ne fie fai ʻe ia ha ngāue maʻana. Lolotonga ʻenau fononga atu ki he faʻitoká, ne pehē ange ha tangata ʻe taha, “He ʻikai lava ke tau fai ʻeni. ʻOku ʻi ai haʻaku koane ke ʻoange maʻana.”

Ne nau talaange ʻeni ki he tangatá, peá ne fehuʻi ange, “Kuo toʻo hono kafukafú?”

Naʻa nau tali mai, “ʻIkai.”

Naʻá ne pehē ange, “Sai pē ia, hoko atu e fonongá.”

Ko e finangalo ia e ʻOtuá ke tau hoko ʻo tauʻatāina pea malava ke tau aʻusia ʻa e meʻa kotoa te tau malava fakaesino mo fakalaumālié pea tauʻatāina mei he fakangatangata fakamā ʻo e masivá mo e haʻisia ki he angahalá, pea ke tau fiefia ʻi heʻete fakaʻapaʻapaʻi kita mo tauʻatāiná, pea lava ke tau mateuteu ʻi he meʻa kotoa pē ke kau mo Ia ʻi Hono puleʻanga fakasilesitialé.

ʻOku ʻikai ke u tui ʻe lava ke hoko ʻeni ʻi haʻatau ngāue toko taha pē ʻo ʻikai tokoni mai ʻa e ʻOtuá. “He ʻoku mau ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻe meʻa kotoa pē ʻe ala faí.”24 Pe ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau aʻusia ha faʻahinga tuʻunga pe ko ha kihiʻi lelei kae toki tokoni mai ʻa e ʻOtuá—te tau lava pē ʻo maʻu ʻa e tokoni fakalangí ʻi he houa kotoa ʻo e ʻahó, ʻo tatau ai pē pe ko e fē ʻa e tuʻunga ʻo e talangofuá ʻoku tau ʻi aí. Ka ʻoku ou ʻilo kuo pau ke tau fai hotau fatongiá, ngāue, fakatomala, pea fili ʻa e ʻOtuá ke Ne lava ngāue ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakatatau mo e fakamaau totonú mo e tauʻatāina ke filí. ʻOku ou kole pē ke tau fatongia ʻaki ʻetau filí pea ngāue ke ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke tokoni mai ai e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui e ʻOtuá ko e Tamaí, ko hotau Huhuʻí ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ʻi heni e Laumālie Māʻoniʻoní mo kitautolu. ʻOku ʻikai toe veiveiua ʻa ʻEna finangalo ke tokoniʻi kitautolú, pea ʻoku taʻefakangatangata ʻa ʻEna malava ke fai iá. Tau “ʻāhake pea tuʻu hake mei he efú …, “pea ko e ngaahi fuakava kuo fai ʻe he Tamai Taʻengatá mo [kitautolú], … ke fakamoʻoniʻi ia.”25 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.