2010–2019
ʻOku Ou ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Meʻá ni
ʻOkatopa 2014


ʻOku Ou ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Meʻá ni

ʻE lava ke hoko hono ʻilo pē ʻiate kitautolu ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e taha ʻo e meʻa maʻongoʻonga mo fakafiefia taha ʻo e moʻuí.

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ueʻi fakalaumālie maʻu pē kitautolu ʻe he sīpinga fakataautaha mo e ngāue tokoni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ne toki fehuʻi ki ha kau tīkoni, “Ko e hā e meʻa ʻoku mou saiʻia taha ai ʻia Palesiteni Monisoní?” Ne manatu ha tīkoni ki ha foaki ʻe Palesiteni Monisoni ʻi heʻene kei siʻí haʻane meʻavaʻinga ki hano kaungāmeʻa ne faingataʻaʻia. Ne fakamatala ha tokotaha kehe ki hano tokangaʻi ʻe Palesiteni Monisoni ha kau uitou tokolahi ʻi hono uōtí. Ne pehē ʻe he fika tolú ne ui ia ko ha ʻAposetolo ʻokú ne kei talavou pea kuó ne faitāpuekina e kakai ʻi he funga māmaní. Pea pehē ʻe ha talavou ʻe taha, “Ko e meʻa ʻoku ou saiʻia taha ai ʻia Palesiteni Monisoní ko e mālohi ʻene fakamoʻoní.”

Kuo tau ongoʻi kotoa ʻa e fakamoʻoni makehe ʻa hotau palōfitá ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻene tukupā ke muimui maʻu pē ki he ueʻi ʻa e Laumālié. ʻI hono vahevahe ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e aʻusia takitaha, ʻokú ne fakaafeʻi ai kitautolu ke tau moʻui kakato ʻaki e ongoongoleleí pea fekumi mo fakamālohia ʻa ʻetau fakamoʻoni fakatāutahá. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻene lea mei he tuʻunga malangá ni ʻi ha ngaahi konifelenisi siʻi mei heni ʻo pehē: “Kuo pau ke tau maʻu haʻatau fakamoʻoni pē ʻatautolu kae lava ke tau toʻa mo kātekina e ngaahi mālohi kotoa ʻokú ne fefūsiaki holo kitautolú … ki he feituʻu hala … . Tatau ai pē pe ʻokú ke taʻu 12 pe 112—pe ʻi he vahaʻa ʻo e ongo taʻu ko iá—te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻiate koe pē ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”1

Neongo ʻoku fakataumuʻa ʻeku lea he pōní kiate kinautolu ʻoku ofi ange ki he taʻu 12 kae ʻikai ko e 112, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ou vahevahé ʻoku ʻaonga ia ki he taha kotoa. ʻI heʻeku tali ki he lea ʻa Palesiteni Monisoní, ʻoku ou fehuʻi: ʻOku tau takitaha ʻilo nai ʻiate kitautolu pē pe ʻoku moʻoni e ongoongoleleí? ʻE lava nai ke tau loto falala ʻo pehē ʻoku ʻatautolu pē ʻetau fakamoʻoní? Te u toe lau atu e lea ʻa Palesiteni Monisoní: “ʻOku ou ʻilo ʻe maluʻi koe ʻe ha fakamoʻoni mālohi ki hotau Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí … mei he kovi mo e angahala ʻokú ne ʻākilotoa koé … Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke maʻu ha fakamoʻoni ki ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni, fai e meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu ke maʻu ʻaki haʻo fakamoʻoní. ʻOku mahuʻinga ke ʻi ai haʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau, koeʻuhí he ʻoku fakangatangata pē ʻa hono ʻaonga kiate koe e fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé.”2

ʻOku Ou ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Meʻá ni

ʻE lava ke hoko hono ʻilo pē ʻiate kitautolu ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e taha ʻo e meʻa maʻongoʻonga mo fakafiefia taha ʻo e moʻuí. Mahalo naʻa kamata ʻaki ha falala ki he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé—ʻo lea hangē ko e kau tau kei talavoú, “ʻOku ʻikai ke mau taʻetui naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau ngaahi faʻeé.”3 Ko ha kamataʻanga lelei ʻeni, ka kuo pau ke tau fakatupulaki ia. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ka ke maʻu mo fakamālohia ʻetau fakamoʻoni pē ʻa kitautolú. Kuo pau ke tau lava ʻo lea ʻo hangē ko ʻAlamaá, “ʻOku ou …ʻiloʻi ʻe au ʻa e ngaahi meʻá ni.”4

