2010–2019
Siosefa Sāmita
ʻOkatopa 2014


Siosefa Sāmita

Naʻe fili ʻe Sīsū Kalaisi ha tangata māʻoniʻoni, ha tangata angatonu, ke taki ʻi hono Toe Fakafoki Mai e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí. Naʻá Ne fili ʻa Siosefa Sāmita.

Naʻe ui ʻe he ʻāngeló ʻa Siosefa ʻaki hono hingoá ʻi heʻene ʻuluaki ʻaʻahi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono taʻu 17, mo talaange ko Molonai ia, ko ha talafekau naʻe fekauʻi mei he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke ne fai. Fakakaukau angé ki he fakakaukau ʻoku pau ne maʻu ʻe Siosefa ʻi he taimi ne fakahā ange ʻe he ʻāngeló ʻe ʻiloa hono hingoá “ʻi he leleí mo e koví ʻi he puleʻanga, faʻahinga, mo e lea kotoa peé.”1 Mahalo ko e ʻohovale he fofonga ʻo Siosefá naʻá ne ʻai ʻa Molonai ke ne toe fakamatala, ʻe fakatou talanoaʻi ia ʻi he leleí mo e koví ʻi he kakai kotoa pē.2

Naʻe muiaki māmālie mai ʻa e lelei naʻe lau kia Siosefá; ka naʻe kamata he taimi pē ko iá ʻa e lau koví. Ne tohi ʻe Siosefa, “[Hono ʻikai] fuʻu ngali kehe ke lau ha tamasiʻi taʻe-ongoongoa … ko ha taha ʻoku feʻunga hono mahuʻingá ke tokanga ki ai … [ʻa e fakatanga lahi tahá].”3

Neongo e tupulaki ʻa e ʻofa kia Siosefá, ka naʻe pehē pe mo e tāufehiʻá. Naʻe fakapoongi ia ʻi hono taʻu 38, ʻe ha kau tangata fakatanga ʻe toko 150 kuo ʻosi vali honau matá.4 Neongo naʻe ngata fakafokifā e moʻui ʻa e Palōfitá, ka ko e toki kamata pē ia e lea lelei mo e laukovi kia Siosefá.

ʻOku totonu nai ke tau ʻohovale ʻi he laukovi kuo fai kiate iá? Naʻe ui ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ko e faha mo e ʻatamai vaivai.5 Naʻe ui hotau Fakamoʻui ʻOfeiná, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e taha holi lahi, faʻa inu uaine, pea ʻiate ia ha tēvolo.6

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa hono ikuʻangá:

“ʻE ʻeke ʻe he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní ki ho hingoá, pea ʻe manukiʻi koe ʻe he kau valé, pea ʻe tauʻi koe ʻe heli;

“Ka ʻe kumi … ʻe he loto maʻá, … mo e potó, … pea mo e angamaʻá, …ʻa e ngaahi tāpuakí mei ho nimá.”7

Ko e hā ʻoku tuku ai ʻe he ʻEikí ʻa e lauʻikoví ke ō fakataha mo e leleí? Ko e ʻuhinga ʻe taha he koeʻuhí ʻoku taki ʻe he fakafepaki ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻa e kau fekumi ki he moʻoní ke nau tūʻulutui ʻo lotua e ngaahi talí.8

Ko Siosefa Sāmita ʻa e Palōfita ʻo e Fakafoki mai e Ongoongoleleí. Naʻe kamata ʻene ngāue fakalaumālié ʻi he hā mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló, hoko ai mo ha ngaahi ʻaʻahi fakalangi kehekehe. Naʻe hoko ia ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono ʻomi ʻo e folofola toputapú, tokāteline ne molé, mo e fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fie maʻu ha meʻa lahi ange ʻi he fakakaukau fakapotó ki he mahuʻinga ʻo e ngāue ʻa Siosefá; ʻoku fie maʻu ke tau hangē ko Siosefá ʻo, “kole ki he ʻOtuá.”9 ʻOku taau mo e ngaahi fehuʻi fakalaumālié ha ngaahi tali fakalaumālie mei he ʻOtuá

Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku taʻe-tui ki he Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku ʻikai ke nau tui ʻoku kei lea ha kakai fakalangi ki he kakai ʻi māmaní. ʻOku nau pehē ʻoku ʻikai malava, ʻa e ʻomi ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá ʻe ha ʻāngelo pea liliu ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻI he taʻe-tui ko iá, ʻoku nau taʻe-tali ai e fakamoʻoni ʻa Siosefá, pea fakaongoongokoviʻi ai ʻe ha niʻihi e moʻui ʻa e Palōfitá mo lohiakiʻi hono ongoongó.

ʻOku tau fakaʻofaʻia ʻi he taimi ʻoku holomui ai ha taha naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Siosefa mei heʻene tuí ʻo laukovi ki he Palōfitá.10

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻOku hangē vakavakaiʻi ʻo e Siasí … ʻi he anga ʻo e vakai ʻa kinautolu ʻoku lavakí, ko hano ʻinitaviu ʻo Siutasi ke maʻu ha mahino kia Sīsuú. ʻOku fakamatala lahi ange maʻu pē ʻa e kau lavakí ʻo kau kiate kinautolu kae ʻikai ko ia kuo nau mavahe mei aí.”11

Ne folofola ʻa Sīsū, “Tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, … pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku faikovi mo fakatanga kiate kimoutolú.”12 Tau angaʻofa muʻa kiate kinautolu ʻoku fakaangaʻi ʻa Siosefa Sāmitá, mo tau ʻiloʻi loto ko iá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá pea tau nonga koeʻuhí he naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe Molonai ʻi he kuohilí ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni.

Te tau tali fēfē ha taha fieʻilo moʻoni ʻoku hohaʻa ki he ngaahi lau kovi kuó ne fanongo pe lau ʻo kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Ka ʻoku tali lelei foki pē ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻoku ʻi he loto totonu mo faitotonú.

Ki he ngaahi fehuʻi kau ki he ongoongo ʻo Siosefa Sāmitá, te tau lava ʻo vahevahe e ngaahi lea ʻa e lauiafe ne nau ʻiloʻi tonu ia mo foaki ʻenau moʻuí ki he ngāue naʻe tokoni ʻi hono fokotuʻú. Naʻe pehē ʻe Sione Teila kimui ange, ʻa ia naʻe fanaʻi tuʻo fā ʻe he kau fakatanga naʻa nau fakapoongi ʻa Siosefá: “ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, mo e kau ʻāngeló, pea mo e tangatá, ko ha tangata lelei, fakaʻeiʻeiki, mo angatonu ʻa [Siosefa]— … [pea] naʻe haohaoa hono ʻulungaanga ʻi heʻene toko tahá pea ʻi he kakaí—pea naʻá ne moʻui mo pekia ko ha tangata ʻa e ʻOtuá.”13

Te tau lava ʻo fakamanatu ki he taha fieʻilo moʻoní ʻoku ʻikai ha meʻa sivi “moʻoni” ia ʻi he fakamatala ʻi he ʻInitanetí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala, neongo ʻene ngali moʻoní, ka ʻoku ʻikai pē moʻoni.

Naʻá ku lau he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ha fakamatala ʻi he makasini Time naʻe lipooti ai hano maʻu ha tohi, ʻoku taku ne fai ʻe Māteni Hālisi, ʻoku fehangahangai mo e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he maʻu ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná.14

Ne mavahe ha kaingalotu ʻe niʻihi mei he Siasí tuʻunga he tohi ko iá.15

ʻOku fakalolomá, he ne fuʻu vave ʻenau mavahé. Hili ha ngaahi māhina mei ai kuo ʻilo ʻe he kau mataotaó (pea vetehia mo e taha tohinima loí) ko e tohí ko e koto loi kotoa.16 Mahalo te ke fehuʻia e meʻa ʻokú ke fanongo ai he ongoongó, ka ʻoku fie maʻu ke ʻoua naʻá ke teitei veiveiua ʻi he fakamoʻoni ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá.

Te tau lava ʻo fakamanatu ki he taha fie ʻiló ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakamatala kau kia Siosefa Sāmita, neongo ʻene moʻoní, ʻe ala ʻave-halaʻi fekauʻaki mo hono kuongá mo e tūkungá.