“Pea ʻoku mou pehē ʻoku fēfē ʻeku ʻiloʻi honau moʻoní?” Ne hoko atu ʻa ʻAlamā ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutlu kuo fakahā ia kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Vakai, kuó u ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe au. Pea ko ʻeni ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ia.”5

ʻOku ou Fie Vakai ki he Ngaahi Meʻa Naʻe Mamata Ki Ai ʻEku Tamaí

Ne ʻilo foki ʻe Nīfai ʻa e moʻoní ʻiate ia pē ʻo hangē ko ʻAlamaá. Hili ʻene fakafanongo ki heʻene tamaí ʻo kau ki he lahi ʻo ʻene ngaahi aʻusia fakalaumālié, ne fie ʻilo ʻe Nīfai e meʻa ne ʻilo ʻe heʻene tamaí. Ne mahulu ʻeni ʻi ha fie ʻilo pē—ko ha meʻa naʻá ne fiekaia mo fieinua ki ai. Neongo naʻá ne “fuʻu taʻu siʻi,” ka naʻá ne maʻu “ha holi lahi ke ʻilo ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá.”6 Naʻá ne fakaʻamu ke “mamata, mo fanongo, mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”7

ʻI he “nofo ʻa Nīfai ʻo fakalaulauloto ʻi [hono] lotó,” naʻe ʻave ia “ʻe he Laumālié … ki ha mounga māʻolunga ʻaupito,” pea fehuʻi ange kiate ia, “Ko e hā ʻokú ke holi ki aí?” Naʻe mahinongofua pē ʻene talí: “ʻOku ou fie vakai ki he ngaahi meʻa ʻa ia naʻe mamata ki ai ʻa ʻeku tamaí.”8 Koeʻuhí ko ʻene loto tui mo ngāue faivelengá, ne faitapuekina ʻa Nīfai ʻaki ha aʻusia fakaofo. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻamanaki ki hono ʻaloʻi, moʻui mo e Tutuki ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí; naʻá ne mamata ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he kuonga fakaʻosí—ko e ola kotoa ʻeni ʻo ʻene holi fakamātoato ke ʻilo ʻiate ia pē.9

Naʻe teuteueʻi ʻa Nīfai ʻe heʻene ngaahi aʻusia fakalaumālie pea mo e ʻEikí ke ne matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea mo e faingataʻa te ne fepaki pea mo iá. Naʻa nau ʻai ia ke ne tuʻu mālohi neongo naʻe faingataʻaʻia ʻa e niʻihi ʻa hono fāmilí. Naʻá ne lavaʻi ʻeni koeʻuhí kuó ne ako peá ne ʻiloʻi ʻiate ia pē. Kuo faitāpuekina ia ʻe heʻene fakamoʻoní

Ke Kole ʻe Ia Ki he ʻOtuá

Ne tatau pē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻAlamā ʻo “fuʻu kei taʻu siʻi” ʻi hono “ueʻi hake [ʻene] fakakaukaú ke fifili fakamātoato” ki he ngaahi moʻoni fakalaumālié. Ne hoko ʻeni ko ha taimi “hohaʻa lahi,” kia Siosefa ʻi heʻene ʻi ha ʻātakai fepakipakí kae pehē ki he ngaahi pōpoaki fakapuputuʻu ʻo kau ki he tui fakalotú. Naʻá ne fie ʻilo pe ko e fē e Siasi moʻoní.10 Ne ueʻi fakalaumālie ia ʻe he potufolofola ko ʻeni ʻi he Tohi Tapú: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá,”11 naʻá ne ngāue leva ke maʻu ha tali. Naʻá ne ʻalu ai ki ha vaoʻakau ʻi ha pongipongi fakaʻofoʻofa ʻo e tōtaʻu ʻo e 1820 ʻo tūʻulutui ʻo lotu. Koeʻuhí ko ʻene tuí pea mo e ʻi ai ha ngāue makehe ne finangalo e ʻOtuá ke ne fakahokó, ne maʻu ai ʻe Siosefa ha vīsione nāunauʻia ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sisū Kalaisí peá ne ʻiloʻi ʻiate ia pē ʻa e meʻa ke ne faí.