Naʻe fakamahino mai ʻeni ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku hoko ko ha taha faleʻi maʻá e puleʻanga ʻAmeliká ʻi hono Senitā Fakafonua ki he Mapuleʻi ʻo e Mahakí ʻi ʻAtalanitā ʻi Sōsiá. Lolotonga haʻaku tatali ʻi ha meʻa ʻe taha ki ha tekisī ke ʻave au ki he malaʻevakapuná ʻi he ʻosi ʻemau fakatahá, naʻá ku faofao atu he loto musié ʻo fōngia ʻi he huelo māfana ʻo e laʻaá kimuʻa peá u toki foki ki he faʻahitaʻu momoko ʻo ʻIutaá. … Naʻá ku maʻu kimui ʻi he meilí ha tā ne ʻai ʻe ha taha faitā mo haʻane foʻi sioʻata faitā mamaʻo, ʻo maʻu e momeniti ʻeku mālōlō ʻi he musié. Naʻe tuʻu ʻi lalo ai ʻeni, ‘Fai faleʻi fakapuleʻanga ʻi he Senitā Fakafonuá.’ Naʻe moʻoni pē ʻa e taá, moʻoni mo e fakamatalá, ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e moʻoní ke taukaveʻi ha fakakaukau taʻe-totonu.”17 ʻOku ʻikai ke tau siʻaki ha meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoni koeʻuhí ko ha meʻa ʻoku teʻeki ai mahino kiate kitautolu.

Te tau ala fakamanatu ki he taha fie ʻiló naʻe ʻikai toko taha pē ʻa Siosefa ʻi he ʻaʻahi mai ʻa e kau ʻāngeló.

Naʻe tohi ʻe he kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku mau fakahā ʻi he lea fakamoʻomoʻoni, naʻe ʻalu hifo ha ʻangelo ʻa e ʻOtuá mei he langí…, pea naʻa mau vakai mo mamata ki he [ʻū lauʻi].”18 Te tau lava ke lau mo ha ngaahi fakamoʻoni kehe foki.19

ʻE lava e taha fie ʻilo moʻoní ʻo fakatokangaʻi e mafola ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ko ha fua ia ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ʻo fou he Palōfitá.

ʻOku laka hake he taimí ni ha ngaahi haʻofanga lotu ʻe 29,000 mo ha kau faifekau ʻe toko 88,000 ʻoku nau akoʻi e ongoongoleleí he funga ʻo e māmaní. ʻOku feinga ha Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe lauimiliona ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi, moʻui angatonu, tokoniʻi ʻa e masivá, mo foaki honau taimí mo e ngaahi talēnití he tokoniʻi ʻo ha niʻihi kehe.

Naʻe folofola ʻa Sīsū:

“ʻE ʻikai faʻa tupu ʻi he ʻakau leleí ʻa e fua kovi, pe tupu ʻi he ʻakau koví ʻa e fua lelei. …

… Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.”20

ʻOku mālohi ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení, ka ʻoku ʻikai totonu ke fakafalala ʻa e taha fie ʻilo moʻoní ki ai pē ke fakanonga ʻaki ʻene fekumi ki he moʻoní.

ʻOku fie maʻu ʻe he taha tui kotoa ha fakamahino fakalaumālie ki he misiona fakalangi mo e ongoongo ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku hoko ʻeni ʻi he toʻu tangata kotoa pē. ʻOku taau mo e ngaahi fehuʻi fakalaumālié ha tali fakalaumālie mei he ʻOtuá.

Lolotonga haʻaku ʻi he Matāfanga Fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití kimuí ni mai, ne fakalea mai ai ha taha ʻosi faifekau kau ki hano kaungāmeʻa kuo puputuʻu ʻi he fakamatala naʻá ne maʻu kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuo tuʻo lahi haʻana faʻa talanoa, pea naʻe hangē ne veiveiua mo e taha ʻosi faifekaú tuʻunga ʻi heʻena ngaahi pōtalanoá.

Neongo naʻá ku fakaʻamu te ne lava ʻo tokoniʻi hono kaungāmeʻá, ka naʻá ku ongoʻi hohaʻa fekauʻaki mo ʻene fakamoʻoní. Kāinga, tuku ke u fai atu ha fakatokanga: he ʻikai ke ke fuʻu ʻaonga fēfē ki he niʻihi kehé kapau ʻoku ʻikai mālohi moʻoni hoʻo tuí.

Naʻá ku heka ʻi he ngaahi uike siʻi kuo hilí ʻi ha vakapuna ki Saute ʻAmelika. Naʻe taki ʻemau tokangá ʻe he setuatá ki ha vitiō ʻo e maluʻí. Naʻe fakatokanga mai kiate kimautolu, “ʻOku ngalingali he ʻikai hoko, ka kapau ʻe fetōʻaki e ʻeá he loto vaká, ʻe ava ʻa e tāpuni ʻi ʻolunga ʻi ho nofoʻangá, pea ʻe ʻasi hifo ha meʻa mānava ki he ʻokisikená. Ka hoko ʻeni, ala hake ʻo fusi hifo kiate koe. Tui e meʻa mānavá ki ho ihú mo ho ngutú. ʻAi takai e fano haʻí ʻi ho ʻulú pea fakatonutonu ʻa e meʻa mānavá, ka fie maʻu.” Pea hoko ai e fakatokanga ko ʻení: “Fakapapauʻi ʻoku tui fakalelei hoʻo meʻa mānavá kimuʻa peá ke toki tokoni ki he niʻihi kehé.”

ʻE fakautuutu ʻa e lau kovi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻetau fākaofi atu ki he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai hōloa ʻa e ngaahi moʻoni fakakongá mo e olopoto kākaá. ʻE ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e fāmilí mo ha ngaahi kaungāmeʻa te nau fie maʻu hoʻo tokoní. Ko e taimi ʻeni ke tui fakalelei ai hoʻo meʻa mānava fakalaumālié koeʻuhí ke ke mateuteu ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku fekumi ki he moʻoní.21

ʻE lava pē ke kehekehe founga ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻE lava ke maʻu ia ʻi haʻo tūʻulutui ʻo lotu, ʻo kole ke fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá ko ha palōfita moʻoni ia. ʻE lava ke maʻu ia ʻi hoʻo lau e fakamatala ʻa e Palōfitá ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. ʻE lava ke taumalingi ki ho laumālié ha fakamoʻoni ʻi hoʻo toutou lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke maʻu ia ʻi hoʻo fai hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfitá pe ʻi hoʻo tuʻu ʻi he loto temipalé mo ʻiloʻi naʻe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ki māmani ʻa e mālohi māʻoniʻoni ke silaʻí.22 Ka ʻi he tuí mo e loto fakamātoató, ʻe fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻE malava ʻe ha lahi ʻo e vaí ʻo ʻai koe ke ke viviku, ka he ʻikai ke ne teitei lava ʻo tāmateʻi ʻa e vela māfana ʻa hoʻo tuí

ʻOku ou fai atu ha tukupā ki he toʻu tupu ʻoku fanongo he ʻahó ni pe lau e ngaahi leá ni ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí: Maʻu haʻo fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Tuku ke tokoni ho leʻó ki hono fakahoko e ngaahi lea fakapalōfita ʻa Molonaí ke fakamatala e lelei ʻa e Palōfitá. Ko e ongo foʻi fakakaukaú ʻeni: ʻUluakí, kumi ha ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ke ongoʻi mo tui ʻoku moʻoni ʻaupito. Pea vahevahe ia mo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, seminelí, mo hoʻomou ngaahi kalasi ʻo e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí, ʻo fakamoʻoniʻi naʻe hoko ʻa Siosefa ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Hokó, lau e fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Mataʻi Tofe Mahuʻingá pe ʻi he kiʻi tohi tufa ko ʻení, ʻoku ʻi ha lea fakafonua ia ʻe 158 he taimí ni. Te ke lava ʻo maʻu ia he ʻInitanetí ʻi he LDS.org pe mei he kau faifekaú. Ko e fakamoʻoni ʻeni ʻa Siosefa ki he meʻa tonu ne hokó. Toutou lau ia. Fakakaukau ke ke hiki tepiʻi e fakamoʻoni ʻa Siosefá ʻi ho leʻo pē ʻoʻoú, fanongo maʻu pē ki ai, pea vahevahe ia mo ho ngaahi kaungāmeʻá. ʻE tokoni haʻo fanongo ki he fakamoʻoni ʻa e Palōfitá ʻi ho leʻo pē ʻoʻoú ke ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻokú ke fekumi ki aí.

ʻĪmisi
Photos of Joseph Smith pamphlet for Elder Andersen's talk in Nov. 2014

ʻOku lava ke maʻu he taimí ni e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha lea fakafonua ʻe 158.