ʻOkú ke vakai ki ha sīpinga ʻi he meʻa ne aʻusia ʻe Siosefá ʻa ia te ke lava ʻo fakahoko ʻi hono maʻu pe fakamālohia hoʻo fakamoʻoní? Ne fakaʻatā ʻe Siosefa ke ongo ʻa e folofolá ki hono lotó. Naʻá ne fakalaulauloto moʻoni ki ai peá ne fakaʻaongaʻi ia ʻi he tūkunga ne ʻi aí. Naʻá ne ngāue leva ʻo fakatatau mo e meʻa naʻá ne ʻiló. Ko hono olá ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai nāunauʻiá—pea mo e meʻa kotoa ne hoko mai aí. Ko e moʻoni ne fokotuʻu e Siasí ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻe ha taha pē—kau ai ha kiʻi tamasiʻi faama taʻu 14—ʻo “kole ki he ʻOtuá” pea maʻu ha tali ki heʻene lotú.

Ko e Hā Leva ʻa e Fakamoʻoní?

ʻOku tau faʻa fanongo ki he pehe ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku hoko ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ko ʻenau mataʻikoloa mahuʻinga tahá. Ko ha meʻafoaki toputapu mei he ʻOtuá ʻoku tau maʻu ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ongo fiemālie, taʻeueʻia mo pau ia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ako, lotu, pea moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e ongo ia ʻo e fakamoʻoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau laumālié ʻoku moʻoni e meʻa ʻoku tau ako mo fakahokó.

ʻOku fakamatala ha niʻihi ʻo pehē ʻoku hangē ʻa e fakamoʻoní ko ha meʻa kamosi ʻuhilá—ʻoku mate pē pe moʻui; ʻoku ʻi ai hoʻo fakamoʻoni pe ʻoku ʻikai. Ko hono moʻoní, ʻoku hangē e fakamoʻoní ha fuʻu ʻakau ʻi he taimi kehekehe ʻo ʻene tupu haké mo e fakalakalaká. ʻOku maʻu e niʻihi ʻo e ngaahi fuʻu ʻakau lōloa taha ʻi māmaní ʻi he Redwood National Park ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI hoʻo tuʻu ʻi he tefito ʻo e ngaahi fuʻu ʻakaú ni, ʻoku fakaofo ke te fakakaukau ne tupu e fuʻu ʻakau takitaha mei ha kiʻi tengaʻi ʻakau siʻisiʻi. ʻOku pehē pē ʻetau fakamoʻoní. Neongo ne kamata ia ʻi ha aʻusia fakalaumālie ʻe taha, ʻoku nau tupu mo fakalakalaka ʻi hono fafangaʻi mo toutou hoko ha ngaahi meʻa fakalaumālié.

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻa e founga ʻoku tupulaki ai ha fakamoʻoní, naʻá ne fakamatala ki he tupu ha fuʻu ʻakau mei ha tengaʻi ʻakaú. Naʻá ne pehē, “Kapau te mou fakaʻatā ha potu, ke tō ai ha tenga ʻi homou lotó, vakai, kapau ko ha tenga moʻoni ia, pe ko ha tenga lelei, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou liʻaki ia ʻi hoʻomou taʻetuí, … ʻe kamata ia ke pupula ʻi homou lotó; pea ʻo ka mou ongoʻi ʻa e ngāue ʻo e pupula ko iá, te mou kamata ke pehē ʻi homou lotó—Kuo pau pē ko ha tenga lelei ʻeni, pe ʻoku lelei ʻa e folofolá, he ʻoku kamata ke langaki hake ʻe ia ʻa hoku laumālié; ʻio, ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí, ʻio ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au.”12

Ko e founga ʻeni ʻoku faʻa kamata ʻaki ha fakamoʻoní: ʻaki ha ongo toputapu, fakamaama, mo pau ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻoku moʻoni e folofola ʻa e ʻOtuá. Ka neongo e fakaʻofoʻofa e ngaahi ongo ko ʻení, ko e kamataʻangá pē ia. ʻOku ʻikai ʻosi hoʻo ngāue ke fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní—ʻo tatau pē mo e ʻikai ʻosi e ngāue ki he tupu ʻa e fuʻu toá (redwood) ʻi he taimi ʻoku huli hake aí. Kapau te tau tukunoaʻi pe taʻetokanga ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie ko ʻení, ʻo ʻikai fafangaʻi ʻaki e hokohoko atu e ako folofolá mo e lotú pea fekumi ki ha aʻusia mo e Laumālié, ʻe mole ʻa e ngaahi ongo ko iá pea fakaʻau ʻo mole ʻetau fakamoʻoní.