ʻOku tuʻunuku mai ha ngaahi ʻaho lelei mo fakaʻofoʻofa. Kuo pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku kei hokohoko atu pē ʻene laka ki muʻa ʻa e ngāue maʻongoʻongo ko ʻení, ʻo ne liliu mo faitāpuekina e moʻuí. ʻOku ʻikai ha ngāue, mo ha mālohi ʻi he māmaní kotoa te ne lava ke taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá. Neongo pe ko e hā ʻe hoko maí, ʻe kei laka atu pē ki muʻa e ngāué ni ia.”23

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi. Naʻá Ne fili ha tangata māʻoniʻoni, ha tangata angatonu, ke taki ʻi hono Toe Fakafoki Mai e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí. Naʻá Ne fili ʻa Siosefa Sāmita.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata faitotonu mo angamaʻa, ko ha ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, kiate ia. Naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

ʻE mahino lelei kiate kitautolu ʻi he hili ʻo ʻetau mate, ʻa e uiuiʻi toputapu mo e misiona fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Te ke ʻiloʻi, peá u toe ʻiloʻi fakataha mo ha “lauimiliona [kehe] ʻa ‘Siosefa’.”24 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:33.

  2. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:29–46.

  3. Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:23.

  4. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1.

  5. Vakai, Ngāue 26:24.

  6. Vakai, Mātiu 11:19; Sione 10:20.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 122:1–2.

  8. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Dieter F. Uchtdorf: “Tomuʻa fakafehuʻia hoʻo veiveiuá ka ke toki fakafehuʻia hoʻo tuí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei tuku e veiveiuá ke ne haʻisia mo taʻofi kitautolu mei he ʻofa, nonga, mo e ngaahi meʻafoaki fakalangi ʻoku maʻu ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” (“Haʻu Ke Tau Kau Fakaha,” Liahona, Nōvema 2013, 23). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland: “Ko ha ngāue fakalangi ʻeni ʻoku lolotonga faí pea ʻoku hāsino ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he tapa kotoa, pea kātaki ʻoua te ke hohaʻa kapau ʻe hoko ha ngaahi palopalema mei he taimi ki he taimi, ʻe fie maʻu ke vakaiʻi, mahino, pea fakaleleiʻi. ʻOku nau hoko pea kuo pau pē ia. ʻI he Siasí ni, ʻe mahuʻinga ange maʻu pē e meʻa ʻoku tau ʻiló he meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló.” (“ʻEiki, ʻOku ou Tui,” Liahona, Mē 2013, 94).

  9. Sēmisi 1:5; vakai foki, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–13.

  10. Naʻe manatu ʻa Taniela Taila ʻo pehē: “Naʻá ku ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo e [Palōfitá] mo Misa ʻAisake Pehunini. Naʻa mau talanoa ki hono fakatangaʻí. Naʻá ne fakalau mai ha ngaahi fakamatala loi, taʻe-totonu pea mo hala, naʻe fai ʻe he kakai kuo hē mei he moʻoní. … Naʻe toe fakamatala foki ki ha kau ʻōfisa ne nau mei [fiefia] ke toʻo ʻene moʻuí, ʻi he taimi naʻe puke pōpula ai iá, ka ne nau mafuli ʻo kau mo ia [ʻi heʻenau ʻiloʻi lelei ange iá]. …“… Ne pehē ange leva ʻe Misa Pehunini: ‘Kapau te u mavahe mei he Siasí ni, he ʻikai ke u fai ʻe au ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau tangata ko iá: Te u ʻalu au ki ha potu maomaonganoa kuo teʻeki ke ongona ai ʻa e Tui Fakamāmongá, nofo ai, pea he ʻikai ha taha ia te ne teitei ʻilo naʻe ʻi ai haʻaku ʻilo ki he Siasí.’“Naʻe tali mai leva ʻe [Siosefa]: ‘ʻE hoku tokoua ko Pehunini, ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ʻe koe ʻa e meʻa te ke faí. ʻOku ʻikai ha fakaveiveiua naʻe fakakaukau tatau pē ʻa e kau tangatá ni mo koe. Kimuʻa ke ke kau ki he Siasí, naʻe ʻikai ke ke kau ki ha tafaʻaki. … Ko e taimi naʻá ke kau ai ki he Siasi ní, naʻá ke fakamoʻoni ai ke ke tauhi ki he ʻOtuá. ʻI he taimi naʻá ke fai ai ʻení, naʻá ke mavahe mei hoʻo taʻe-kau ki ha faʻahí, pea he ʻikai ke ke toe lava koe ʻo foki ki he tuʻunga ko iá. Kapau ʻe faifaiangé peá ke siʻaki ʻa e ʻEiki naʻá ke fakamoʻoni ke ke tauhi ki aí, ʻe tupu ia mei he tokotaha angakoví, pea te ke muimui leva koe ki heʻene tuʻutuʻuní mo hoko ko ʻene tamaioʻeiki.’” (ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 373–74).

  11. Neal A. Maxwell, “All Hell Is Moved” (Brigham Young University devotional, Nov. 8, 1977), 3; speeches.byu.edu.

  12. Māitiu 5:44.

  13. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila (2001), 98; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3.

  14. Vakai, Richard N. Ostling, “Challenging Mormonism’s Roots,” Time, May 20, 1985, 44.

  15. Vakai Ostling, “Challenging Mormonism’s Roots,” 44; see also Gordon B. Hinckley, “Lord, Increase Our Faith,” Ensign, Nov. 1987, 52; Neil L. Andersen, “ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí,” Liahona, Nōvema 2012, [39].

  16. Vakai, Richard E. Turley Jr., Victims: The LDS Church and the Mark Hofmann Case (1992).

  17. Russell M. Nelson, “Truth—and More,Ensign, Jan. 1986, 71.

  18. “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Tohi ʻa Molomoná.

  19. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:71, fakatokangaʻi ange; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:23.

  20. Mātiu 7:18, 20.

  21. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻi heʻene lea kau ki he veiveiuá: “Te mou lava ʻo feinga ʻi hoʻomou ʻofa kiate kinautolú, ke ʻoange ʻa e meʻa ʻoku nau kolé. Mahalo naʻa ʻahiʻahiʻi kimoutolu ke kaungā fononga mo kinautolu ʻi heʻenau veiveiuá, mo ʻamanaki te ke lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni pe ʻuhinga ke tekeʻi ʻenau veiveiuá. ʻOku faʻa fie talanoa ʻa e kakai ʻoku nau veiveiuá fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau fakakaukau ko ha ngaahi moʻoni pe ngaahi ʻuhinga kuó ne fakatupu ʻenau veiveiuá, pea mo e lahi ʻo ʻene uesiá. …“Te ta lava ʻo lelei ange ai kapau he ʻikai ke ta nofo fuoloa he meʻa ʻoku pehē heʻetau fānau akó ko e tupuʻanga ʻo e veiveiuá. … ʻOku ʻikai tuʻunga ʻenau palopalemá ʻi he meʻa ʻoku nau pehē ʻoku nau mamata ki aí; ʻoku tuʻunga ia ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ke nau mamata ki aí. … ʻE lelei taha kiate kitautolu ke tau liliu vave ʻetau pōtalanoá ki he ngaahi meʻa ʻo e lotó, ʻa e ngaahi liliu ʻo e lotó ʻokú ne fakaava ʻa e mata fakalaumālié” (“‘And Thus We See’: Helping a Student in a Moment of Doubt” [address to Church Educational System religious educators, Feb. 5, 1993], 3–4; si.lds.org).

  22. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻI he fakanofo au ko e Tīkoni ʻi hoku taʻu hongofulu mā uá, he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe ʻave au heʻeku tamaí, ko e palesiteni ʻo homau siteikí, ki heʻeku ʻuluaki fakataha lakanga fakataulaʻeikí. … [Ko e ʻuluaki himí ko e “ʻOku Mau Fakamāloó.”] Naʻa nau hiva fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ʻi heʻenau fai iá, naʻe hū ki hoku lotó ha ʻofa lahi mo tui ki he Palōfita maʻongoʻonga ʻo e kuonga ko ʻení. … Naʻá ku ʻilo leva, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni ʻa e ʻOtuá” (“ʻOku Mau Fakamālō,” Tambuli, Jan. 1984, 1, 2).

  23. Thomas S. Monson, “ʻI Heʻetau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Mē 2012, 4.

  24. “ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himí, fika 16.