Hangē ko e fakalea ʻa ʻAlamaá: “Ka ʻo kapau te mou taʻetokangaʻi ʻa e fuʻu ʻakaú, ʻo ʻikai tokanga ke tauhi ia, vakai he ʻikai ke tupu hano aka; pea ʻi he hoko mai ʻa e vela ʻo e laʻaá ʻe vela ai ia, ʻe mae koeʻuhí ʻoku ʻikai hano aka, pea te mou taʻaki ia ʻo laku ki tuʻa.”13

ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻe tupulaki ʻetau fakamoʻoní ʻo tatau pē mo e tupu ha fuʻu ʻakaú: māmālie, pea ʻikai mei fakatokangaʻi, ka ko e ola ʻo ʻetau tokangaʻi maʻu peé mo e ngāue faivelengá. Naʻe palōmesi mai ʻe ʻAlamā, “Ka ʻo kapau te mou tauhi ʻa e folofolá, ʻio, tauhi ʻa e fuʻu ʻakaú ʻi heʻene kamata ke tupú, ʻi hoʻomou tuí ʻi he faivelenga lahi, pea mo e faʻa kātaki, ʻo ʻamanaki ki hono fuá, ʻe tupu hono aká; pea vakai, ʻe hoko ia ko ha fuʻu ʻakau ʻoku tupu hake ki he moʻui taʻengatá.”14

Ko e Taimí Pē ʻEni; Ko e ʻAhó ʻEni

Ne kamata ʻa ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku ako mo fakalaulauloto ki he ngaahi akonaki ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku tūʻulutui ʻo lotu ʻi he loto fakatōkilalo ki he ʻOtuá, ne fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku lotó ʻoku moʻoni e meʻa ʻoku ou laú. Ne hoko e fakamoʻoni ko ʻení ko ha kamataʻanga ia ʻo ʻeku fakamoʻoni ki ha ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí, koeʻuhí, hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Monisoní: “Ko ʻetau ʻilo pē ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ʻe toki muiaki mai ai ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita pea naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku hoko mai ai naʻe toe fakafoki mai e ongoongoleleí ʻia Siosefa Sāmita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní—ʻo kau ai ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.”15 Talu mei he ʻaho ko iá mo e lahi e ngaahi meʻa toputapu kuó u aʻusia pea kuo fakamoʻoniʻi mai kiate au ʻe he Laumalie Maʻoniʻoní ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní pea ʻoku moʻoni ʻa ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻOku ou lava ke lea fakataha mo ʻAlamā, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻa e ngaahi meʻá ni.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ko e taimí mo e ʻahó pē ʻeni ke ako pe fakapapauʻi ʻiate kitautolu ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. ʻOku takitaha ʻi ai haʻatau ngāue mahuʻinga ke fai. Kuo pau ke tau maʻu e tui ʻa ʻAlamā, Nīfai, mo e talavou ko Siosefa Sāmitá kae lavaʻi e ngāue ko iá, pea maluʻi kitautolu mei he fakatauele ʻa e māmaní ʻa ia ʻoku tau sio tonu ki aí, pea maʻu mo fakatupulaki ʻa ʻetau fakamoʻoní.

ʻOku ou hangē ko e tīkoni ne u lea ki ai ʻi muʻá, ʻoku ou tanganeʻia ʻia Palesiteni Monisoni koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoní. ʻOku hangē ia ha fuʻu toa kuo tupu ʻafaʻafá, ka naʻe pau ke tupulaki mo fakalakalaka e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Monisoní ʻi ha vahaʻataimi. ʻE lava ke tau ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē, ʻo hangē ko ia kuo fai ʻe Palesiteni Monisoní, ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ʻo māmaní, ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻo e ongoongolelei kuo Fakafoki maí, ʻo kau ai hono fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ko iá. ʻOfa ke tau ako e ngaahi meʻá ni pea ʻiloʻi ia ʻiate kitautolu pē, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.